U Trebinju je formiran Inicijativni odbor nevladine organizacije "Srpski četnički pokret Republike Srpske", koji će se baviti obukom mladih četnika, i to u nastavnim centrima. Planirana je edukacija omladine od 16 do 22 godine, s idejom da se godišnje edukuje i obrazuje 10.000 mladih četnika. Iako je formiranje odbora izazvalo brojne reakcije, apsurdno je što takva nevladina organizacija može nesmetano da radi, jer BiH nema zakona o zabrani fašističkih organizacija.
Pripadnik Srpske radikalne stranke, srpski četnički vojvoda Siniša Vučinić, koji je izabran za predsjednika Inicijativnog odbora, za naš radio kaže da će odbor biti registrovan kao udruženje građana.
On najavljuje da će biti formirani i nastavni centri sa sjedištima u Trebinju, Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu, u kome će biti vršena edukacija mladih od 16 do 22 godine:
„Ovo nema nikakve, ama baš nikakve veze sa vojnim, paravojnim, militantnim organizacionim smislom ove nevladine organizacije, već isključivo ova nevladina organizacija će promovisati osnovne i najveće civilizacijske ideje i dostignuća, a to su svakako sloboda, pravda, nacionalno osvješćenje, a to je to četništvo.“
Srpska radikalna stranka protiv
U Srpskoj radikalnoj stranci RS kažu da Sinišu Vučinića ne treba ozbiljno shvatiti jer u javnost izlazi sa neozbiljnim izjavama. Predsjednik stranke Milanko Mihailica navodi da bi formiranje četničkog pokreta stvorilo nepovjerenje među narodima u BiH:
„Ja ne znam u suštini koga predstavlja uopšte Siniša Vučinić, šta je pravi cilj te priče, pogotovo bilo kakva obuka, obučavanje itd. nije nešto što je u najmanju ruku termin koji podsjeća na nešto što bi bilo u pravcu onoga što stoji u tom saopštenju. Naprotiv, ta vrsta obuke, prije svega, podsjeća na neku vrstu obučavanja koja bi mogla da dovede do sukoba.“
Inače, ideja da uopšte postoji nevladina organizacija koja će baštiniti četništvo u Bosni i Hercegovini nije protuustavna jer zemlja nema zakon kojim bi se zabranilo ispoljavanje fašizma.
Nevladina organizacija «Gariwo» samo tokom prošle godine različitim peticijama, aktivno je uzela učešće u donošenju zakona o zabrani fašističkih organizacija i upotrebi njihovih simbola. Njihova nastojanja da se zakon izglasa nisu urodila plodom, kaže predsjednica Svetlana Broz:
„Ako ovo društvo pristane na to da zločinci koji su u Drugom svetskom ratu i u ratu od 1992. do 1995. budu primeri mladim generacijama i budu nosioci ideologije mladih generacija, onda je ovo društvo osuđeno na propast.“
Reagovao i OHR
Zakon o zabrani fašističkih organizacija u državnom Parlamentu nije usvojen zbog protivljenja poslanika iz RS. Na pitanje da li je sramotno da BiH nema takav zakon, Drago Kalabić, poslanik SNSD-a u državnom Parlamentu, odgovara:
„Moglo bi biti sramotno ako bismo BiH gledali kao normalnu državu u rangu evropskih država. Ali s obzirom da BiH nije normalna država i da BiH ima još drugih 50 teških, neriješenih stvari koje imaju veće posljedice od ove o kojoj vi govorite, ne bih to nazvao sramotnim.“
Kako je formiranje «Srpskog četničkog pokreta Republike Srpske» posljedica nedonošenja zakona o zabrani fašističkih organizacija, reagovao je i OHR. Govori portparol Oleg Milišić:
„Zakon bi, također, trebao jasno definisane kriterije po kojima se određene organizacije mogu smatrati, odnosno proglasiti fašističkim i odrediti sankcije protiv onih koje krše zakon.“
Treba sačuvati tradiciju!?
Za sociologa Ivana Šijakovića problem civilnog društva je taj što pod formom slobodnog ispoljavanja mišljenja ima više karakteristika retrogradnog nego korisnog:
„Mi prosto nismo još izgradili mehanizme. Plašimo se, bojimo se - ne znam zbog čega - da postavimo jasne mehanizme, kriterije, granice i da kažemo da ovakvi pokreti, organizacije, zvale se one nevladine, pokrivale se one principom širenja civilnog društva, ali ako u sebi sadrže, znači u svom nastupu, u svojim simbolima, u svojim programima nešto što se suprotstavlja drugom, to nije dozvoljeno, to ne može da se registruje i prema tome to ne može da djeluje.“
Građane Banje Luke pitali smo šta misle o formiranju četničkog pokreta u Republici Srpskoj:
„Mislim da je to loše generalno za BiH i za RS jer ne podržavam nacionalističke pokrete.“
„Treba zaboraviti sve to pošto živimo poslije toga.“
„Nije bio fašistički - i nisam protiv toga.“
„Pošteno, poštujem to.“
„Žalosno je što sad počinjemo to da radimo, ali možda je bolje ikad nego nikad.“
„Trebalo bi sačuvati tu tradiciju, podržavam.“
U Bosni i Hercegovini, inače, još uvijek nema reakcija vlasti o inicijativi da se četnički pokret registruje kao nevladina organizacija, uprkos činjenici da je taj pokret u istoriji označen kao fašistički.
Pripadnik Srpske radikalne stranke, srpski četnički vojvoda Siniša Vučinić, koji je izabran za predsjednika Inicijativnog odbora, za naš radio kaže da će odbor biti registrovan kao udruženje građana.
On najavljuje da će biti formirani i nastavni centri sa sjedištima u Trebinju, Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu, u kome će biti vršena edukacija mladih od 16 do 22 godine:
„Ovo nema nikakve, ama baš nikakve veze sa vojnim, paravojnim, militantnim organizacionim smislom ove nevladine organizacije, već isključivo ova nevladina organizacija će promovisati osnovne i najveće civilizacijske ideje i dostignuća, a to su svakako sloboda, pravda, nacionalno osvješćenje, a to je to četništvo.“
Srpska radikalna stranka protiv
U Srpskoj radikalnoj stranci RS kažu da Sinišu Vučinića ne treba ozbiljno shvatiti jer u javnost izlazi sa neozbiljnim izjavama. Predsjednik stranke Milanko Mihailica navodi da bi formiranje četničkog pokreta stvorilo nepovjerenje među narodima u BiH:
„Ja ne znam u suštini koga predstavlja uopšte Siniša Vučinić, šta je pravi cilj te priče, pogotovo bilo kakva obuka, obučavanje itd. nije nešto što je u najmanju ruku termin koji podsjeća na nešto što bi bilo u pravcu onoga što stoji u tom saopštenju. Naprotiv, ta vrsta obuke, prije svega, podsjeća na neku vrstu obučavanja koja bi mogla da dovede do sukoba.“
Inače, ideja da uopšte postoji nevladina organizacija koja će baštiniti četništvo u Bosni i Hercegovini nije protuustavna jer zemlja nema zakon kojim bi se zabranilo ispoljavanje fašizma.
Nevladina organizacija «Gariwo» samo tokom prošle godine različitim peticijama, aktivno je uzela učešće u donošenju zakona o zabrani fašističkih organizacija i upotrebi njihovih simbola. Njihova nastojanja da se zakon izglasa nisu urodila plodom, kaže predsjednica Svetlana Broz:
„Ako ovo društvo pristane na to da zločinci koji su u Drugom svetskom ratu i u ratu od 1992. do 1995. budu primeri mladim generacijama i budu nosioci ideologije mladih generacija, onda je ovo društvo osuđeno na propast.“
Reagovao i OHR
Zakon o zabrani fašističkih organizacija u državnom Parlamentu nije usvojen zbog protivljenja poslanika iz RS. Na pitanje da li je sramotno da BiH nema takav zakon, Drago Kalabić, poslanik SNSD-a u državnom Parlamentu, odgovara:
„Moglo bi biti sramotno ako bismo BiH gledali kao normalnu državu u rangu evropskih država. Ali s obzirom da BiH nije normalna država i da BiH ima još drugih 50 teških, neriješenih stvari koje imaju veće posljedice od ove o kojoj vi govorite, ne bih to nazvao sramotnim.“
Kako je formiranje «Srpskog četničkog pokreta Republike Srpske» posljedica nedonošenja zakona o zabrani fašističkih organizacija, reagovao je i OHR. Govori portparol Oleg Milišić:
„Zakon bi, također, trebao jasno definisane kriterije po kojima se određene organizacije mogu smatrati, odnosno proglasiti fašističkim i odrediti sankcije protiv onih koje krše zakon.“
Treba sačuvati tradiciju!?
Za sociologa Ivana Šijakovića problem civilnog društva je taj što pod formom slobodnog ispoljavanja mišljenja ima više karakteristika retrogradnog nego korisnog:
„Mi prosto nismo još izgradili mehanizme. Plašimo se, bojimo se - ne znam zbog čega - da postavimo jasne mehanizme, kriterije, granice i da kažemo da ovakvi pokreti, organizacije, zvale se one nevladine, pokrivale se one principom širenja civilnog društva, ali ako u sebi sadrže, znači u svom nastupu, u svojim simbolima, u svojim programima nešto što se suprotstavlja drugom, to nije dozvoljeno, to ne može da se registruje i prema tome to ne može da djeluje.“
Građane Banje Luke pitali smo šta misle o formiranju četničkog pokreta u Republici Srpskoj:
„Mislim da je to loše generalno za BiH i za RS jer ne podržavam nacionalističke pokrete.“
„Treba zaboraviti sve to pošto živimo poslije toga.“
„Nije bio fašistički - i nisam protiv toga.“
„Pošteno, poštujem to.“
„Žalosno je što sad počinjemo to da radimo, ali možda je bolje ikad nego nikad.“
„Trebalo bi sačuvati tu tradiciju, podržavam.“
U Bosni i Hercegovini, inače, još uvijek nema reakcija vlasti o inicijativi da se četnički pokret registruje kao nevladina organizacija, uprkos činjenici da je taj pokret u istoriji označen kao fašistički.
