Dostupni linkovi

Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH u parlamentarnoj proceduri


Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (Arhivska fotografija)
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (Arhivska fotografija)

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (BiH) koji je potpisalo 17 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, upućen je u utorak, 14. aprila u parlamentarnu proceduru, uz zahtjev da se razmatra po skraćenom postupku.

Osnovni principi na kojima počiva predloženi zakon su jačanje integriteta izbornog procesa, povećanje transparentnosti, te osiguranje održavanja fer i poštenih izbora, navedeno je u obrazloženju poslanika.

Osim toga, naveli su da su razlozi za donošenje ovog zakona unapređenje izbornog procesa u cjelini, te jačanje povjerenja građana BiH u izborni proces.

Predlagači navode da se predloženim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nastoje otkloniti nepravilnosti u izbornom procesu koje su uočene prilikom održavanja izbora.

Na nepravilnosti su u svojim izvještajima ukazivali Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i druge organizacije koje se bave praćenjem izbornog procesa.

Predlagači zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH ističu da predložene izmjene i dopune predstavljaju napredak u izbornom procesu.

"Odnose se, između ostalog, na tehnička pitanja, načina formiranja biračkih odbora i sprečavanja zloupotrebe izbora članova biračkih odbora, sprečavanje zloupotrebe javnih resursa u svrhe kampanje, stvaranje pretpostavki za uvodenje elektronske identifikacije birača i elektronskog brojanja glasova, poboljšanje kontrole finansiranja kampanje i poiitičkih stranaka, te povećanje iznosa kazni radi snažnijeg efekta odvraćanja od kršenja odredbi zakona", navodi se u obrazloženju.

Grupa poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta BiH je predložene izmjene i dopune Izbornog zakona uputila u parlamentarnu proceduru nakon što Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH nije uspjela pripremiti prijedlog izmjena tog zakona, te nakon što su bez konkretnih rješenja završeni razgovori predstavnika političkih stranka.

Suština dosadašnjih pregovora o izmjenama Izbornog zakona

Od decembra 2009. godine, kada je donesena prva presuda Evropskog suda za ljudska prava, Jakob Finci, predstavnik Jevreja u BiH, čeka da pripadnici njegovog i drugih naroda koji su nacionalne manjine mogu biti birani.

To je trebala biti i suština svih dosadašnjih pregovora o izmjenama Izbornog zakona koji su neuspješno okončani.

Prema važećim odredbama Ustava BiH, koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma potpisanog 1995., za tri člana Predsjedništva BiH mogu se kandiovati Srbin iz bh. entiteta Republika Srpska (RS), te Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH.

Nijedna od pet presuda Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na diskriminaciju u izbornom procesu, bilo nacionalnu ili teritorijalnu, nije provedena.

Evropska komisija je upozorila još uoči izbora 2018.godine, da BiH mora hitno izmijeniti Izborni zakon. Isti stav je ponovljen i u Mišljenju Evropske komisije povodom zahtjeva BiH za članstvo u Evropskoj uniji, objavljen u maju 2019. godine.

INFOGRAFIKA: Opšti izbori u BiH
INFOGRAFIKA: Opšti izbori u BiH

U oktobru 2022. trebali bi biti izabrani članovi Predsjedništva i Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske, te skupština deset kantona u Federaciji BiH.

Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj, kad se očekuje raspisivanje opštih izbora u BiH.

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG