Bosna i Hercegovina (BiH) još nije uskladila svoj vizni režim sa viznim režimom Evropske unije (EU) iako, kao zemlja kandidatkinja od 15. decembra, ima obavezu da to učini.
Vijeće EU je u septembru donijelo odluku da suspenduje olakšani vizni režim sa Rusijom zbog ruske agresije na Ukrajinu.
No, BiH i dalje primjenjuje bezvizni režim sa Rusijom, sa kojom je potpisala Sporazum 2013. godine.
Pitanje viznog režima sa Rusijom nametnulo se nakon dolaska grupe Čečena, ruskih državljana u BiH.
Njihov cilj je Hrvatska, iz koje napominju da sve treće zemlje koje imaju status kandidata za EU, imaju obavezu uskladiti svoj vizni režim s viznim režimom Unije.
Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o tome zbog čega BiH nije usaglasila vizni režim sa EU, te šta je sve potrebno da se to uradi.
Ni iz Službe za poslove sa strancima BiH, kao ni Državne granične policije BiH nisu odgovorili na pitanje koliko je u BiH u toku ove godine, doputovalo ruskih državljana.
RSE nije dobio ni informaciju da li ima ruskih državljana koji su zatražili azil u BiH, te koliko ih je otišlo dalje ka zemljama EU.
Bosna i Hercegovina, osim sa Rusijom, bezvizni režim ima i sa Azerbejdžanom, Bahreinom, Turskom, Omanom, Katarom, Kuvajtom i Kinom.
Koji su dalji koraci BiH?
Od početka invazije na Ukrajinu 24. februara, Bosna i Hercegovina je, putem svoje misije u Briselu, glasala za nekoliko paketa sankcija koje je EU uvela Rusiji.
No, sankcije nisu "zaživjele" u praksi s obzirom na to da odluku o njihovoj provedbi nije potvrdio Savjet ministara BiH, zbog protivljenja ministara iz Republike Srpske (RS).
Sudeći prema izjavi predsjednika RS-a Milorada Dodika, ministri iz tog bh. entiteta i ubuduće će se protiviti sankcijama prema Rusiji.
"Republika Srpska neće mijenjati spoljnopolitičke stavove u vezi sa Rusijom i Rusija ostaje važan partner RS-a", poručio je Dodik 28. decembra, navodeći da se RS i dalje zalaže za politiku neutralnosti po pitanju ruske invazije na Ukrajinu.
Na upit RSE kada bi BiH mogla da uskladi vizni režim sa politikom EU, Dodik je odgovorio:
"To je to. Baš je Bosna i Hercegovina uvela sankcije, je l' tako? To je ta priča koja se proteže čitavu godinu kako je navodno neki neodgovorni ambasador dao svoj politički stav, ali kad dođete ovdje u stvarnu situaciju, onda vidite da BiH nije uvela sankcije Rusiji i neće uvesti."
Naveo je i da "ne mora da znači da je sve što dolazi iz EU najbolje za nas", te da u RS ne žele da se odriču identiteta i tradicionalnih vrijednosti "samo za neki novac koji oni nude".
"Ako je to cijena EU, ok. Mi nismo za promociju vrijednosti koje dolaze iz Evrope, ako je to u pogledu toga. Ako je to zahtjev, mi nećemo donositi zakone o, znate o čemu govorim, LGBT, to ostaje iza nas", rekao je Dodik.
Različiti stavovi u Parlamentu BiH o usklađivanju viznog režima
Poslanici u novoizabranom sazivu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH imaju različite stavove o usklađivanju vizne politike sa EU, odnosno uvođenjem viza za državljane Rusije.
Branislav Borenović, poslanik u državnom parlamentu i lider Partije demokratskog progresa, kaže za RSE kako "više ne zna" koji su preduslovi za ulazak BIH u EU.
"Imam osjećaj da se to nešto dešava na bazi geopolitičke lutrije ili sreće i da smo mi dobili kandidatski status zato što smo mi to zaslužili nego zato što smo mi dio nekog geopolitičkog dešavanja u kojem je EU htjela da nagradi BiH za nerad", kaže Borenović, dodajući da je pitanje viznog režima pitanje za Savjet ministara BiH.
Sa druge strane, Šemsudin Mehmedović, poslanik Stranke demokratske akcije, kaže za RSE da BiH u budućem periodu treba da usklađuje vanjsku politiku sa EU.
"Ali, ja sam više liberalan u tom pogledu i više sam za potpunu slobodu kretanja roba, ljudi i kapitala, bez obzira o kojoj se državi radilo, naravno vodeći računa o sigurnosnom aspektu prije svega BiH, a onda i šire", rekao je Mehmedović.
Za Miu Karamehić Abazović iz Kluba poslanika Narod i pravda radi se o pitanju koje zahtijeva "malo više strateškog promišljanja, a malo manje refleksnog populističkog odgovaranja".
"Imate bilateralne sporazume BiH koje ne možete tako brzo i tako jednostavno i jednostrano raskinuti. To je pitanje koje će doći na vanjskopolitičku agendu Ministarstva vanjskih poslova i Vijeća ministara", navela je Karamehić Abazović za RSE.
Saša Magazinović, poslanik Socijaldemokratske partije, podsjeća da se BiH obavezala da slijedi stavove EU.
"Ne možemo biti malo za EU kada nam to odgovara, a ne može, kada neki stav ne odgovara, kao što je stav vezan za Rusiju, onda mi nismo dio toga", kaže Magazinović.
Kakav je stav EU o viznom režimu BiH?
Iz Delegacije EU u BiH nisu odgovorili na upit RSE o tome postoji li rok do kada bi BiH, kao zemlja kandidatkinja, morala da uskladi svoj vizni režim s viznim režimom EU, te da ukine bezvizni režim sa Rusijom.
No, obaveza usklađivanja sa viznom politikom EU ističe se u Izvještaju Evropske komisije o BiH iz oktobra.
U Izvještaju se navodi da je zakonodavni okvir o vizama u velikoj mjeri usklađen sa EU, ali da ga potrebno "u potpunosti uskladiti sa listom zemalja čiji državljani trebaju ulaznu vizu".
Koliko sporazuma je suspendovano?
EU trenutno ima suspendovana tri sporazuma o viznim olakšicama.
Osim potpune suspenzije sporazuma sa Rusijom, djelimično je suspendovan sporazum sa Bjelorusijom, te je potpuno suspendovan i sporazum sa Vanuatuom.
EU trenutno ima uspostavljen režim putovanja bez viza sa 61 zemljom koja nije država članica EU, dvije posebne upravne regije Kine (Hong Kong i Makao) i jednim teritorijalnim tijelom, koje najmanje jedna država članica EU ne priznaje kao državu (Tajvan).
U skladu s tim režimom, državljani trećih zemalja sa biometrijskim pasošem mogu bez vize ući u šengensko područje radi kratkotrajnog boravka.
Od 61 zemlje koja nije država članica EU, a koja ima režim putovanja bez viza, njih 27 ima sporazume o ukidanju viza sa Unijom.
U decembru su Vijeće i Evropski parlament postigli dogovor o režimu putovanja bez viza za građane i građanke Kosova.
Facebook Forum