Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Članice eurozone odobrile kredit Portugaliji, okreću se Grčkoj


Znak eura ispred Evropske centralne banke u Frankfurtu, 11. maj 2010.
Ministri finansija zemalja članica eurozone odobrili su na sastanku u Briselu trogodišnji, 78 milijardi eura vrijedan paket pomoći Portugaliji.

Odluka da se odobri paket pomoći Portugaliji, treća je te vrste u posljednjih godinu, nakon što su EU i MMF prethodno odobrili program za spas Grčke vrijedan 110 milijardi eura, a potom i Irske od 85 milijardi.

No, ministri još uvjek brinu za sve veće ekonomske probleme Grčke i pored evropske pomoći.

Program pomoći Portugaliji pokriće finansijske potrebe do najviše 78 milijardi eura, a troškove će ravnomjerno, po 26 milijardi eura, podijeliti Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF), Evropski mehanizam za finansijsku stabilizaciju (EFSM) i MMF.

Navedeno je i da će Lisabon tražiti od privatnih investitora da ne prodaju svoje obveznice.

Portugalske vlasti tražiće od njih da na dobrovoljnoj bazi zadrže obveznice koje trenutno posjeduju, a od zvaničnog Lisabona se očekuje i da pokrene program privatizacije kako bi ojačao javne finansije.

Porugalski ministar finasija Fernando Tekseri dos Santos zadovoljan je usvojenim programom pomoći.

"Program je snažan, amabiciozan i sveobuhvatan odgovor na sve izazove sa kojima se suočavamo sada", istakao je on.

Olakšanje za dos Santosa je i što se Finska saglasila sa uslovima paketa za spasavanje.

"Finska se saglasila sa programom i vjerujem da će on ispuniti njihove uslove i odagnati zabrinutost"
, kaže Santos.

Problemi sa Stros-Kanom

Finska podrška bila je vrlo važana budući da je u toj zemlji nedavno narastao euroskepticizam nakon što je Istinska finska partija postala treća po snazi na izborima koji su održani prošlog mjeseca.

I dok je MMF saopštio da je da je uplatio 2,24 milijarde dolara u zajmovima za Irsku, jer su zaključili da Dablin grabi na putu oporavka, eurozona je podjeljena u pristupu grčkom dugu.

Vodeći zvaničnici eurozone ne slažu se da li treba razmotriti izmjene uslova za otplatu grčkih državnih obveznica, što je prema nekim ocjenama neizbježno a prema drugim suviše riskantno za širu evropsku finansijsku stabilnost.

Šef grupe 17 ministara finansija država koje za zajednički novac imaju euro, Žan-Klod Junker, izjavio je na sastanku u Briselu da "ne isključuje" odlaganje otplata grčkih državnih dugova koje bi Atini dalo više vremena da sredi privredu i povrati poverenje tržišta:

Premijer Luksemburga i predsednik Evrogrupe Žan-Klod Junker, Brisel, 16. februar 2010.
"Niko nije spomenuo potrebu za velika restrukturiranja. Ne bih isključio određenu vrstu preusmjeravanja, ali to nije izolovano pitanje. Prvo nam sada trebaju nove Grčke mjere za ostvarivanje fiskalnih ciljeve za 2011. i onda treba da obezbijedimo program privatizacije koji će biti u obimu koji će zadovoljiti nas, ECB i EK", kaže on.

Tome se suprotstavila francuska ministarka finansija Kristin Lagard koja je odbacila mogućnost odlaganja vraćanja grčkih dugova, što je znak da se evropski zvaničnici i dalje preganjaju oko toga šta da se radi povodom grčke krize.

Junker je u utorak odbio da odgovori na pitanje kakav će uticaj imati seksulani skandal sa direktorom MMF, Dominik Stros-Kanom, na rad eurozone kada je riječ o paketima pomoći.

"Nijesmo razgovarali na sastnku o situaciji sa gospodinom Stros-Kanom ali moram reći da sam vrlo tužan i zabrinut. On je moj vrlo dobar prijatelj i nije mi se dopala slika koju sam jutros vidio na televiziji. Bilo je duboko tužno i dramatično, ali gospodin Stros-Kan sada je u rukama američkog pravosuđe"
, kaže Junker.
XS
SM
MD
LG