Piše: Genka Šikerova
Udaljen od dijela izolovane plaže na južnoj crnomorskoj obali Bugarske i smješten među drvećem nalazi se prostrani sanitarni i zdravstveni kompleks Kamčia, ili skraćeno SOK na bugarskom.
Smješten na vrhunskoj plaži na ušću rijeke Kamčia, kompleks ima hotele, sportske dvorane, škole, konferencijske centre, pa čak i astronomski opservatorijum.
Čini se da se može pohvaliti sadržajima o kojim mnogi gradovi u Bugarskoj mogu samo da sanjaju. Ali, ovaj kompleks tehnički ne pripada Bugarskoj. Gradska uprava Moskve posjeduje i zgrade i zemljište, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Moskovska vlada je 2008. godine kupila zemljište u selu Bliznaci koje se nalazi oko 25 kilometara južno od odmarališta Varna, uprkos bugarskom zakonu koji je u to vrijeme zabranjivao stranim pojedincima i kompanijama da obavljaju takve kupovine. Ne samo da su moskovske vlasti došle u posjed vrhunskog dijela obale, već su za njega navodno platile dosta ispod cijene. Pored toga, Sofija je uložila milione za izgradnju novog vodovoda do kompleksa.
Pandemija izazvana korona virusom dovela je do zatvaranja kompleksa, ali je invazija Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. probudila zabrinutosti zbog toga što je Rusiji, koja je Bugarsku stavila na listu "neprijateljskih zemalja", dozvoljeno da posjeduje dio plaže na obali Crnog mora, koje je sada strateški za rusku vojsku možda važnije nego ikada prije.
"Unutar kompleksa se možda dešavaju stvari kojih bugarske vlasti nisu ni svjesne", rekao je Vasil Tankov, advokat koji radi sa političkim aktivistima koji pozivaju vladu da povrati zemljište od Rusije.
Ministar inostranih poslova Rusije, Sergej Lavrov još 2019. godine spomenuo je Kamčiu kao potencijalno sredstvo meke moći za Kremlj. To bi sada moglo da bude na dugu štapu s obzirom na sve veću međunarodnu izolaciju Rusije, ali prema riječima Solomona Pasija, ministra inostranih poslova Bugarske od 2001. do 2005., Kremlj bi i dalje mogao da koristi kompleks za niz podlih zadataka.
"Ovo je smao kamuflaža, nagoveštaj dolaska oružja", rekao je Pasi za Radio Slobodna Evropa.
Upozorenja slična Pasijevom nisu naišla na odjek kod bugarske vlade.
Savjet ministara Bugarske, glavno izvršno tijelo u kojem su premijer i visoki zvaničnici zemlje, je u odgovoru na pitanja RSE u vezi kompleksa, naveo kako u ovom trenutku nema informacija o mogućim prijetnjama nacionalnoj bezbjednosti Bugarske koje dolaze iz Kamčija.
Čak i da postoji politička volje, bilo kakva prilika da se imovina vrati, upozorili su advokati, najvjerovatnije bi zavisila od dokazivanja da je stečena na prevaru, što bi moglo da da bude teško.
Ova akvizicija i kontroverze koje su uslijedile istakle su ambivalentne veze Bugarske sa Rusijom, dugogodišnjim tradicionalnim saveznikom još i prije komunističkog perioda.
Iako se i dalje oslanja na rusku naftu, Bugarska je uspjela da okonča zavisnost od ruskog gasa zajedno sa drugim članicama Evropske unije (EU) koje su prekinule veze sa Rusijom.
S druge strane, ispitivanje javnog mnijenja je pokazalo kako simpatije prema Rusiji nisu neuobičajene. I dok je Bugarska podržala sankcije Rusiji, odugovlačila je javno upućivanje vojne pomoći Kijevu, iako je Sofija bila mnogo aktivnija u sjeni.
Ta vojna pomoć, uglavnom municija, poslana je za vrijeme mandata premijera Kirila Petkova, advokata po zanimanju sa harvardskom diplomom, koji je predvodio možda najzapadnije orijentisanu vladu Bugarske ikada. Pod Petkovom, Bugarska je protjerala 70 ruskih diplomata i njihovih porodica u junu 2022., što je bio potez, izveden u koordinaciji sa EU i bez presedana za Sofiju.
Međutim, Petkova vlada je potrajala samo šest mjeseci. Bivši premijer je kasnije optužio Moskvu da se koristila taktikama "hibridnog ratovanja" kako bi oborila njegovu vladu u julu 2022.
Jeftina kupovina zemljišta
Proces kupovina kompleksa Kamči počeo je krajem 1990-ih prodajom imovine državnog preduzeća Balkanturist, koje se bavilo turizmom u vrijeme komunističkog režima do 1989. godine. Opštinske vlasti Moskve počele su 2003. godine da otkidaju male parcele u tom dijelu crnomorske obale.
Najsmjelija kupovina obavljena je 2008. godine kada je bugarska vlada otpisala osam hektra zemljišta u selu Bliznaci za samo 9,7 leva (oko 7 eura po konverziji iz 2008.) po kradratnom metru. Konačna dogovorena cijena nije objavljena, ali bi po navedenoj cijeni iznosila oko pola miliona eura.
Sa moskovskim vlastima koje su plaćale daleko ispod tržišne cijene, bila je to transakcija koju je, u istraživačkom izvještaju iz 2020., nezavisni portal Dnevnik rangirao kao jednu od najskandaloznijih u bugarskoj postkomunističkoj istoriji.
Ponuda kompleksa je raznovrsna, prema izvještajima i web stranici ljetovališta Kamčia, uključuju hotel Longoz sa 450 soba; nekoliko bazena i konferencijskih dvorana; kampove za djecu Duga i Crno more; turističko naselje Pirin, koje se sastoji od hotela i 11 dvoetažnih objekata; medicinski centar Zdravec; Centar za obuku i obrazovanje Jurij Gagarin; sportski kompleks Kamčija, koji zadovoljava olimpijske standarde; i amfiteatar kapaciteta 2.000 mjesta za sjedenje.
Ugovor za izgradnju kompleksa Kamčia SOK potpisala je u septembru 2008. tadašnja ministarka socijalne politike Emilia Maslarova, iako su odredbe i uslovi ugovora još uvijek nejasni. Osim toga, vlada tadašnjeg premijera Sergeja Staniševa namijenila je 7,7 miliona leva (oko 4 miliona eura) za izgradnju 10,5 kilometara dugog vodovoda do kompleksa.
U to je vrijeme bugarski zakoni zabranjivali su strancima i stranim kompanijama vlasništvo nad zemljištem u Bugarskoj. U ovom slučaju zakon je zaobiđen tako što je kompanija registrovana u Bugarskoj, ali krajnji vlasnik kompleksa Kamčia i zemljišta je gradska uprava Moskve.
Guranje bližih veza Sofije i Moskve
Uz veliku pompu, kompleks je službeno otvoren 2010., a ceremoniji presijecanja vrpce prisustvovali su tadašnji premijer Bojko Borisov i tadašnji gradonačelnik Moskve Juri Lužkov.
Od tada su kompleks posjetili bugarski političari naklonjeni Kremlju poput Borisova i drugih osoba visokog profila, uključujući Janku Takevu, predsjednicu Sindikata bugarskih učitelja, koja je oduševljena što Kamčia nudi "beskrajno pozitivne uslove za rad".
Iako nije na crnoj listi, Takeva je članica proruske lobističke grupe u Bugarskoj poznate kao Nacionalni pokret rusofili, čijeg je predvodnika Washington sankcionisao u februaru u sklopu koordinisanog američko-britanskog poteza usmjerenog na Bugare optužene za korupciju.
Još jedna značajna figura koja je povezana sa ruskim crnomorskim kompleksom je princ Kiril, sin Simeona II, posljednjeg bugarskog cara i postkomunističkog premijera, koji je obavljao posao "mentora" sa djecom u kompleksu.
Bugarski sportisti takođe su trenirali na crnomorskoj obali. Bugrske ultra-desničarske grupe održavale su seminare o "patriotizmu" u kompleksu, a 2018. okupilo se oko 500 advokata kako bi raspravljali o amandmanima na bugarski krivični zakon.
Od procvata do propasti
Neko vrijeme popularnost ljetovališta Kamčija pretvarala se u velike prihode od poreza, puneći lokalnu kasu.
"Uglavnom su turisti bili djeca, veterani Drugog svjetskog rata i samohrane majke. I to nije bio standardni turizam u kojem turisti dolaze samo ljeti. Bio je popunjen s te tri kategorije tokom cijele godine", rekao je za RSE Emanuil Manolov, gradonačelnik opštine Avren u kojoj se nalazi Kamčija.
Međutim, kako je broj posjetilaca i dešavanja počeo da opada, u 2019. Kamčija se suočavala sa neplaćenim računom za porez u visino od milion leva (oko 500.000 eura).
Dok je njegovo bogatstvo opadalo, Borisov je pohvalio kompleks i govorio o proširenju saradnje s Rusijom na polju sporta, obrazovanja i kongresnog poslovanja tokom sastanka 2019. s tadašnjim ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevim.
Nekoliko mjeseci kasnije, Lavrov je najavio da će Nacionalni savjet za sigurnost Rusije raspravljati o prebacivanju vlasništva nad Kamčijom da gradske uprave Moskve na ruske državne organe. Govorio je o velikim planovima za transformaciju lokacije u centralnu platformu za unaprijeđivanje ruskih interesa u Evropi.
"Pojam meke moći zavisi od toga iz čijih usta dolazi", rekao je bivši ministar inostranih poslova Pasi. "Ako govorite o mekoj moći, a ona dolazi od Lavrova ili Putina, onda je to upozorenje da dolazi nešto pogubno."
Početak krize s COVID-19 zadao je još jedan udarac planovima Rusije u Bugarskoj, jer su sve aktivnosti u kompleksu na Crnom moru u bile zatvorene od početka 2020.
Izvršni direktor kompanije Kamčija, Nikolaj Nedkov, najavio je 2021. grandiozne planove za transformaciju lokacije u "jedinstveni ekosistem u obliku pametnog grada". Pohvalio se da će ondje biti otvoren "poslovni inkubator, poslovni akcelerator, start-up studio, start-up škola i akademija za blogere, vlogere i influensere".
Dvije godine kasnije ti planovi ostaju samo na papiru, budući da se čini da Kamčija SOK ne radi: njegove banje, konferencijske dvorane i sportski tereni su zatvoreni, čuva ih privatno osiguranje. Uprava kompleksa nije odgovorila na upite RSE-a za komentar.
Tegobna povijest sovjetskog spomenika u Sofiji
Gradska vlada Moskve je 2022. godine najavila da zbog teške geopolitičke i ekonomske situacije, što se odnosi na rat koji Kremlj vodi u Ukrajini i sankcije koje su posljedice toga, odlučeno je da se suspenduju operacije u Kamčiji a da se pristup kompleksu ograniči.
Politički aktivisti u Bugarskoj su, zajedno sa bivšim zvaničnicima 2023. počeli kampanju kojom traže da Sofija povrati kompleks od Rusije.
Advokati su tvrdili kako kompleks nema pravo da radi jer se bavi aktivnostima koje krše bugarski zakon. Nadalje, ukazali su na činjenicu da su Rusi zemljište kupili u vrijeme kada je takva kupovina bila zakonom zabranjena. Takođe su rekli da je bugarska kompanija osnovana kako bi se zaobišao taj zakon nelegitimna.
"Nemamo kontrolu nad onim što se tamo dešava. Drugim riječima, bugarska država nema načina da nadzire šta se tamo događa. I vjerujemo da se Kamči koristi u svrhe koje ugrožavaju našu nacionalnu sigurnost", upozorio je Božinov.
Istorijat ruskog korištenja ambasada u inostranstvu za špijuniranje trebao bi da bude upozorenje za bugarsku vladu, kaže Pasi.
Istraga sprovedena ranije ove godine otkrila je najmanje 182 satelitske antene instalirane na krovovima ruskih ambasada širom Evrope koje su navodno povezane sa velikom mrežom za špijuniranje i prikupljanje obavještajnih podataka.
"U Rusiji, gotovo svaka institucija izvan granica države se koristi za špijunažu", rekao je Pasi.