Dostupni linkovi

Usporavanje "evropeizacije" Balkana je uslovljeno unutrašnjim evropskim problemima i ekonomskom krizom, ali je riječ samo o privremenom procesu, koji će dobiti ubrzanje nakon evropskih izbora u junu, ocjenjuje nekadašnji crnogorski diplomata u Briselu, Bojan Šarkić.

RSE: Ove sedmice je ozvaničena blokada aplikacije Crne Gore za prijem u Evropsku uniju. Po vašem mišljenju, da li je riječ o trenutnoj reakciji Unije na sopstvene probleme, ili o procesu koji na duže staze može da odloži integraciju?

Šarkić: Ne bih to nazvao blokadom iz prostog razloga što je faza, u kojoj se nalazi aplikacija Crne Gore, više jedna tehnička pozicija. U posljednje vrijeme su prisutni i neki politički momenti koji se više vezuju za samu Evropsku uniju. Kada je Crna Gora aplicirala, 15. decembra, i od strane predsjedavajućeg, Francuske, i od strane Komisije to je primljeno sa odobravanjem. Ovo što se dešavalo u međuvremenu vidim kao jedan problem koji je unutrašnjeg karaktera što se tiče same procedure. Treba uzeti u obzir i predstojeće izbore u Crnoj Gori, koji su zakazani za kraj marta, koji mogu da utiču na situaciju, te da se sama aplikacija pomjeri na april. Ali ne vidim da bi to moglo duže da traje jer za to nema nikakvog razloga.

RSE: Jedan od utisaka, nakon posljednjih događaja, je da Evropska unija polako zatvara odškrinuta vrata Balkanu, ne samo zbog odlaganja razmatranja crnogorske aplikacije. Sjetimo se smo najnovijih događaja sa Hrvatskom, koja ovih dna nije uspjela otvoriti pregovaračko poglavlje o pravosuđu jer je pet članica Unije procijenilo da odlaže isporuku dokumenata o Oluji. Kako u novim okolnostima procjenjujete evropsku perspektivu regiona?

Šarkić: Mislim da postoji određeni zastoj u procesu evropeizacije Balkana. Mislim da to nije dobro, ali razlog tome, prije svega, treba tražiti u problema u kojima se Evropska unija trenutno nalazi. Imam u vidu ekonomsku situaciju koje je zaista pogodila čitavu Evropu i svijet. To se manifestuje na razne načine, pa čak i personalno u Evropskoj uniji. Prije neki dan, komesarka za budžet, Litvanka, je rekla da ima namjeru da se kandiduje za mjesto predsjednika Vlade svoje zemlje, kako bi pomogla Litvaniji u ovom momentu da prevaziđe neke finansijske teškoće.

...mislim da se na žalost Evropska unija, imajući u vidu i probleme oko referenduma, okrenula više svojim problemima, što nije dobro. Ovih dana u razgovorima sa kolegama, koji se bave Evropskom unijom ovdje, konstatovali smo da se tako nešto dogodilo i u momentima kada se Jugoslavija raspadala...
Napustiće mjesto komesara da bi se kandidovala za predsjednika Vlade. Takvih primjera ima još puno i mislim da se na žalost Evropska unija, imajući u vidu i probleme oko referenduma, okrenula više svojim problemima, što nije dobro. Ovih dana u razgovorima sa kolegama, koji se bave Evropskom unijom ovdje, konstatovali smo da se tako nešto dogodilo i u momentima kada se Jugoslavija raspadala. Normalno, ovdje je potpuno drugačija situacija i ishod neće biti onakav kakva je bio, ali se ovdje Balkan drži po strani i mislim da to ne može dugo trajati.

RSE: Evropska unija ne može završiti unutrašnje institucionalne reforme dok ne stupi na snagu Lisabonski sporazum, a to se ne može desiti prije jeseni i ponovnog referenduma u Irskoj. Kako vidite budućnost same Evropske unije?

Šarkić: Teško je o tome sada govoriti prije izbora i prije referenduma u Irskoj. Ako referendum ponovo propadne, bojim se da je to kraj ovakve Evropske unije. Sa druge strane, uvjeren sam da se to ipak neće desiti i da će poslije junskih izbora za evropski parlament stvari krenuti mnogo brže.

RSE: Iako evropski zvaničnici često kažu da pitanje aplikacije ne treba politizirati, evropske integracije jesu političko pitanje. O tome u Crnoj Gori postoji politički konsenzus, ali kao da nema uobičajenih kritičkih promišljanja o samom procesu i onome što bi trebalo da integracije daju ili oduzmu Crnoj Gori. Kao neko ko živi u Evropi, da li se slažete sa tom ocjenom i da li je tako i u drugim zemljama aspirantima?

Šarkić: Teško to mogu da komentarišem odavde. Ono što je važno je da se neki standardi moraju implementirati. Čak ni u cijeloj Evropskoj uniji stvari ne funkcionišu jednako. Za primjer možemo uzeti zaštitu potrošača, koja postoji u zemlji kao što je Velika Britanija i zaštitu potrošača koja postoji u Belgiji. To su potpuno dvije različite stvari. Prava potrošača u Velikoj Britaniji su mnogo bolje zaštićena, nego u Belgiji. Takođe postoji razlika između Crne Gore i Evropske unije, pošto, koliko mi je poznato, a i koliko sam sam uspio da se uvjerim, neka posebna zaštita potrošača u ovom trenutku ne postoje. To je dugačak proces koji će polako ući u Crnu Goru i tako će se vremenom, kako se Crna Gora bude približavala Evropi, naši zahtjevi i naši standardi povećavati.

RSE: Živite u evropskom administrativnom centru. Da li je život u Briselu siv, onako kao što to sugeriše ogromna i teška administracija Evropske unije?

Šarkić: Život je šaren. Siva je klima. Izuzetno je kišovita i vlažna klima, ali Brisel je evropski grad u srcu Evrope. Za sat vremena ste vozom bilo gdje, do Pariza su dva sata. Belgija je vrlo interesantna država, koja ima vrlo bogatu istoriju i kulturu. Sa te strane je veoma interesantno ovdje živjeti i čovjek se može dobro organizovati. Belgijanci su bogat narod i puno putuju. Mi ovdje nismo puno prisutni, a Belgijanci samo gledaju čim prije da se negdje evakuišu, da se nakupe malo sunca.

RSE: Brisel je i lobistički centar. Radite za jednu lobističku agenciju. Kako funkcioniše to evropsko lobističko tržište?

Šarkić: Tu je konkurencija dosta velika jer ima puno ljudi koji se bave ovim poslom, ali obzirom na ogromnu administraciju i na komplikovanost Evropske unije, posla ima. Sve se vezuje za dobre veze, poznavanje problematike i za jedan kompetentan nastup.

  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG