Stručnjak za informacione tehnologije Ihar Karatkou nalazi se na polovini petogodišnje kazne u Kaznenoj koloniji br. 2, zatvoru u Babrujsku, jugoistočno od Minska. Zašto? Donirao je ekvivalent od oko 10 dolara puku Kastus Kalinouski, jedinici bjeloruskih dobrovoljaca koji se bore na strani Kijeva u ruskom ratu protiv Ukrajine.
Vasil Hrachykha također je ranije ove godine osuđen na pet godina zatvora, ali se ne zna gdje se nalazi. Prema podacima puka i Kancelarije generalnog tužioca Bjelorusije, borio se s pukom Kalinouski nekoliko sedmica u maju i junu 2022. godine.
Izvještaj državne televizije prikazao je muškarca s vrećom preko glave za kojeg se tvrdi da je Hrachykha, kojeg su na neidentifikovanom močvarnom području uhapsili naoružani pripadnici KGB-a, bjeloruske sigurnosne agencije, te odveli helikopterom.
Karatkou (37) i Hrachykha (44) su među oko 200 Bjelorusa za koje aktivisti kažu da su osuđeni na zatvorske kazne nakon što su proglašeni krivima za kršenje zakona protiv "učestvovanja ili pripreme za učestvovanje u neprijateljstvima na stranoj teritoriji", kao i za regrutovanje, obuku i finansiranje takvih aktivnosti, između ostalog.
Mnogi od njih, uključujući Karatkoua i Hrachykhu, nalaze se na listi ljudi koje je istaknuta bjeloruska organizacija za ljudska prava Vjasna označila kao političke zatvorenike pod autoritarnim liderom Aleksandrom Lukashenkom, koji je na vlasti od 1994. godine.
U decembru je na toj listi bilo više od 1.130 imena – čak i nakon niza oslobađanja zatvorenika za koje analitičari kažu da su dio napora Lukashenka da poboljša odnose sa Zapadom, uprkos podršci njegove vlade Rusiji u ratu protiv Ukrajine i kontinuiranom državnom obračunu koji je počeo kao brutalna policijska reakcija na masovne proteste zbog izbora u augustu 2020. godine, kojim je produžio svoju vladavinu. Milioni u Bjelorusiji i šire odbacili su glasanje kao prevaru.
Dana 13. decembra, Bjelorusija je oslobodila 123 zatvorenika u razmjeni posredovanoj od strane SAD-a, uključujući neke istaknute opozicione figure, nakon što je Washington naznačio da ukida sankcije na izvoz bjeloruskih đubriva.
"Ne mogu to gledati"
Među oslobođenima bio je i Alyaksey Kaplich. U martu 2025., dan nakon što je napunio 18 godina, krenuo je na put u Ukrajinu da se bori na strani Kijeva, ali je uhapšen na aerodromu u Minsku prije nego što se uspio ukrcati na let za Tbilisi.
"Stavili su mi vreću preko glave, lisice i vozili me u minibusu, ležeći", s čizmama pripadnika specijalnih snaga koje su pritiskale moja leđa i noge, rekao je Kaplich za RSE u intervjuu u Vilniusu 22. decembra.
Kaplich, koji je 2020. saznao da je drugi rođak bjeloruske opozicione liderke u egzilu Svyatlane Tsikhanouskaya, osuđen je tokom ljeta i dobio dvogodišnju zatvorsku kaznu.
Sada kada je slobodan, planira da otputuje u Ukrajinu i pridruži se jednoj jedinici tamo.
"Ne mogu podnijeti da gledam kako oni… bombarduju i ubijaju – namjerno ubijaju – mirne civile", rekao je Kaplich za RSE kada su ga pitali zašto želi da se bori protiv ruske invazije.
"Jednostavno to više ne mogu gledati."
Rusija negira da cilja civile uprkos rastućem broju civilnih žrtava i brojnim direktnim pogocima dronova, raketa i vođenih bombi na stambene zgrade, tržne centre i druge civilne objekte – često daleko od linija fronta – od početka invazije punog obima u februaru 2022. godine.
Nije jasno da li su među oslobođenima zajedno s Kaplichem i još 122 osobe bili i zatvorenici osuđeni zbog planiranja borbe u Ukrajini ili na drugi način podržavanja njene odbrane.
"Nijedna osoba koja je direktno učestvovala u neprijateljstvima kao pripadnik oružanih snaga nije oslobođena 13. decembra", rekla je Maryna Kasinerava, predstavnica grupe za ljudska prava Dissidentby, za RSE.
"Plaćenici koji se bore za Rusiju nisu procesuirani"
Građanima i stalnim stanovnicima Bjelorusije zabranjeno je učestvovanje u stranim oružanim formacijama na bilo kojoj strani u ratu ili sudjelovanje u oružanim sukobima bez državne dozvole. Relevantni zakon također zabranjuje "regrutovanje, obuku, pripremu" i "finansiranje ili drugu materijalnu podršku za takve aktivnosti".
Međutim, Kasinerava kaže da se zakon primjenjuje selektivno.
"Plaćenici koji se bore za Rusiju nisu procesuirani u Bjelorusiji", rekla je. Nasuprot tome, dodala je, oni povezani s Ukrajinom mogu se suočiti sa sistematskom represijom, uključujući pritisak na rodbinu, nasilje i u nekim slučajevima mučenje.
Primjer je Dzianis Urbanovich, koji se bori u Ukrajini od početka rata punog obima. Rekao je da su njegovom ocu u Bjelorusiji više puta pretresali kuću i prisilili ga da napiše apel sinu da se vrati, a sigurnosne snage su posjećivale i druge rođake i prijatelje.
Pod Lukashenkom, Bjelorusija je bliski vojni saveznik Rusije i podržava rat Moskve protiv Ukrajine, pružajući logističku podršku i ponavljajući prijetnje Kremlja prema NATO-u. Ipak, od početka ruske invazije punog obima u februaru 2022. godine, stotine Bjelorusa prešle su u Ukrajinu da se bore na strani Kijeva.
"Kažnjavanje i izricanje kazni ljudima koji su se borili za Ukrajinu vjerovatnije je Lukashenkova vlastita odluka nego rezultat pritiska Kremlja", rekao je Artsyom Shraybman, bjeloruski politički analitičar koji živi u inostranstvu.
"Proizvoljno" zatvaranje
"Lukashenko razumije da su ti ljudi vrlo ideološki i principijelni u svom antiruskom stavu – i, posljedično, vrlo vjerovatno antirežimski", rekao je Shraybman, vanredni saradnik Carnegie Russia Eurasia Centra sa sjedištem u Berlinu, što znači da država pretpostavlja da se protive Lukashenku i vlastima pod njim.
Bjeloruski državni mediji istakli su nekoliko navodnih slučajeva podrške Ukrajini. Dvadesetogodišnji Danila Harasim pojavio se u filmu emitovanom na televizijskom kanalu ONT, optužen da je krajem 2023. fotografisao vojnu opremu i proslijedio slike ukrajinskoj obavještajnoj službi, kao i da je pokušao da se pridruži puku Kalinouski. U emisiji se tvrdilo da je planirao sabotirati voz i da se suočava s optužbama, uključujući pokušaj izdaje. Osuđen je na 10 godina zatvora.
Grupe za ljudska prava kažu da su bjeloruski dobrovoljci suđeni u odsustvu u okviru takozvanih posebnih postupaka, a vjeruje se da je najmanje 10 osoba osuđeno dok su bili u inostranstvu. Najmanje 15 drugih osuđeno je zbog navodnog pokušaja odlaska u rat.
Poznato je da je samo nekolicina ljudi uhapšena i osuđena unutar Bjelorusije isključivo zbog borbe za Ukrajinu. Ti slučajevi rezultirali su kaznama od pet do 13 godina zatvora.
"Ovo krivično djelo prema Krivičnom zakoniku nije klasifikovano kao teško krivično djelo i predviđa alternativne kazne zatvoru", rekao je Paval Sapelka, advokat iz organizacije Vjasna.
"Međutim, uglavnom iz političkih razloga, kazna zatvora se primjenjuje proizvoljno."
U komentarima za RSE u Vilniusu, Kaplich je rekao da se nada brzom oslobađanju Vasila Verameychyka, bivšeg zamjenika komandanta bataljona u Kalinouskom puku, koji je potom proglašen "prijetnjom nacionalnoj sigurnosti" od strane Litvanije i zabranjen mu je ulazak u tu zemlju. Također mu iz nepoznatih razloga nije bio dozvoljen ulazak u Ukrajinu kada je pokušao da se vrati tamo.
Verameychyk je otputovao u Vijetnam, gdje je uhapšen i predat Bjelorusiji. Potom mu je suđeno po 12 krivičnih tačaka i osuđen je na 13 godina zatvora s maksimalnim obezbjeđenjem.
Bjeloruske organizacije za ljudska prava, koje uglavnom djeluju u egzilu, i dalje se nadaju oslobađanju većeg broja ljudi u budućnosti.
"Nastavićemo dokumentovati sve političke zatvorenike, uključujući one koji su podržavali ili se borili za Ukrajinu. Nadamo se da će svi biti oslobođeni i da će represija prestati", rekla je Kasinerava.
Priredila Elvisa Tatlić