Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt osudio je "kontinuirano nepoštivanje konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda od strane vlasti Republike Srpske (RS), kojima je utvrđeno da obilježavanje 9. januara kao Dana RS nije u skladu sa Ustavom BiH".
Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH saopćeno je 10. januara da entitet “RS, kao dio BiH, ima puno pravo da utvrđuje svoje praznike, uključujući i Dan RS-a”.
“Međutim, Dan Republike Srpske ne bi trebalo obilježavati 9. januara, prema odlukama koje je donio Ustavni sud BiH”, naglašava se u saopćenju.
Jednako poštivati sve građane
U OHR-u smatraju kako bi “bilo veoma konstruktivno povezati identitet sa poštivanjem drugih”.
“Moje opredjeljenje je da jednako poštujem sve konstitutivne narode koji žive u BiH. Zašto ne bismo sjeli zajedno i razmislili o tome kako krenuti naprijed”, izjavio je visoki predstavnik Christian Schmidt, kako se navodi u saopćenju.
U tom duhu, visoki predstavnik je pozvao vlasti entiteta RS “da se u potpunosti pridržavaju odluka Ustavnog suda BiH i utvrde Dan RS koji mogu proslavljati svi njeni građani”.
U saopćenju OHR-a se ističe da “praznici moraju biti u skladu sa ustavnim okvirom BiH, uključujući i ustavne odredbe o zabrani diskriminacije i o poštovanju vladavine prava”.
“Na žalost, neki su nedavno donesene odluke o sankcijama povezali na pogrešan način – sankcije su odgovor na nepoštivanje vladavine prava od strane određenih pojedinaca, ništa više. Mora se naglasiti da sankcije nisu usmjerene protiv bilo kojeg entiteta niti protiv bilo kojeg naroda, nego samo protiv pojedinaca”, naveli su iz OHR-a
Schmidt je podsjetio na stav Ustavnog suda BiH u njegovim ranijim odlukama u vezi sa javnim praznicima u kojem se kaže da oni trebaju predstavljati “simboliku zajedničkog, kolektivnog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednosti koje imaju poseban značaj u multietničkom društvu koje se zasniva na poštovanju različitosti kao osnovnih vrijednosti modernog demokratskog društva”.
“Stoga, dalje obilježavanje i proslava Dana RS 9. januara ne predstavlja samo nepoštivanje duha Daytonskog sporazuma i vladavine prava u ovoj zemlji, nego i multietničke prirode BiH. U cjelini, takvi potezi podrivaju pomirenje, razvoj uređenog društva i put BiH ka Evropskoj uniji”, zaključuje se u saopćenju OHR-a.
Proslava uprkos presudama
Usprkos upozorenjima međunarodnih predstavnika u BiH, te Ustavnog suda BiH da je svaki pravni subjekt dužan poštovati odluke Ustavnog suda i njegove stavove iznijete u tim odlukama, budući da svako suprotno ponašanje predstavlja kršenje Ustava BiH, vladavine prava i podriva autoritet Ustavnog suda BiH, vlasti u Republici Srpskoj nastavljaju obilježavati 9. januar kao Dan RS-a.
Tako je bilo i u nedjelju, 9. januara 2022. kad je organizirana proslava u više gradova Republike Srpske, a nastavilo se dan kasnije u Brčko distriktu BiH.
Obilježavanje Dana Republike Srpske 9. januara tri puta je proglašavano neustavnim od Ustavnog suda tadašnje Republike Bosne i Hercegovine, a zatim i Ustavnog suda BiH.
Tog datuma 1992. u Sarajevu je tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH, donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, kao nezavisne cjeline unutar Bosne i Hercegovine, a sa ciljem da je pripoji Jugoslaviji, koja se tada raspadala.
BiH nema zakon o praznicima
Bosna i Hercegovina nema jedinstven zakon o praznicima na državnom nivou, iako je u posljednjih 25 godina bilo pokušaja njegovog donošenja.
Na snazi su dva entitetska zakona u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, te zakon u Brčko distriktu BiH kao posebnoj teritorijalnoj jedinici koji se međusobno razlikuju.
Samo Nova godina i Međunarodni praznik rada se, po tim zakonima, praznuju u cijeloj zemlji.
Općenito, predlagalo se da praznici budu 1. januar (Nova godina), 1. maj (Međunarodni praznik rada), te 9. maj (Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope) koji nisu bili sporni.
Međutim, sporni su bili prijedlozi da državni praznici budu i 1. mart (Dan nezavisnosti), 25. novembar (Dan državnosti BiH) koji su praznici u Federaciji BiH, a predlagan je i 21. maj kao Dan pristupanja BiH Organizaciji Ujedinjenih nacija, koji trenutno nije praznik ni u entitetu Federacija BiH.
Jedan od prijedloga je uključivao i da se 27. jula slavi Dan ustanka protiv fašizma, te da se 11. juli obilježava kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i svih ratova.
Predlagalo se da se zakonom odrede i neradni dani za vjerske praznike, te da se među njima nađu Hidžretska (muslimanska) nova godina, Dan rođenja muslimanskog poslanika Muhameda, pravoslavni Božić, Veliki petak i Vaskrs, katolički Božić, Veliki petak i Uskrs, muslimanski Kurban-bajram i Ramazanski bajram.
Među prijedlozima su bili i dani kad katolici i pravoslavci slave Bogojavljanje, katolici Tijelovo i Veliku Gospu (15. avgust), te Svi Svete (1. novembar), pravoslavci Svetog Stefana (9. januar), Bogojavljenje i Svetog Savu (27. januar).
U prijedlozima su se našli i jevrejski blagdani i praznici Pesah, Jom Kipur (Dan pomirenja), Jom Hašoa (Dan Holokausta) i Roh Hašana (Nova godina) ili pet dana u godini za pripadnike ostalih religija.
Usvajanjem tih prijedloga trebali bi se ukinuti zakoni i propisi na nižim nivoima, no oni nikad nisu dobili dovoljan broj (entitetskih) glasova.
