Dostupni linkovi

Borelj poručio da Rusija čini ratne zločine u Mariupolju


Stanovnici Mariupolja kopaju grobove za žrtve napada, 20. mart 2022.

Žozep Borelj (Josep Borrell), visoki predstavnik Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, rekao je da Rusija čini "ratni zločin" svojim napadom na ukrajinski lučki grad Mariupolj na obali Azovskog mora, koji je već nedjeljama pod opsadom.

"Ono što se sad dešava u Mariupolju je masivan ratni zločin, oni uništavaju sve, bombarduju i ubijaju sve ljude", rekao je Borelj na početku sastanka ministara spoljnih poslova država članica Evropske unije (EU) u Briselu, 21. marta.

Ministri raspravljaju o mogućim novim sankcijama Rusiji, uključujući i naftni embargo, kao i mogućnost od izbacivanja novih ruskih banaka iz SWIFT sistema.

Mariupolj je pod opsadom ruskih snaga skoro četiri sedmice, a ukrajinska vlada u Kijevu odbila je zahtjev Moskve da gradski branioci "polože oružje" do ponedjeljka, 21. marta, do 5 ujutro po moskovskom vremenu.

Rusko Ministarstvo odbrane navelo je da će omogućiti siguran prolaz ljudima iz grada u zamjenu za branioce koji polože oružje.

Potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk rekla je da o predaji ne može biti govora.

Istakla je da je dogovoreno osam humanitarnih koridora da ljudi napuste ukrajinske gradove, ali ne i opkoljeni Mariupolj.

Ona kaže da su napori da se sa humanitarnim zalihama dođe do Mariupolja ponovo propali.

Generalni konzul Grčke u Mariupolju Manolis Androulakis, posljednji diplomata EU koji se evakuisao iz ovog grada, rekao je u nedjelju, 20. marta da se taj grad pridružuje mjestima koja su u potpunosti srušena u ratovima.

"Mariupolj će postati dio liste gradova koji su potpuno uništeni ratom; ne moram ih imenovati – to su Gernika, Koventri, Alep, Grozni, Lenjingrad", rekao je Androulakis.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u subotu, 19. marta da je ruska opsada Mariupolja "teror koji će se pamtiti vijekovima koja dolaze".

Oko 400.000 ljudi je zarobljeno u Mariupolju više od dvije nedjelje, a bombardovanje je prekinulo snabdijevanje strujom, grijanjem i vodom, prenose lokalne vlasti.

Procjenjuje se da je 90 odsto zgrada u Mariupolju oštećeno ili uništeno.

Kancelarija UN za ljudska prava saopštila je 18. marta da je najmanje 847 civila ubijeno, a 1.399 ranjeno od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, ali vjeruju da je stvarni broj žrtava daleko veći.

Izvor: RFE/RL, Reuters

XS
SM
MD
LG