Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Mržnja bez kazne


Govor mržnje u Bosni i Hercegovini nije rijetka pojava. Posebno ga koriste pojedini političari, ali je i sve prisutniji u medijima.

Iako se činilo da je krajem devedesetih otišao u zaborav, u posljednje vrijeme sve je izraženiji i najčešće se manifestuje prilikom obilježavanja pojedinih događaja, usko vezanih za rat u BiH.

Posljednji primjer je emisija "Ćirilica", emitovana na televiziji Happy, a koja se na području BiH emituje na banjalučkoj ATV, u kojoj je urednik i voditelj Milomir Marić sa gostima negirao i veličao genocid u Srebrenici.

No, nije jedini. Nekadašnji novinar i aktuelni član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Rajko Vasić, dan pred obilježavanje genocida u Srebrenici, šokirao je javnost zaprijetivši na Twitteru novim genocidom nad Bošnjacima.

Analitičari kažu da ovakve pojave ne čude, ako se u obzir uzme činjenica da sankcija nema, uprkos postojanju Krivičnog zakona, u kojem se navodi da "ko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini, kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine".

Mehmed Halilović, nekadašnji ombudsmen za medije, za naš radio kaže kako je uprkos skoro svakodnevnom govoru mržnje u medijima svega nekoliko slučajeva je završilo na sudu. Na naše pitanje u kojoj mjeri bi se stanje promijenilo da pravosudne institucije reaguju, Halilović odgovara:

"Mislim da su tužilaštva najslabija karika u pravosuđu Bosne i Hercegovine i ne reaguju na adekvatan način. Izbjegavaju da sankcioniraju, odnosno da pokreću istrage i sudske postupke za govor mržnje. Ne samo da treba sankcionirati one najodvratnije izljeve govora mržnje, već bi to preventivno djelovalo i sprečavalo ovako masivne i učestale pojave govora mržnje, pogotovo u online medijima", kaže Halilović.

Halilović: Tužilaštva najslabija karika u pravosuđu Bosne i Hercegovine
Halilović: Tužilaštva najslabija karika u pravosuđu Bosne i Hercegovine

U Bosni i Hercegovini, Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) ima "oružje" u kažnjavanju onih medija koji u svom programu propagiraju govor mržnje. No, profesor na Odsjeku za žurnalistiku Tuzlanskog univerziteta Nail Kurtić nije zadovoljan njihovim djelovanjem.

"Regulatorna agencija apsolutno više ne ispunjava one funkcije koje ima u tom području, reguliranja, odnosno, sprečavanja ili sankcionisanja govora mržnje, ali i samoregulacijski mehanizmi, kao npr. Vijeće za štampu i sl. ne daju nikakve efekte. Dakle, problem je što u Bosni i Hercegovini ne funkcioniše regulacijski i samoregulacijski mehanizam medija", ocjenjuje profesor Kurtić.

Pak, u Regulatornoj agenciji za medije kažu kako je njihova uloga da se bave govorom mržnje u medijima, ali da nisu odgovorni za ono što političari izjavljuju, već, isključivo, novinari.

Prema riječima Helene Mandić, pomoćnice direktora za emitovanje, ova institucija djeluje na osnovu primljenih prigovora, te da nemaju stalni monitoring svih programa, što je jedan od ograničavajućih faktora u pokretanju postupaka. Na našu konstataciju kako naši sagovornici RAK-u zamjeraju nedovoljno korištenje ovlasti u kažnjavanju onih koji se služe govorom mržnje, Mandić kaže:

"Na to da profesori ukazuju 'prstom na nas' mogu Vam reći da ćemo mi ukazati 'prstom na tužilaštvo'. Vratiću se na primarnu ulogu Regulatorne agencije za komunikacije - ona odlučuje o tome da li je neka radijska ili televizijska stanica prekršila kodeks o audio-vizuelnim medijskim uslugama. Mi ne možemo kažnjavati političare zbog izjava koje oni prenose, a tu, po mom mišljenju, bi trebalo razgovarati sa nadležnim tužilaštvima. Mi ne možemo primjenjivati Krivični zakon BiH", ističe Mandić.

Kontić: Naš je problem u tome što na pojavu govora mržnje mi nemamo nikakvu reakciju
Kontić: Naš je problem u tome što na pojavu govora mržnje mi nemamo nikakvu reakciju

Istovremeno, novinar Boro Kontić ne spori kako u Bosni i Hercegovini govora mržnje ima svakodnevno, ali ono što on smatra većim problemom je to što izostaju reakcije, odnosno zakonske sankcije.

"Nema zemlje u svijetu gdje iz različitih razloga i podjela koji sežu u vremena više od 100 godina, se otvore rane i počnu rasprave, ali ono što razdvaja društva jeste ona koja imaju reakciju na to i ona koja nemaju reakciju. Naš je problem u tome što na pojavu govora mržnje mi nemamo nikakvu reakciju - nevladinih organizacija, intelektualaca, ljudi iz politike, medija koji na taj način pokazuju da se radi o neprihvatljivom ponašanju, da se radi o govoru mržnje. Kod nas se to pojavljuje ciklično. Nikad nije dovoljno govoriti protiv govora mržnje, protiv svakog oblika fašizma, i svakog oblika terora nad ljudima i nad jednim društvom", zaključuje Kontić.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG