Dostupni linkovi

COVID-19: Zabrinutost zbog nesigurnosti hrane raste


Tržnica u Bukureštu, Rumunija, juli 2020.

Stručnjaci su mjesecima upozoravali na prijetnje koje postavlja pandemija za globalnu sigurnost hrane.

Sada, i Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) i Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) kažu da je ova opasnost gora nego što se u početku strahovalo – a da su najranjiviji oni koji su bili godinama na ivici gladi.

Svjetski program za hranu kaže da je 690 miliona ljudi bilo "hronično neuhranjeno" u 2019. – što je povećanje od 10 miliona od prethodne godine i oko 60 miliona ljudi za proteklih pet godina.

Uzrokovano "konfliktima, klimatskim promjenama i ekonomskim migracijama", WFP kaže da su najviše pogođeni dijelovi Afrike, Bliskog istoka i Latinske Amerike dok su Afganistan i Pakistan takođe pod pritiskom.

U aprilu su nove brojke koje je objavio WPF pokazale da je pandemija izazvana korona virusom dovela najmanje 85 miliona ljudi širom svijeta u rizik od gladovanja di kraja 2020. Pored stotina miliona koji su već u rizičnoj grupi.

Te projekcije su od tada obradili stručnjaci koristeći monitoring u stvarnom vremenu i druge metode procjene kako bi izmjerili uticaj zatvaranja gradova i mjesta, zatvaranja granica i drugih mjera zaštite javnog zdravlja uvedenih zbog pandemije COVID-19.

Tri mjeseca kasnije, WFP je revidirao svoje procjene i predviđa da će najmanje 135 miliona ljudi biti suočeno s prijetnjom akutne gladi do kraja ove godine kao rezultat krize korona virusa.

Direktorka WFP-a za hitne slučajeve Margot van der Velden kaže da zadnje brojke "potvrđuju naše strahove i oslikavaju još težu situaciju dok pandemija uzima svoj danak".

"Ako pogledate ono što nam ne da da spavamo, to su zemlje sa kompleksnim okruženjem, već postojećim velikim slabostima i lošom infrastrukturom sa kojom je gotovo nemoguće ostvariti preventivne mjere na traženom nivou – zemlje kao što je Centralno Afrička Republika, Južni Sudan ili Jemen."

Kao rezultat toga sve više vlada traži pomoć od WFP. To je bio razlog za hitni poziv koji je poslao ovaj ogranak UN-a za pomoć u hrani za 4,9 milijardi američkih dolara dodatnih fondova kako bi se obezbijedila pomoć za 138 miliona ljudi do kraja 2020.

To bi bila najveća mobilizacija humanitarne pomoći u hrani u istoriji Ujedinjenih nacija.

"Uticaj COVID-19 na ljude traži od nas da povećamo napore da osiguramo veću pomoć onima koji imaju potrebu za dostavom hrane", kaže Van der Velden. "Ako budemo djelovali ranije, možemo spriječiti da domaćinstva pretrpe dalje ugrožavanje."

Novi plan za odgovor

"Ono što zastrašuje je vrhunac koji tek dolazi", upozorava. "Sve što sada propustimo biće mnogo teže da se obnovi – možda vidimo samo vrh ledenog brijega".

U novom planu za odgovor WFP više od polovine pomoći biće dostavljeno u gotovini ili vaučerima za hranu.

WFP kaže da će to dozvoliti urbanim zajednicama da "zadovolje svoje potrebe za hranom na lokalnim tržnicama što će biti i stimulans za ekonomiju".

"Dok ne budemo imali vakcinu, hrana je najbolja vakcina protiv haosa", kaže izvršni direktor WFP-a David Beasley. "Bez toga mogli bismo vidjeti porast socijalnih nemira i protesta, porast migracija, produbljivanje konflikta i široko rasprostranjenu neuhranjenost među populacijom koja je prije bila imuna na glad."

Humanitarni radnici kažu da kompleksnost dostave podrške u hrani usred konflikta i pandemije dalje povećava rizik od gladi na sjeveroistoku Nigerije, Južnom Sidanu i Jemenu.

"Moramo uraditi sve što je u našoj moći kako bismo došli do najranjivijih što je ranije moguće, prije nego što se pribjegne negativnim mehanizmima suočava s problemom ili prije nego što se proda sve što se ima", kaže Van der Velden.

Ona tvrdi da onima u riziku treba pružiti grejs period koji bi im dozvolio da prežive najgori dio krize.

U suprotnom, Van der Velden upozorava, "vidjećemo ljude koji upadaju u stanje nesigurnosti zbog hrane od kojeg se mnogo teže oporaviti".

"Nemamo vremena za gubljenje", kaže ona.

Druge humanitarne organizacije su prethodnih sedmica izdale slična upozorenja.

FAO, specijalizovana agencija UN-a za prevenciju gladi i pomoć u pružanju sigurnosti u programima hrane, kaže da pored stotina miliona ljudi koji se sada suočavaju sa "ozbiljnom nesigurnošću u vezi hrane", dodatnih 16 procenata svjetske populacije – više od 1,25 milijarde ljudi – "ima iskustvo povećane nesigurnosti srednjeg nivoa” zbog pandemije.

"Ljudi koji su u srednjem riziku nesigurnosti zbog hrane nemaju redovni pristup prehrani i dovoljno hrane, čak iako ne pate nužno od gladi", upozorio je FAO 13. jula.

Najteže posledice novog porasta COVID-19
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:06:01 0:00

Drugi činioci

FAO takođe napominje da nesigurnost u vezi hrane je visa među ženama nego među muškarcima – "rodni rascjep u pristupu hrani" koji je u porastu od 2018.

Kažu da bi "očekivani oporavak u 2021." smanjio brojeve među pothranjenim. Ali takođe, kažu da je očekivana kriza gladi još uvijek gora od onoga što je projektovano bez pandemije izazvane korona virusom.

"Važno je prepoznati da su bilo kakve procjene u ovoj fazi visoko nesigurne i trebaju se oprezno tumačiti", zaključuje FAO.

U izvještaju koji je 9. jula objavila humanitarna grupa Oxfam International prikazano je kako bi najmanje 121 milion ljudi mogao biti gurnut na ivicu gladovanja tokom 2020. zbog pandemije koja izaziva masovnu nezaposlenost i remeti proizvodnju i distribuciju hrane.

Oxfam kaže da je pandemija COVID-19 "dodala ulje na vatru već rastućoj krizi gladi" i da bi mogla dovesti do dodatnih 12.000 smrti svakog dana zbog gladovanja širom svijeta.

Izvještaj Oxfama identifikuje deset "žarišta gladi" gdje je kriza u vezi hrane najteža i pogoršava se zbog izbijanja infekcije.

Ova žarišta uključuju Jemen, Demokratsku Republiku Kongo, Afghanistan, Venecuelu, Zapadnu Afriku Sahel, Etiopiju, Južni Sudan, Siriju, Sudan i Haiti.

Zajedno ove zemlje čine 65 procenata ljudi koji se globalno suočavaju sa krizom gladi, kaže Oxfam.

"Čak i prije pandemije, glad je bila u porastu", kaže se u izvještaju Oxfama. "Sada je korona virus u kombinaciji sa konfliktom, izraženim nejednakostima i eskalirajućom klimatskom krizom uzdrmao već načet globalni sistem hrane iz korijena ostavljajući dodatne milione ljudi na ivici gladovanja."

U međuvremenu, drugi stručnjaci upozoravaju da neće biti dovoljno samo dostavljati hranu, finansijsku pomoć ili vaučere kako bi se pomoglo onima u potrebi da preguraju 2020.

Tvrde da je pandemija izazvana korona virusom razotkrila slabosti u globalnim lancima distribucije hrane koji moraju biti popravljeni od najnižeg nivoa.

Stephane Monier, glavni službenik za investicije u Banque Lombard Odier sa sjedištem u Ženevi, kaže da "restrikcije na granicama, zatvaranja na nacionalnom nivou i mjere fizičkog distanciranja – sve to remeti kretanje radnika na farmama i u fabrikama, prodavnicama i proizvodnji ribljih proizvoda".

Monier napominje da kvote izvoza kao što su one koje nameće Rusija, najveći svjetski izvoznik žitarica, dizajnirane da zaštite domaću proizvodnju, ali su ispunjene za svega nekoliko nedjelja.

On kaže da je to stvorilo nedostatke i oscilacije u cijenama u ekonomijama u razvoju koje se oslanjaju na Rusiju u dostavi hrane i da su "visoko ranjive na bilo kakve šokove u sigurnosti hrane" – kao što su bivše sovjetske republike u centralnoj Aziji.

"Ima neujednačeosti u lancima dostave hrane", kaže Monier. "Visokokvalitetno meso i povrće ili mliječni proizvodi, na primjer, traže rad i bore se sa radnom snagom i skladištenjem. Za razliku od ovih proizvoda, žitarice i soja se lakše skladište".

Akcija protiv gladi (AAH) međunarodna humanitarna organizacija locirana u Francuskoj kaže da humanitarci za hranu moraju raditi zajedno sa zajednicama i civilnom društvom kako bi izgradili "otpornije sisteme zdravstva, hrane i socijalne zaštite" i spriječili tekuću krizu da se dalje razvija u "pandemiju gladi".

"Moramo iskoristiti ovu krizu kao priliku da ojačamo te sisteme, da spriječimo buduća izbijanja i krizu gladi", kaže ova grupa.

AAH zaključuje da transformacija sistema hrane i sigurnosne politike moraju biti prioritet kako bi se "povećala naša otpornost na tekuće i buduće šokove".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG