Ni deset dana nakon što je američka administracija upozorila da bi se banke u Bosni i Hercegovini mogle naći na listi američkih sankcija zbog saradnje sa osobama koje su sankcionisane u SAD, nije poznato da li se radi o domaćim ili međunarodnim bankama.
Ovo je najavila Anna Morris, vršiteljica dužnosti pomoćnika američkog ministra finansija u Sarajevu 7. marta, a odmah nakon toga, kako nezvanično saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE), reagovalo je Udruženje banaka BiH.
Oni su uputili dopis Američkoj ambasadi u BiH i tražili dodatno pojašnjenje i instrukcije o tome kako bi banke trebale da postupaju sa računima sankcionisanih osoba.
Iz Ambasade nisu komentarisali upit RSE u vezi sa ovim dopisom, navodeći da na to pitanje treba odgovoriti bankarski sektor u BiH.
Prethodno je rečeno da se ove sankcije SAD mogu primijeniti na bilo koju instituciju, uključujući i banke, a "koje pružaju podršku sankcionisanim pojedincima ili bankama".
"Banke, baš kao i bilo koje drugo privatno preduzeće imaju pravo odlučiti sa kim će poslovati i imaju pravo raskinuti bankovne odnose, ukoliko smatraju da je to potrebno", rečeno je za RSE iz Ambasade SAD u Bosni i Hercegovini.
U entitetskom zakonu o bankama, između ostalog, je navedeno da banke ne smiju vršiti transfere novca ili druge imovine za koju znaju da bi se mogla koristiti za financiranje terorističkih aktivnosti i pranja novca.
Iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske nije odgovoreno na upit RSE o tome koliko sankcionisanih osoba ima račune u bankama u tom bh. entitetu i kako banke postupaju sa tim računima.
Iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH je za RSE rečeno da "ne vode evidenciju i registar o primjeni pojedinačnih restriktivnih mjera koje izriču banke sankcionisanim osobama".
Sjedinjene Američke Države su do sada sankcionisale ukupno 28 osoba i 18 kompanija iz Bosne i Hercegovine zbog korupcije, terorizma i kršenja Dejtonskog mirovnog sprazuma.
Koje sankcije mogu biti uvedene bankama u BiH?
Jedna od sankcija bankama u Bosni i Hercegovini koje posluju sa sankcionisanim osobama, a koja se spominje posljednjih dana, je mogućnost zabrane međunarodnih novčanih transakcija.
Isto tako u pitanje bi moglo biti dovedeno i kartično poslovanje, odnosno neće se moći koristiti kartice određene banke iz BiH u inostranstvu.
Američki Visa i Mastercard koji dominiraju evropskim platnim prometom prije dvije godine obustavili su svoje poslovanje u Rusiji.
Tamošnje banke izgubile su i međunarodni swift kod.
Swift kodovi se koriste kod međunarodnog transfera novca između banaka.
Šta kažu sankcionisani?
Odmah nakon što je vršiteljica dužnosti pomoćnika američkog ministra finansija upozorila bankarski sektor u Bosni i Hercegovini, reagovao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
On je pod američkim sankcijama od 2017. godine.
Najavio je povlačenje novca iz domaćih banaka, te pozvao i ostale sankcionisane da to učine.
Trenutno u RS-u sjedište ima osam banaka, a sedam je sa sjedištem u drugom bh. entitetu. Tu su i domaće i strane banke, kako se navodi na stranici Agencije za bankarstvo RS.
"Oni (SAD) su došli u fazu da poslovnim bankama spriječe korespondenciju sa inostranstvom i to je problem. Ja ću svoj novac povući iz banaka gdje primam platu, kao i sve račune", rekao je Dodik 15. marta nakon sjednice Izvršnog komiteta Saveza nezavisnih socijademokrata (SNSD), stranke čiji je predsjednik.
Nije obrazložio gdje prima platu i gdje će novac povući.
Pored Dodika, na listi američkih sankcija od prošle godine su i njegova kćerka i sin, Gorica i Igor Dodik, kao i njihove kompanije čiji su vlasnici i suvlasnici.
Gorica Dodik za RSE kaže da nije otvarala nijedan novi račun otkako je na američkim sankcijama.
Prema njenim riječima, jedini aktivan račun u banci ima iz 2016. godine i od tada do danas posluje bez problema.
"Što se tiče kredita, imam kredit za stan od 2016. godine i nemam problema. Nismo imali problema ni što se tiče poslovanja našeg restorana kojeg je, također, sankcionisala Amerika", kazala je ona za RSE.
Restoran "Agape" je na listi sankcija SAD, a prema uvidu u bazu poslovanja kompanija u BiH, ima dva aktivna računa u međunarodnoj banci koja posluje u bh. entitetu Republika Srpska.
Oba računa su u NLB razvojnoj banci. Na njihovoj internet stranici se navodi da je ova banka članica NLB Grupe, najveće slovenačke bankarske i finansijske grupe.
Od novembra prošle godine, zbog ugrožavanja regionalne sigurnosti, mira i saradnje na Zapadnom Balkanu, na američkoj "crnoj listi" je i ministar energije rudarstva i industrije RS-a Petar Đokić.
Za RSE kaže kako nakon izrečenih sankcija "nije otvarao račun kod banaka, te da ne zna da li bi imao problem ako to bude radio".
Među sankcionisanim je i bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, Milan Tegeltija.
Nakon što ga je američki State Department uvrstio na listu sankcija u novembru 2022 .godine, Tegeltija za RSE kaže "kako nema problema sa bankama, jer mu nisu izrečene finansijske sankcije", već, kako je rekao, "sankcije zabrane ulaska u Sjedinjene Američke Države".
Inače, postoje razlike između sankcija koje izriče State Department i OFAC.
U oba slučaja funkcioneri iz BiH imaju zabranu ulaska u SAD, ali je kod OFAC-a fokus na trgovini i ekonomiji i oni koji se nalaze na listama ne smiju poslovati sa američkim firmama i državljanima.
Jedna od kompanija koja je na listi američkih sankcija je i "Integral inženjering".
Na listi sankcionisanih SAD se nalazi od 2022. godine zbog dovođenja u vezu sa korupcijom u građevinskom sektoru, jer je, kako je navedeno tada u obrazloženju OFAC-a, dobio neke od najvećih projekata u RS, zahvaljujući "blizini rukovodstvu RS".
Ova kompanija u Bosni i Hercegovini ima 40 otvorenih računa.
Osnovna djelatnost, navodi se na njihovoj stranici, podrazumijeva sve vrste radova u građevinarstvu.
Na upit RSE da li su imali problema sa otvaranjem novih računa, odgovaraju da se "o sankcijama do daljnjeg neće izjašnjavati".
Banke imaju mehanizme
Banke u Bosni i Hercegovini imaju mehanizam i pravni osnov da zatvore račun osobi ili određenom preduzeću za koje oni procijene da su sumnjivi ili su pod sankcijama, rečeno je za RSE iz Agencije za bankarstvo Federacije.
Agencija za bankarstvo Federacije BiH nadzire rad i usklađenost poslovanja banaka, a što, između ostalog, obuhvata i primjenu međunarodnih lista sankcionisanih od strane banaka.
U entitetskim zakonima o bankama postoje odredbe da banke ne smiju raditi sa osobama koje su pod sankcijama, kaže za RSE jedan od čelnika banke iz Republike Srpske koji nije želio da mu se otkrije identitet (poznat redakciji RSE).
"Tu postoje određena ograničenja koja sam ja primjenjivao u svojoj banci, a to je da su izuzetak, bila redovna i lična primanja po osnovu radnog odnosa, poput plate", kaže sagovornik RSE.
Dodaje da nakon izrečenih sankcija banke ne smiju osobama ili kompanijama otvarati nove račune, dok sankcionisani ne mogu dizati kredite, te otvarati nove firme.
"Oni (sankcionisani) ne smiju dobiti novi kredit, a stari što imaju, mislim prije izrečenih sankcija, moraju vratiti, osobi se onemogućavaju nove pogodnosti, poslovi se ne mogu ugovarati, ali opet sve to zavisi od odluka entitetskih agencija", dodaje.
U entitetskom zakonu o bankama se navodi i da se ne smije vršiti transfer novca ni prema osobama i kompanijama koje opstruišu provođenje mirovnog sporazuma.
Banke su dužne uspostaviti internu kontrolu i reviziju kako bi bile spriječene transakcije koje uključuju kriminalne aktivnosti.
Dužne su dostavljati entitetskim agencijama za bankarstvo na mjesečnom nivou statistički izvještaj o transakcijama.
