Dostupni linkovi

Zbog dugovanja blokirano 10.000 računa


Centralna banka Crne Gore, Foto: Savo Prelević

Nelikvidnost je jedan od glavnih efekata globalne ekonomske krize. U Crnoj Gori su međusobna dugovanja preduzeća sve veća, a da bi se problem ublažio, jedini pravi lijek je veća likvidnost bankarskog sektora koji takođe boluje od besparice. Da u Crnoj Gori vlada opšti nedostatak novca, govori i činjenica da, pored preduzeća i banaka, i Vlada mora da obezđedjuje pozajmice za budžet.

Najnoviji podaci crnogorske Centralne banke govore da je na kraju prvog tromjesečja 10.000 računa bilo blokirano zbog ukupnih dugovanja od 110 miliona eura. Stvarni dug je sigurno mnogo veći jer je ova statistika obuhvatila samo slučajeve koji dospijevaju na sud.

Jedini način za prevazilaženje problema nelikvidnosti, koji je veoma ozbiljan, je povećanje likvidnosti banaka, rekao je za naš program Milenko Popović, profesor Univerziteta Mediteran, koji dodaje da će se to djelimično obezbijediti kroz kredite Evropske investicione i Njemačke razvojne banke, koje će dobiti domaće banke, a za koje je garantovala Vlada. To će biti značajna injekcija, kaže Popović, koji preporučuje monetarnim vlastima da koliko god je to moguće smanje stopu obaveznih rezervi banaka:

"Ukoliko se realizuju neki projekti, mada bojim se da za to treba vremena, poput projekta vezano za izgradnju puta, onda je moguće da se i odatle donekle poveća likvidnost banaka i cijelog privrednog sistema i to su sve neki ograničeni domeni... U svakom slučaju, treba imati u vidu da nas je prije par mjeseci i sam premijer ubjeđivao da, ako ne umijemo da radimo, i ako ne umijemo da se organizujemo, onda bar imamo dobra leđa da možemo da izdržimo sve i svašta. Izdržali smo ratove, izdržali smo krize, hiperinflacije, a izgleda da je to naša glavna komparativna prednost - dobra leđa."


Jedan od najvećih problema crnogorskih preduzeća su velika međusobna dugovanja, kaže izvršni direktor Montenegrobiznis alijanse Darko Konjević, koji smatra da je jedan od razloga za ovu pojavu svjetska ekonomska kriza, odnosno, nedostatak svježeg novca i bankarske podrške.
U takvim uslovima preduzeća počinju da prodaju robu firmama koje im ne plaćaju, i tako se stvara taj začarani krug, rekao je Konjević, dodajući da se u međuvremenu mogu preduzeti neke mjere poput takozvane multilateralne kompenzacije, odnosno prebijanja dugova, ali da je jedino pravo rješenje jačanje bankarske podrške, odnosno dolazak svježeg kapitala:

"Preduzeća moraju da vode računa sa kim rade, moraju isto tako da se procedure vezane za naplatu sudsku poboljšaju i da se vide alternativni načini kako se obezbjede ili kreditna sredstva ili kako da se privuče što više stranih investicija kako bi se taj problem riješio."


Pored finansijskog i realnog sektora, u Crnoj Gori potrebu za ubrizgavanjem svježeg novca osjeća i državni budžet. Potpredsjednik Vlade i ministar finansija Igor Lukšić je najavio da Crna Gora pregovara sa Deutsche bankom kako bi osigurala pozajmicu od 75 miliona eura za budžet. Lukšić je rekao da je crnogorska Vlada razgovarala o pozajmici sa mnogim bankama, ali da je Deutsche banka pokazala najveću inicijativu, te da je ova banka ponudila da bude agent u obezbjeđivanju podrške njemačkih i austrijskih fondova. Crnogorski ministar finansija je, podsjetivši da zakon dozvoljava Vladi pozajmicu od 75 miliona eura za državni budžet, još početkom aprila rekao da je Vlada već kontaktirala Međunarodni monetarni fond sa zahtjevom za pripremu paketa mjera koje bi se aktivirale ukoliko bude neophodno.

Profesor Milenko Popović, pak, smatra da je aranžman sa MMF-om nemoguće izbjeći:

"Vlada će učiniti sve da ne dođe do toga, ali mislim da će se s obzirom da će se kasniti sa planom oko Elektroprivrede, dokapitalizacije Elektroprivrede s obzirom na niz drugih okolnosti, ja očekujem da će Vlada ipak morati da se obrati MMF-u. S druge strane, MMF sada raspolaže sa većim sredstvima nego ranije, a moguće je, daj Bože, da malo izmijeni stav kada je riječ o preporukama, preduslovima koje postavlja da bi se dala finansijska sredstva."
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG