Slučaj Cetinjske gimnazije gdje većina učenika i profesora bojkotuje početak školske godine u znak podrške dosadašnjem direktoru Miomiru Djurišiću već danima je tema broj jedan ne samo u gradu pod Lovćenom.
Dok Ministarstvo prosvjete ne namjerava da udovolji njihovim zahtjevima već insistira na svom kadrovskom rješenju za direkrorsku funkciju, sve se više čuju ocjene da je na djelu novi pokušaj uplitanja politike u obrazovni sistem Crne Gore.
Do protesta učenika cetinjske, najstarije gimnazije u Crnoj Gori došlo je zbog odluke Ministarstva prosvjete da ne potvrdi reizbor direktora Miomira Đurišića od strane školskog odbora, koga je Ministarstvo prosvjete potom raspustilo da bi novi odbor za vršioca dužnosti direktora škole imenovao Radu Perišić.
Od tada ,umjesto u učionicama ,većina đaka i profesora održavaju javne časove pred gimnazijom, ističući zasluge starog direktora za preporod te obrazovne institucije i otpor nametanju rješenja koje odgovara prosvjetnoj administraciji. Rješenje za nastalu situaciju nije nađeno ni na jučerašnjem sastanku profesora i predstavnika roditelja sa Ministarstvom prosvjete. Pomoćik ministra Marko Jokić, međutim, kaže kako sve ide po zakonu i kako je imenovanje vršioca dužnosti bilo legalno:
"Za vršioca dužnosti imenovano je lice iz škole koje najbolje poznaje prilike i koje će pomoći da škola počne da funkcioniše. S obzirom da sada imamo i školski odbor kao organ upravljanja i rukovodno lice, smatram da su se stekli uslovi da se djeca vrate u školske klupe, a u narednom periodu biće raspisan konkurs i svakako da ćemo nastojati da se brzo rješava problem izbora direktora gimnazije na Cetinju".
Predstavnica roditelja Mirjana Đaletić pak iznosi svoj zaključak razgovora u Ministarstvu prosvjete:
"Moj zaključak je da ništa nijesmo postigli, da nikakvu fleksibilnost nijesmo vidjeli. Da pustimo inistitucije države da rješavaju stvari? Mi mislimo da je to jako, jako dug period da bi se nešto moglo riješit."
Predstavnik bivših i sadašnjih učenika cetinjske gimnazije Luka Radović poručuje kako oni neće odustati od svojih zahtjava da Đurišić ponovo bude direktor:
"Zato što je napravio od gimnazije konačno jednu obrazovnu i javnu ustanovu ,da to ne liči ni na što drugo već na jedan veliki obrazovni centar".
I dok se svako drži svojih stavova sumnje u politizaciju i manipulaciju nijesu mogle da zaobiđu ni ovaj događaj u Crnoj Gori. Mišljenje onih koji smatraju da je na djelu pokušaj prosvjetne administracije da cjelokupni obrazovni sistem u Crnoj Gori ustroji po volji koalicije na vlasti ,pomoćnik ministra prosvjete Marko Jokić odbacuje:
"Moram reći da najiskrenije iz ovoga nije stajala nikakva politika, makar sa naše strane. Ja, vjerujte, niti sam znao da li je ko od kandidata u bilo kojoj političkoj stranci. Mi smo školskom odboru prepustili da donosi odluke. Ja mislim da sva priča nije kod nas jer u institucijama sistema mogu tražiti pravnu zaštitu."
Priča nije ni kod učenika jer na njihove stavove nije niko uticao, kategorična je predstavnica roditelja Mirjana Đaletić:
"Ja mislim da smo mi već formirali ličnosti kod njih, tako da ja nijesam spremna da sada to suzbijam i da ga ubjeđujem da ovo nije demokratska država i da nema pravde."
Kako štrajk u cetinjskoj gimnaziji komentarišu ugledni Cetinjani koji nijesu direktno umiješani u taj događaj. Krsto Mijanović, rukovodilac Bibliotečko arhivskog odjeljenja Narodnog muzeja, ocjenjuje da je i jedna i druga strana politički zloupotrijebljena:
"Manipuliiše sa sa tom djecom i sa jedne i sa druge strane. Odjednom su se oni našli pozvani da raspravljaju o tome ko će biti direktor. Mislim da u svemu tome Ministarstvo treba da da odgovor što je zapravo po srijedi, jer je to mijenjanje članova odbora u najmanjem slučaju samo pokriće za njihovu unaprijed spremljenu odluku."
Istoričara umjetnosti Aleksandra Čilikova pitali smo da li je protest cetinjskih srednjoškolaca i profesora, ipak neka vrsta bunta koja do sada nije bila odlika crnogorskog društva, posebno ne akademske zajednice koja je od strane istaknutih intelektualaca ,optuživana za inertnost, konformizam i političku podobnost:
"Taj bunt je krajnje neuobičajan, krajnje, i upravo zato što je neuobijačan, što je specifičan on je sigurno izazvan opravdanim razlozima. U tome buntu ja ne vidim trunku politike, jer poznajem dosta roditelja te djece, i znam da su pripadnici različitih frakcija i pozicije i opozicije. Što se tiče crnogorske demokratije ,to je apsolutno pozitivna stvar."
Dok Ministarstvo prosvjete ne namjerava da udovolji njihovim zahtjevima već insistira na svom kadrovskom rješenju za direkrorsku funkciju, sve se više čuju ocjene da je na djelu novi pokušaj uplitanja politike u obrazovni sistem Crne Gore.
Do protesta učenika cetinjske, najstarije gimnazije u Crnoj Gori došlo je zbog odluke Ministarstva prosvjete da ne potvrdi reizbor direktora Miomira Đurišića od strane školskog odbora, koga je Ministarstvo prosvjete potom raspustilo da bi novi odbor za vršioca dužnosti direktora škole imenovao Radu Perišić.
Od tada ,umjesto u učionicama ,većina đaka i profesora održavaju javne časove pred gimnazijom, ističući zasluge starog direktora za preporod te obrazovne institucije i otpor nametanju rješenja koje odgovara prosvjetnoj administraciji. Rješenje za nastalu situaciju nije nađeno ni na jučerašnjem sastanku profesora i predstavnika roditelja sa Ministarstvom prosvjete. Pomoćik ministra Marko Jokić, međutim, kaže kako sve ide po zakonu i kako je imenovanje vršioca dužnosti bilo legalno:
"Za vršioca dužnosti imenovano je lice iz škole koje najbolje poznaje prilike i koje će pomoći da škola počne da funkcioniše. S obzirom da sada imamo i školski odbor kao organ upravljanja i rukovodno lice, smatram da su se stekli uslovi da se djeca vrate u školske klupe, a u narednom periodu biće raspisan konkurs i svakako da ćemo nastojati da se brzo rješava problem izbora direktora gimnazije na Cetinju".
Predstavnica roditelja Mirjana Đaletić pak iznosi svoj zaključak razgovora u Ministarstvu prosvjete:
"Moj zaključak je da ništa nijesmo postigli, da nikakvu fleksibilnost nijesmo vidjeli. Da pustimo inistitucije države da rješavaju stvari? Mi mislimo da je to jako, jako dug period da bi se nešto moglo riješit."
Predstavnik bivših i sadašnjih učenika cetinjske gimnazije Luka Radović poručuje kako oni neće odustati od svojih zahtjava da Đurišić ponovo bude direktor:
"Zato što je napravio od gimnazije konačno jednu obrazovnu i javnu ustanovu ,da to ne liči ni na što drugo već na jedan veliki obrazovni centar".
I dok se svako drži svojih stavova sumnje u politizaciju i manipulaciju nijesu mogle da zaobiđu ni ovaj događaj u Crnoj Gori. Mišljenje onih koji smatraju da je na djelu pokušaj prosvjetne administracije da cjelokupni obrazovni sistem u Crnoj Gori ustroji po volji koalicije na vlasti ,pomoćnik ministra prosvjete Marko Jokić odbacuje:
"Moram reći da najiskrenije iz ovoga nije stajala nikakva politika, makar sa naše strane. Ja, vjerujte, niti sam znao da li je ko od kandidata u bilo kojoj političkoj stranci. Mi smo školskom odboru prepustili da donosi odluke. Ja mislim da sva priča nije kod nas jer u institucijama sistema mogu tražiti pravnu zaštitu."
Priča nije ni kod učenika jer na njihove stavove nije niko uticao, kategorična je predstavnica roditelja Mirjana Đaletić:
"Ja mislim da smo mi već formirali ličnosti kod njih, tako da ja nijesam spremna da sada to suzbijam i da ga ubjeđujem da ovo nije demokratska država i da nema pravde."
Kako štrajk u cetinjskoj gimnaziji komentarišu ugledni Cetinjani koji nijesu direktno umiješani u taj događaj. Krsto Mijanović, rukovodilac Bibliotečko arhivskog odjeljenja Narodnog muzeja, ocjenjuje da je i jedna i druga strana politički zloupotrijebljena:
"Manipuliiše sa sa tom djecom i sa jedne i sa druge strane. Odjednom su se oni našli pozvani da raspravljaju o tome ko će biti direktor. Mislim da u svemu tome Ministarstvo treba da da odgovor što je zapravo po srijedi, jer je to mijenjanje članova odbora u najmanjem slučaju samo pokriće za njihovu unaprijed spremljenu odluku."
Istoričara umjetnosti Aleksandra Čilikova pitali smo da li je protest cetinjskih srednjoškolaca i profesora, ipak neka vrsta bunta koja do sada nije bila odlika crnogorskog društva, posebno ne akademske zajednice koja je od strane istaknutih intelektualaca ,optuživana za inertnost, konformizam i političku podobnost:
"Taj bunt je krajnje neuobičajan, krajnje, i upravo zato što je neuobijačan, što je specifičan on je sigurno izazvan opravdanim razlozima. U tome buntu ja ne vidim trunku politike, jer poznajem dosta roditelja te djece, i znam da su pripadnici različitih frakcija i pozicije i opozicije. Što se tiče crnogorske demokratije ,to je apsolutno pozitivna stvar."
