Omogućavanje lakšeg prelaska državnih granica BiH i Republike Hrvatske bila je tema razgovora u Zagrebu ministrice civilnih poslova BiH Ankice Gudeljević i ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordana Grlića Radmana.
Lakši prelazak granica je neupitno u interesu svih državljana susjednih i prijateljskih država, saopšteno je u utorak 8. juna iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Susret je upriličen tijekom radnog posjeta ministrice Gudeljević Republici Hrvatskoj povodom donacije cjepiva protiv COVID-19 Bosni i Hercegovini.
U Zagrebu je u ponedjeljak 7. juna obavljena obavljena primopredaja 30.000 doza cjepiva protiv COVID-19 koje je Hrvatska donirala Bosni i Hercegovini.
Radi se o operacionalizaciji ranije odluke hrvatske Vlade o doniranju 30.000 doza cjepiva BiH i po 10.000 doza Crnoj Gori i Kosovu.
„Radosna sam što danas mogu biti ovdje na primopredaji donacije cjepiva koju je donirala Vlada Republike Hrvatske Bosni i Hercegovini“ izjavila je u ponedeljak ministrica civilnih poslova Bosne i Hercegovine Ankica Gudeljević te dodala kako su svjesni činjenice koliko je na početku bilo teško dobiti potrebne doze cjepiva.
Cjepivo će biti raspoređeno na način da će 15 hiljada doza biti donirano Sveučilišnoj klinici u Mostaru, a ostalih 15 hiljada doza raspodijelit će se na ostatak stanovništva Bosne i Hercegovine, dodala je ministrica.
Gudeljević i Radman su također razgovarali i o naporima koje dvije države ulažu u borbi protiv pandemije COVID-19, kao i nužnosti koordinacije mjera u tome.
Tom prigodom ministrica Gudeljević je sagovornika upoznala o trenutačnoj epidemiološkoj situaciji u Bosni i Hercegovini te o procesu imunizacije stanovništva.
Hrvatska je do sada primila oko 2,5 miliona doza, a oko milion i 903 hiljada doza već je aplicirano. Prvu dozu je primilo oko milion i 338 hiljada ili 40 posto odraslog stanovništva.
U Bosni i Hercegovini je prema podacima od kraja maja do sada revakcinisano tek jedan posto stanovništva.
Ministrica Gudeljević i ministar Grlić Radman su razmijenili mišljenja o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini te zaključili kako je promjena izbornog zakona glavni uvjet za stvaranje političkog ozračja koje vodi ka ostvarivanju BiH kao funkcionalne, stabilne i prosperitetne države triju konstitutivnih naroda i svih njenih građana.