Autoritarni bjeloruski vladar Aleksandar Lukašenko sastao se u petak s ruskim kolegom Vladimirom Putinom u Sočiju radi razgovora o bilateralnim odnosima i integraciji u svjetlu međunarodne izolacije njihovih zemalja zbog invazije Kremlja na Ukrajinu.
Kremlj je naveo da su dvojica lidera razgovarala i o ovosedmičnom sastanku Putina sa sjevernokorejskim Kim Jong Unom, koji je ponudio "punu i bezuvjetnu podršku" svoje zemlje u odbrani, kako je rekao, sigurnosnih interesa Rusije.
U saopćenju se navodi da je Lukašenko na sastanku u Sočiju, inače sedmi susret njega i Putina ove godine, rekao da su potrebna "još tri mjeseca" da bi se postigli potrebni koraci za završetak integracionih napora između Rusije i Bjelorusije te izrazio nadu se da će njegova zemlja biti uključena u razvoj rusko-sjevernokorejskog partnerstva. Nije precizirao o čemu je tačno riječ.
Putin je odnose s Bjelorusijom nazvao "stabilnim i pouzdanim", a istakao i "međusobna pitanja i međusobne obaveze".
Također, spekulacije da je od Kima tražio pomoć u borbi protiv Ukrajine nazvao je "potpunom glupošću".
Mediji su prenijeli da je Kim u petak posjetio fabrike avioindustrije, uključujući lovačkih aviona, u Komsomolsku na Amuru, čime je okončao posjetu Rusiji.
Iako Bjelorusija nije poslala vojsku da se pridruži ruskom ratu u Ukrajini, ona je dozvolila Moskvi da koristi njenu teritoriju kao teren za invaziju koju je Moskva pokrenula u februaru 2022.
Oba saveznika potpisala su u maju dokumente koji dozvoljavaju postavljanje ruskog taktičkog nuklearnog oružja na teritoriju Bjelorusije što je prvo premještanje takvih bojevih glava izvan Rusije od pada Sovjetskog Saveza.
Najava je izazvala kritike vlada širom svijeta, dok ju je NATO nazvao "opasnom i neodgovornom".
Evropski parlament je 13. septembra usvojio rezoluciju kojom osuđuje umiješanost Bjelorusije u ruski rat protiv Ukrajine, a Lukašenkov režim nazvao "sudionikom u zločinima koje je počinila Rusija".
U rezoluciji je izražena zabrinutost zbog "velike političke, ekonomske, vojne i kulturne podređenosti Bjelorusije Moskvi", nazivajući Bjelorusiju "satelitskom državom Rusije".
Rezolucija je osudila i "ilegalni transfer više od 2.150 djece, uključujući siročad" iz područja Ukrajine pod ruskom okupacijom u Bjelorusiju i pozvala Međunarodni kazneni sud (ICC) da razmotri izdavanje naloga za Lukašenkovo hapšenje.
ICC je u martu izdao naloge za hapšenje Putina i ruske povjerenice za prava djece Marije Lvova-Belove, optužujući ih da su odgovorni za ilegalnu deportaciju djece iz Ukrajine, što predstavlja ratni zločin.
Rezolucija je također osudila raspoređivanje ruskog taktičkog nuklearnog oružja na bjeloruskoj teritoriji, nazivajući to "očiglednim kršenjem bjeloruskog statusa bez nuklearnog oružja".
Minsk je pozdravio bliže odnose s Moskvom otkako joj je Zapad uveo sankcije nakon nasilnih gušenja demonstracija nakon spornih predsjedničkih izbora 2020. na kojima je Lukašenku dodijeljen šesti mandat.
Uslijedile su nove sankcije zbog uloge Minska u ratu u Ukrajini.
Lukašenko je krajem juna pokazao svoju lojalnost Moskvi kada je sudjelovao u pregovorima o okončanju pobune grupe Wagner, tvrdeći da je pomogao u zaustavljanju pobune tako što se dogovorio s vođom ove privatne grupe plaćenika Jevgenijem Prigožinom i Putinom da ugosti Wagnerove trupe u Bjelorusiji.
