Dostupni linkovi

Balkanski put heroina


Balkanska ruta narkotika
Balkanska ruta narkotika
Uprkos napretku zemalja sa prostora bivše Jugoslavije u borbi protiv trgovine drogom, one i dalje ne čine dovoljno na suzbijanju ove pošasti, tako da Balkan i dalje ostaje jedna od glavnih tranzitnih ruta za heroin iz Avganistana i drugih svetkih centara namenjenih evropskom tržištu, navodi se u izveštaju američkog Stejt departmenta (State department).

Procenjuje se da oko 85 tona heroina svake godine prokrijumčari balkanskom rutom.

Kosovo je pre svega tranzitna ruta za heroin iz Avganistana preko Turske, kao i marihuane iz albanskih i crnogorskih luka namenjenih evropskom tržištu.

Droga se prepakovava u manje količine u nepoznatim mestima na Kosovu i onda transportuje autobusima i kamionima u evropske gradove. Za prenos se koriste i nezaštićene zelene granice sa susednim zemljama.

Vlasti u Prištini se suočavaju sa izazovom suzbijanja trgovine drogom zbog poroznih granica i korupcije unutar granične policije i carine.

Tužioci EULEKS-a su obavestili ambasadu SAD u Prištini da se pojedini vladini zvaničnici mešaju u rad tužilaštva u procesuiranju optuženih za ove kriminalne aktivnosti.

Kosovska policija ima ograničene resurse a to pitanje nije visoko na listi prioriteta. Vlada Kosova je usvojila strategiju za borbu protiv narkotika 2009, ali zbog finansijskih ograničenja još nije odvojila resurse za njenu potpunu primenu.

Uprkos napretku u borbi protiv trgovine drogom, kosovski pravosudni sistem je preopterećen i nerazvijen.

Zaplenjeno više droge nego prethodne godine

Srbija je važna tranzinta zemlja za narkotike. Heroin iz Avganistana se krijumčari preko Turske, Bugarske, Rumunije i Kosova u Srbiju i dalje ka Evropi.

Velika količina marihuane se transprotuje iz Albanije, preko Crne Gore do Srbije. Vlasti u Beogradu smatraju da srpske organizovane kriminalne grupe i dalje krijumčare kokain direktno iz Južne Amerike u Evropu.

Prema podacima zdravstevnih službi, u Srbiji je 2008. bilo 60 hiljada narkomana.

Nadležne službe u Srbiji su znatno unapredile saradnju sa državama regije, imajući u vidu činjenicu da je to ključ za borbu protiv trgovine drogom i ostalih vidova transnacionalnog kriminala.

Avganistan - Policija pregleda gomile heroina otkriveno u toku jedne operacije u Herati, 14. januar 2010.
Srpska policija je prošle godine zaplenila 1010 kilograma narkotika, što je za 50 odsto više nego prethodne.

Crna Gora je i dalje važna tranzitna ruta za heroin, kanabis i kokain usmerenih ka zapadnoj Evropi. U samoj zemlji proizvode se neznatne količine sintetičkih droga.

Policija je sve aktivnija u suzbijanju ove vrste kriminala, no Crna Gora je i dalje ranjiva na penetraciju krijumčara drogom koji koriste sofisticirane metode i tesno su povezani sa organizovanim kriminalnim grupama u susednim zemljama i širem regionu.

Većina posmatrača smatra da se policijska istraga usredsređuje na manje kriminalne grupe, ulične dilere i narkomane, dok retko hapsi ključne krijumčare drogom.

Makedonija daleko od važnih punktova

Bosna i Hercegovina se i dalje pre svega smatra tranzitnom zemljom zbog svoje strateške lokacije duž istorijskih balkanskih krijumčarskih ruta.

Slabe državne institucije, nedostatak osoblja u jedinicama za borbu protiv trgovine narkoticima, slaba saradnja između nadležnih službi, sve to doprinosi ranjivosti Bosne i Hercegovine na trgovinu drogom.

I Hrvatska je tranzitna zemlja za heroin iz Avganistana usmerenog ka starom kontinentu, kao i evropskih sintetičkih droga namenjenih tržištima na istoku, odnosno u Aziji. U Hrvatskoj je neznatna domaća proizvodnja droge, mada broj korisnika raste.
Procenjuje se da oko 85 tona heroina svake godine prokrijumčari balkanskom rutom.

Hrvatska ima razvijen zakonodavni i institucionalni okvir za kontrolu i suzbijanje ove vrste kriminala. Europol upozorava da, mada turske ogranizovane kriminalne grupe imaju dominantnu ulogu u trgovini heroinom namenjenog tržištu Evropske Unije, kao i unutar njega – jača uticaj albanskih kriminalnih organizacija.

Hrvatske nadležne sluzbe pomno prate delovanje albanskih i ostalih kriminalnih grupa na njenoj teritoriji, kao i u regionu.

Najviše kokaina se zapleni u u luci Rijeka. Uprkos globalnoj ekonomskoj krizi, Hrvatska je povećala budžet za primenu Nacionalne strategije i plana u borbi protiv trgovine narkoticima, što je doprinelo smanjenju broja novih ovisnika i smrtnosti povezane sa ovom pošasti.

Makedonija ne spada u važne regionalne punktove za trgovinu drogom. Pritisak na njene granice i uticaj regionalnih organizovanih kriminalnih grupa i dalje će je činiti atraktivnom sekundarnom rutom za krijučarenje.
XS
SM
MD
LG