Bivši američki državni sekretar Colin Powell preminuo je u 84 godini od komplikacija izazvanih bolešću COVID-19, objavila je njegova obitelj.
Powel je bio bivši visoki vojni oficir koji je postao prvi državni sekretar Afroamerikanac 2000. godine u mandatu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Georga W. Busha. Na toj funkciji je bio od 20. januara 2001. do 23. januara 2005.
“Izgubili smo izvanrednog i voljenog muža, oca, djeda i sjajnog Amerikanca”, navodi se u saopćenju.
“Želimo zahvaliti medicinskom osoblju... na njihovom brižnom liječenju”, navodi se.
Powell je bio profesionalni vojnik. Karijera ga je odvela s borbene dužnosti u Vijetnamu do prvog Afroamerikanca savjetnika za nacionalnu sigurnost tokom mandata Ronalda Reagana.
Bio je ujedno i najmlađi i prvi Afroamerikanac na mjestu predsjednika Zajedničkog načelnika komande pod predsjednikom Georgeom H. W. Bushom.
Njegova popularnost naglo je porasla nakon pobjede koalicije predvođene SAD-om tokom Zaljevskog rata, a jedno vrijeme sredinom 90-ih smatran je vodećim kandidatom za prvog Afroamerikanca na mjestu predsjednika Sjedinjenih Država.
No, njegova je reputacija narušena kada je kao državni sekretar Georgea W. Busha izložio obavještajne podatke pred Ujedinjene nacije zalažući se za rat u Iraku, kazavši da su to dokazi za koje je američka obavještajna zajednica rekla da pokazuju da je Irak zaveo inspektore i sakrio oružje za masovno uništenje, što će kasnije sam u svojim memoarima nazvati “mrljom”.
Nakon što se razočarao zbog skretanja Republikanske stranke udesno, upotrijebio je svoj politički kapital za pomoć Demokratskoj stranci u utrciza Bijelu kuću, ponajviše Baracku Obami, prvom crnačkom predsjedniku kojeg je Powell podržao u posljednjim sedmicama kampanje 2008. Powell je potvrdio i da je 2016. glasao za Hillary Clinton protiv Donalda Trumpa.
Colin Luther Powell rođen je 5. aprila 1937. u Harlemu u New Yorku u obitelji imigranata s Jamajke.
Ušao je u američku vojsku nakon što je diplomirao 1958., a kasnije je tokom šezdesetih godina dva puta bio u misiji u Vijetnamu, gdje je dva puta ranjavan.
Unaprijeđen je u brigadnog generala 1979., imenovan za Reaganovog savjetnika za nacionalnu sigurnost 1987., a stariji Bush ga je 1989. izabrao na čelo Združenog štaba.
Powellov mandat u administraciji starijeg Busha obilježen je njegovim sudjelovanjem u nekim od najznačajnijih američkih vojnih akcija s kraja 20. stoljeća, uključujući Panamsku operaciju 1989., Zaljevski rat 1991. i američku humanitarnu intervenciju u Somaliji. Tad se i umirovio.
Iako Powell u početku nije htio angažirati američke trupe kada je Irak napao Kuvajt 1990., postao je jedan od glasnogovornika administracije s najvećim povjerenjem kada je krenuo napad na vojsku Sadama Husseina. Njegovi napori tokom rata donijeli su mu i dvije istaknute nagrade: Kongresnu zlatnu medalju u martu 1991. i predsjedničku Medalju slobode.
Za angažman u vojsci, koji je trajao do 1993., dobio je i niz drugih značajnih nagrada, uključujući Brončanu zvijezdu i dva Ljubičasta srca. Svoju četvrtu oficirsku zvijezdu dobio je 1989. godine, postavši tako drugi Afroamerikanac koji se popeo na taj rang.
Powell je od predsjednika Billa Clintona primio i predsjedničku Medalju za građane, Medalju za istaknutu službu državnog sekretara i Medalju za istaknutu službu sekretara za energetiku, kao i drugu predsjedničku Medalju slobode.
