Dostupni linkovi

Dogovor sa sobom oko Pelješkog mosta


Pelješki most sa kopna bi trebao da počne u mjestu Komarna u Hrvatskoj, nedaleko granice BiH i Hrvatske kod Neuma

Dok se bh. zvaničnici ne mogu usaglasiti oko toga postoji li ili ne saglasnost za gradnju Pelješkog mosta, te da li treba dogovoriti neškodljiv prolaz ili pristup otvorenom moru, Evropska komisija je jasna - dogovorite se s Hrvatskom u skladu s dobrosusjedskim odnosima. Pitanje je, međutim, kako se dogovoriti sa susjedima kad i unutar zemlje stavovi nisu koordinirani, te su, uglavnom, zasnovani na nacionalnim interesima. Pri tome svako piše zvaničnicima EU iznoseći svoje stavove i zahtjeve, što BiH, prema mišljenju analitičara, čini neozbiljnom zemljom.

Već za dva dana ponude za izvođače radova za gradnju Pelješkog mosta biće predate, nakon čega bi Hrvatska već u oktobru odabirom ponuđača mogla početi s izgradnjom. I dok za Hrvatsku to više nije upitno za Bosnu i Hercegovinu je tek nastupila bitka, mada više na unutrašnjem negoli na vanjskopolitičkom planu i odnosima dvije zemlje.

Naime, dok hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović pokušava dokazati kako BiH nije protiv gradnje mosta, te da ne postoje institucionalne prepreke, od bošnjačkog kolege Bakira Izetbegovića putem saopštenja dobio je poruku kako to nije tačno. Službeni je stav Predsjedništva, tvrdi Izetbegović, iz 2007. godine da se BiH protivi "izgradnji mosta do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za identificiranje morske granične crte između dvije države".

Srećko Latal: Ono što smo vidjeli je jedna bruka i sramota
Srećko Latal: Ono što smo vidjeli je jedna bruka i sramota

Ne dopisuju se samo članovi kolektivnog šefa države koji sjede u istoj zgradi, jedni preko puta drugih. Isto rade i pojedini članovi Vijeća ministara koji šalju oprečna pisma i demantuju jedni druge hrvatskim ministarstvima, ali i EU. To sve ostavlja dojam neozbiljnosti, smatra analitičar Srećko Latal. Iako postoje ozbiljna neriješena pitanja između dvije zemlje čime se stvara napetost, problem su ponajprije unutrašnja bh neslaganja.

"Koliko je rješavanje pitanja granica potrebno da bi se krenulo s ovim projektom, ja mislim da je to nešto što bi Hrvatska u svakom slučaju trebala da ispoštuje, međutim, mislim da način na koji je to pitanje otvoreno, znači, u trenutku kada je već Hrvatska dobila sredstva od Evropske unije za taj projekat i kada se činilo, barem po javnim izjavama da je to pitanje riješeno, pokušaj zaustavljanja tog projekta na taj način u svakom slučaju nije bio primjer dobre prakse u vanjskoj politici, niti dobrosusjedskih odnosa", smatra Latal.

"Dodatni problem, što se tiče Bosne i Hercegovine", napominje Latal, "jeste da je ova situacija pokazala jednu katastrofalnu situaciju u zemlji, gdje suštinski više ne postoji niti jedna institucija, niti jedna politička stranka, niti jedan političar, koji može za sebe da kaže da govori u ime čitave Bosne i Hercegovine i da zastupa interese svih njenih građana".

"Ono što smo vidjeli je jedna bruka i sramota, gdje su se, manje-više, svi bh. dužnosnici počeli dopisivati, što sa hrvatskim dužnosnicima, što sa evropskim, iznoseći prije svega svoje lične ili partijske stavove", kaže Latal.

Evropska komisija je dala novac za gradnju i očekuje se da dvije zemlje svoje probleme riješe u dobrosusjedskom duhu, kaže za RSE glasnogovornik Johanes Bark.

"Komisija je pažljivo analizirala ovaj projekat i aplikaciju koju je predala Hrvatska o sufinansiranju mosta i provjerila da su svi uslovi i procedure ispunjeni u skladu s pravilima, prije nego što je usvojila to u junu 2017. Prilikom pripreme i implementacije projekta finansiranog od EU oslanjamo se na dobru vjeru naših partnera i zemalja članica da će provesti neophodne konsultacije sa svojim susjedima", navodi Bark.

Različite grupe iz istog parlamenta pišu potpuno oprečna pisma funkcionerima EU, ponašajući se kao djeca koja su se posvađala
- Rubina Čengić

Štetnim posljedicama po BiH njeni su se zvaničnici počeli baviti tek kad je postalo izvjesno da nema povlačenja Hrvatske i da će se most ubrzo graditi. Snažna diplomatska ofanziva koja bi se očekivala ne može se dogoditi jer nema jedinstvenog stava unutar tijela koje kreira i provodi vanjsku politiku – državnog Predsjedništva. Umjesto toga svako naginje na svoju stranu, i ponašaju se kao da rat nikada nije stao i kao da BiH nije njihova zemlja, kaže novinarka magazina Start BiH Rubina Čengić.

"Nekad se on vodi za interese nekih grupa ili pojedinaca unutar BiH, a nekad i za interese nekih susjednih zemalja. Vidimo recimo da član Predsjedništva BiH vrlo otvoreno igra za interese Hrvatske. No, s druge strane, vidimo da se vlasti u BiH krajnje neodgovorno i nezrelo odnose prema svojim zadaćama. Ovdje se pominju neki sporazumi potpisani između Izetbegovića i Tuđmana od kojih se sad odstupa, a koje niko ne pokazuje da vidimo šta u njima piše. Različite grupe iz istog parlamenta pišu potpuno oprečna pisma funkcionerima EU, ponašajući se kao djeca koja su se posvađala tražeći da ih ovaj put neko zaista povuče za uši", komentariše Čengić.

Izvjesno je da će umjesto jedinstvenog stava priča koja počinje o mostu koji gradi druga država, pokazati koliko je istinske nespojivosti i razmimoilaženja unutar BiH.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG