Dostupni linkovi

Hrvatske vlasti ne izlaze sa očekivanjima od današnjeg zatvorenog sastanka glavnog haškog tužitelja sa Odborom stalnih predstavnika država članica Europske unije (COREPER) na temu suradnje država jugositoka Europe sa haškim tužiteljstvom. Hrvatski ministar pravosuđa Ivan Šimonović prošlog je tjedna bio vrlo optimističan.

Hrvatske vlasti nemaju nikakvih komentara pred današnji susret glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza sa Odborom stalnih predstavnika država članica Europske unije (COREPER) na temu suradnje država jugoistoka Europe sa haškim tužiteljstvom. Hrvatski ministar pravosuđa Ivan Šimonović, koji također danas nema nikakvih komentara dok ne sazna rezultate sastanka, izjavio je prošlog tjedna kako očekuje njegovu pozitivnu ocjenu o hrvatskoj suradnji.

„Nadam se da će ta ocjena biti povoljnija nego se ovaj trenutak u Hrvatskoj očekuje“
, kazao je Šimonović novinarima nakon razgovora s povjerenikom Europske komisije za pravosuđe, slobode i sigurnost Jacquesom Barrotom.

„Blizu smo, pogotovo što se tiče samog pravosuđa i ljudskih prava. Potencijalni problemi bili su prvenstveno vezani uz Haag, suradnju sa Haškim sudom.“

Naime, haaško tužiteljstvo unazad pola godine traži da Hrvatska dostavi dokumente o uporabi topništva u "Oluji", takozvane „topničke dnevnike“. Dio dokumenta Hrvatska je pronašla i dostavila Haagu, koji tvrdi da to nije sve, a Hrvatska uzvraća da traženi dokumenti i ne postoje. Brammertz je sa istim zahtjevom bio u Zagrebu i pred 14 dana, ponavljajući kako se radi o ključnim dokazima koji mogu dokazati krivicu Ante Gotovine. Tada je dogovoreno da tužiteljstvo i hrvatska Vlada izrade zajednički izvještaj o traženim dokumentima – što postoji, a što ne, što je možda prije bilo dostupno, a sada nije i zašto nije. Dio tih dokumenata Haag je dobio, za dio dokumenata koje su tražili ispostavilo se da ih već dugo imaju, a jedan dio nedostaje.

„ Dobili su obavijest o dokumentima koji nedostaju. Potvrđeno je da neki od tih topničkih dnevnika postoje, ali nisu u posjedu hrvatskih vlasti“
, rekao je Šimonović.

On nije želio otkriti koliko je od tražena 33 dokumenta već poslano u Haag. Za dokumente koji su postojali, a nestali su, odgovarat će odgovorne osobe, najavio je ministar pravosuđa. To znači da će biti pokrenuti novi kazneni postupci.

To su argumenti na kojima Šimonović temelji svoj optimizam i najavljuje da će uskoro biti otvoreno važno poglavlje „Pravosuđe i ljudska prava“ u pregovorima o hrvatskom članstvu u Europskoj uniji. O mogućnosti da Nizozemska blokira to poglavlje špekuliralo se u hrvatskim medijima već nekoliko mjeseci.

Dopisnik „Jutarnjeg lista“ iz Bruxellesa Augustin Palokaj podsjeća u izjavi za naš radio da je još koncem prošle godine upozorio da je Nizozemska, već nakon prvog Brammertzovog upozorenja da Hrvatska ne dostavlja dokumente o upotrebi artiljerije, izrazila zabrinutost i najavila da bi mogla blokirati poglavlje o pravosuđu – ako se ustanovi da Brammerzove primjedbe stoje i da Hrvatska ne ispunjava svoju obavezu, a to je puna suradnja sa Haškim tribunalom .

„Nizozemska je blokirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom, i diplomati u Bruxellesu kažu da bi njima politički dobro došlo kada bi Hrvatskoj blokirali jedno poglavlje, dakle ne cijele hrvatske pregovore. Time bi – kao – dokazali da oni nisu protiv Srbije, nego su principijelni i zbog principa ne žele popustiti u slučaju Srbije, i zbog tog istog principa žele inzistirati na punoj suradnji Hrvatske. To bi bili možda njihovi politički motivi, ali naravno oni imaju uporišta i u dokumentima EU, znači to je i formalni princip.“

U Hrvatskoj je pak jedinstven stav svih poznavatelja haške problematike da su Brammertzovi zahtjevi za navodnom nedostajućom dokumentacijom samo pokušaj da se spasi loše pripremljena optužnica protiv Gotovine i drugih, nakon što pripadnici Kanadskog bataljuna iz Knina, svjedoci tužiteljstva, nisu uspjeli dokazati dio optužnice o prekomjernom granatiranju Knina. Za naš radio govori zagrebačkoi odvjetnik Čedo Prodanović, koji je do pred godinu dana zastupao optuženog Ivana Čermaka i – kako kaže – zna što govori.

„Ta priča sa prekomjernim granatiranjem od početka nije 'pila vodu' i sada upravo prolazi na sudu onako kao što smo mi predvidjeli. Prema tome, to na sudu proći neće, i čini mi se da je ovo sada samo igra haškog Tužiteljstva.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG