Dostupni linkovi

Parlament BiH nije izglasao izbacivanje termina 'zajedničke institucije' iz zakona


Zgrada Parlamenta BiH, Sarajevo, oktobar 2022.
Zgrada Parlamenta BiH, Sarajevo, oktobar 2022.

Prijedlog da se u Zakonu o zastavi Bosne i Hercegovine termin "zajedničke institucije" zamijeni terminom "institucije BiH" nije dobio podršku u Predstavničkom domu Parlamenta BiH na sjednici u ponedjeljak.

Nije bilo potrebne entitetske većine za usvajanje izmjena ni u drugom krugu glasanja, jer su protiv Prijedloga ponovo glasali poslanici iz entiteta Republika Srpska (RS).

Izmjene je predložio predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH, Denis Zvizdić.

Prvo glasanje o Prijedlogu Zakona o zastavi BiH bilo je sjednici državnog Parlamenta 23. februara.

Da bi jedna odluka bila usvojena, potrebno je da većina glasova uključuje najmanje jednu trećinu glasova poslanika sa teritorije oba entiteta u Bosni i Hercegovini, RS-a i Federacije Bosne i Hercegovine.

Termin "zajedničke institucije" prethodno je u Zakonu o zastavi BiH proglasio neustavnim i ukinuo Ustavni sud BiH 20. januara.

Zakon o zastavi BiH sa spornim terminom usvojen je 2001. godine u Parlamentu BiH.

Prema odluci Ustavnog suda BiH po apelaciji Denisa Zvizdića, termin "zajedničke institucije" treba biti ukinut u Zakonu o zastavi BiH, kao i u svim budućim zakonima.

Zvizdić je tada odluku nazvao "istorijskom", jer je "Ustavni sud trajno potvrdio da BiH po svom karakteru nije državna zajednica, već država sa svojim suverenitetom i historijskim kontinuitetom".

Bez rasprave o uvođenju krivičnog djela za narušavanje suvereniteta BiH

Nije bilo dovoljno podrške u Parlamentu BiH za raspravu o Prijedlogu dopuna Krivičnog zakona BiH kojim se predviđaju zatvorske kazne za narušavanje suvereniteta Bosne i Hercegovine.

Zbog negativnog mišljenja Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma, poslanici su u ponedjeljak razmatrali izvještaj te komisije, ali ne i tekst zakona.

U Prijedlogu izmjena Krivičnog zakona se navodi da "ko svojim političkim ili drugim javnim ili tajnim djelovanjem podriva suverenitet BiH, omogućavajući bilo kojem subjektu međunarodnog prava (državi ili nadnacionalnoj međunarodnoj organizaciji), da utiče na proces donošenja ustava, zakona, odluka i drugih akata BiH, biti kažnjen kaznom zatvora od najmanje pet godina".

Protiv rasprave su bili poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.

Predlagači Prijedloga izmjena Krivičnog zakona BiH su poslanici Milan Dunović, Vlatko Glavaš i Zlatan Begić iz Demokratske fronte.

Tekst zakona je vraćen Ustavnopravnoj komisiji na ponovno razmatranje.

Prijedlog za kažnjavanje narušavanja suvereniteta BiH uslijedio je nakon najnovijih pokušaja vlasti u RS-a da neustavno uknjiže imovinu BiH na entitet te prijetnji entitetskog predsjednika Milorada Dodika da će ići u otcjepljenje RS-a, ako visoki predstavnik "bude regulisao pitanje imovine".

Dodik je već od ranije na listi sankcionisanih osoba Sjedinjenih Država i Velike Britanije za djela korupcije i narušavanje legitimiteta i funkcionalnosti države BiH.

Ustavni sud BiH stavio je 2. marta privremeno van snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u RS-u, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH, a ranije ga je suspendovao visoki predstavnika u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt).

Republika Srpska je do sada četiri puta zakonski pokušala da reguliše pitanje državne imovine u entitetskom parlamentu.

Sud je svaki put naveo da se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.

U RS-u još krajem 2021. pokrenut neustavan proces prenosa nadležnosti sa države na entitet. Jedna od prvih prenesenih nadležnosti je Zakon o lijekovima RS-a, iako je ta oblast zakonski uređena na državnom nivou.

XS
SM
MD
LG