Dostupni linkovi

Velika Britanija ne otkazuje projekte u Republici Srpskoj


Milorad Dodik na proslavi neustavnog Dana RS u Banjoj Luci 9. januara 2022.

Velika Britanija će nastaviti da provodi projekte u Bosni i Hercegovini (BiH), uključujući i entitet Republika Srpska (RS) i nakon odluke ove zemlje da uvede sankcije Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH i Željki Cvijanović, predsjednici RS. To su potvrdili iz Ambasade Velike Britanije u BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Velika Britanija, navodi isti izvor, godišnje izdvoji između 40 i 50 miliona funti za projekte na Zapadnom Balkanu. No, na upit RSE koliko novca izdvajaju za Bosnu i Hercegovinu, odnosno entitet Republika Srpska, kažu kako te podatke nemaju.

"Ujedinjeno Kraljevstvo veoma dugo pruža direktnu, praktičnu podršku građanima i institucijama širom cijele BiH. Ovo uključuje IT obuku u osnovnim školama, borbu protiv rodno-zasnovanog nasilja, unapređenje poslovnog okruženja, traganje za nestalim, stipendije na britanskim univerzitetima, te podršku tijelima za provedbu zakona i pravosuđu", navodi se u odgovoru Ambasade Velike Britanije za RSE.

Na koji način sankcije mogu uticati na Dodika?

Velika Britanija je 11. aprila objavila sankcije za Milorada Dodika, te predsjednicu RS Željku Cvijanović zbog, kako je saopšteno, pokušaja da naruše legitimitet i funkcionalnost države BiH.

Sankcije uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine i prve su u okviru režima britanskih sankcija za BiH, navedeno je iz britanske vlade.

Kako se navodi u odluci britanskih vlasti, "ohrabreni ruskim podrivanjima međunarodnog sistema", Dodik i Cvijanović su iskoristili svoje pozicije vlasti kako bi forsirale de facto secesiju Republike Srpske, mimo Ustava Bosne i Hercegovine. U objavi se ističe i da sankcije nisu "protiv Republike Srpske, niti njenih građana".

U prvoj reakciji, Dodik je najavio kako će "odbiti sve programe koje je u Republici Srpskoj kreirala Velika Britanija".

Inače, Velika Britanija trenutno finansira i projekat u okviru kojeg su uključena dva javna univerziteta u RS, Univerzitet u Banjoj Luci i Univerzitet u Istočnom Sarajevu. U petogodišnji projekat, vrijedan milion i 400 hiljada evra, uključeno je 18 univerziteta iz regije. Iz oba univerziteta nisu odgovorili na upit RSE o daljem učešću u projektu nakon Dodikovih najava.

No, politička analitičarka Svetlana Cenić kaže za RSE da bi sankcije Velike Britanije mogle pokrenuti lančanu reakciju i drugih zemalja u uvođenju mjera protiv Milorada Dodika.

"One sužavaju manevarski prostor poslovanja po Zapadnoj Evropi samoj Dodikovoj porodici, ali isto tako i bilo kakve diplomatske aktivnosti", ističe Cenić.

Dodiku i Cvijanović moglo bi biti otežano putovanje i po drugim zemljama Zapada, dodaje ona, podsjećajući da je Velika Britanija jedan od većih donatora u BiH, te da će Dodik, svojom prijetnjom o suspenziji projekata, naštetiti isključivo interesima RS.

"Zbog toga se može naći u nezavidnoj poziciji jer to onda znači i da su firme, koje su na bilo koji način povezane sa tim zemljama ili će im biti otežano poslovanje, ili će izmjestiti poslovanje iz RS. Nemojmo zaboraviti da su stotine miliona ušle u ovu zemlju za raznorazne projekte, vidove pomoći, koje čak nisu ni završile u nekim projektima, nego direktno u budžetu, to je bio prećutan dogovor", kaže Cenić.

Istovremeno, Aleksandar Trifunović, urednik magazina Buka, ističe da je vidljivo da su sankcije "pogodile" Dodika.

"Sigurno je da nije tako, kako je rekao, da ga 'zaboli za sankcije', nego da ga iskreno boli što je došlo i do ovih sankcija. Ipak, ako te dvije od najmoćnijih zemalja na svijetu stave na listu nepoželjnih, onda to zaista nije zezancija", rekao je Trifunović za RSE.

Šta će biti sa reformom javne uprave u RS?

Milorad Dodik najavio je i da će se u RS „možda promijeniti i Zakon o javnoj upravi koji je kreirala Velika Britanija“.

Ta reforma je jedna od ključnih od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije koje BiH mora da ispuni kako bi se mogao nastaviti proces pristupanja EU.

U Bosni i Hercegovini na snazi je više zakona koji se odnose na rad javne uprave.

U provođenju te reforme značajnu podršku dala je Velika Britanija, podsjeća Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International BiH.

"Kroz projekte i tehničke pomoći i sredstva koja su uložena za kreiranje novih zakona i unapređenje i slično, sve je išlo na unapređenje efikasnosti i svega ostalog u javnoj upravi u RS, ne zato što je to u interesu Velike Britanije. To je bila pomoć RS. Tu su i programi iz kojih su se finansirali i savjetnici u ministarstvima u RS koji su trebali da pomognu na unapređenju rada u institucijama i slično. Niko sada ne spominje šta će se desiti sa tim ljudima, da li se i oni smatraju nekim izdajnicima", kaže Korajlić.

I Aleksandar Trifunović upozorava na posljedice mogućih povlačenja iz već provedenih reformi zbog sankcija.

"Uvlačiti cijelu RS u taj problem i stvarati situacije da vi odlučujete koje će se reforme vraćati na početne tačke i pod kojim uslovima, u situaciji jedne sveopšte nemaštine, insistirati na tome da vi praktično jedini znate šta je ispravno i da ne smijete preispitivati nikakav potez, govori o potezima očajnika i nekome ko nema odgovornost za to šta takvi potezi mogu značiti ljudima koji žive ovdje", smatra Trifunović.

Koje su do sada sankcije uvedene i koje su njihove posljedice?

Milorad Dodik se od 5. januara nalazi i na proširenoj listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država za djela korupcije i ugrožavanje BiH.

I te sankcije podrazumijevaju blokiranje sveukupne imovine i prava na imovinu koja se nalazi u SAD ili ih posjeduje ili kontrolira državljanin SAD-a.

Iz EU trenutno nema jedinstvenog stava oko uvođenja sankcija, ali je Dodik 11. aprila izjavio kako očekuje da sankcije protiv njega uvedu Njemačka i Holandija.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi (Varhelji) najavio je tokom februara, da EU neće davati finansijska sredstva Republici Srpskoj dok se ne stabilizuju prilike u tom entitetu države BiH.

"U Evropskom komisiji su primili zahtjeve za (financijsku) podršku EU za željezničke/drumske veze na Koridoru Vc, uključujući dva koji se nalazi na teritoriji Republike Srpske. Sporazumi o doprinosu EU za ova dva projekta, u vrednosti od 600 miliona evra, može da se postigne tek nakon povratka u puno funkcionisanje državnih institucija", saopštio je Varhelyi na Twitteru.

Savjet EU usvojio je i odluku o produženju režima okvira za restriktivne mjere u pogledu situacije u Bosni i Hercegovini do 31. marta 2024. godine, ističe se u zvaničnom saopštenju za medije 18. marta.

Trenutni režim okvirnih sankcija isticao je 30. marta 2022. godine.

EU je još 21. marta 2011. godine usvojila okvir koji bi omogućio uvođenje restriktivnih mjera protiv određenih fizičkih i pravnih lica čije aktivnosti narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine.

Predviđeno je da sankcijama budu obuhvaćene i osobe koje "ozbiljno ugrožavaju sigurnosnu situaciju" ili podrivaju Dejtonsko-pariški opšti okvirni sporazum za mir i njegove anekse.

XS
SM
MD
LG