Osnovni sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (BiH) nepravosnažno je osudio Suana Halilovića, Samida Šabanovića, Nihada Hukića i Suvada Đedovića na ukupno 118 godina za otmicu i svirepo ubistvo Edina Zejćirovića.
Jedinstvene kazne dugotrajnog zatvora izrečene su Haliloviću (36 godina), Hukiću (32 godine) i Djedoviću (30 godina).
Optuženom Šabanoviću, koji u vrijeme izvršenja krivičnih djela nije imao godine života potrebne za izricanje dugotrajnog zatvora, sud je izrekao jedinstvenu kaznu zatvora od 20 godina, navodi se u saopštenju.
Optužnicu protiv njih Tužilaštvo Brčko distrikta podiglo je 8. maja 2020. godine, optuživši ih da su 17. novembra 2019. godine, po prethodnom dogovoru, a nakon što ih je prvooptuženi okupio, oteli i potom do smrti pretukli i mučili Edina Zejćirovića iz Čelića, u sjeveroistočnom dijelu BiH.
Tokom suđenja tužilaštvo je isticalo da je usljed brojnosti nanesenih povreda Edin trpio jake fizičke bolove, te da je konstantno imao strah visokog intenziteta uz osjećaj životne ugroženosti.
Optuženi i tužilaštvo na ovu presudu imaju pravo žalbe.
Grupa građana "Pravda za Edina" organizirala je u martu 2020. godine potpisivanje peticije kojom je traženo uvođenje doživotnog zatvora u Bosni i Hercegovini. Peticiju su pokrenuli prijatelji i otac ubijenog Edina Zejćirovića.
Nakon što je ministar pravde BiH Josip Grubeša najavio inicijativu pooštravanja krivičnih sankcija za najbrutalnije izvršena krivična djela i uvođenje doživotnog zatvora bez uslovnog otpusta, otvorena je rasprava o opravdanosti ovakve mjere.
S druge strane, problem u BiH je što bi se trebali harmonizovati krivični zakoni na nivou BiH, dva entiteta, kao i Brčko Distrikta.
"Na nivou BiH je vrlo teško uvesti ovakav zakon, iz tog razloga što su nam Ustavom jasno definirane nadležnosti u BiH i prije svega ova kaznena djela koja se događaju na najosjetljivijoj grupaciji našega društva su definirani kaznenim zakonima entiteta", kazao je tada ministar pravde BiH Josip Grubeša za Radio Slobodna Evropa.
