Obilježavanje bitke na Sutjesci, koja je označila i prekretnicu u Drugom svjetskom ratu, u BiH je ponovno prošlo s podjelama. Predstavnici udruženja Narodnooslobodilačkog rata iz FBiH i RS nisu mogli naći zajednički jezik oko toga kako obilježiti manifestaciju, pa su to uradili svako po svom i na različite datume. Da li je i ovaj put za podjele u BiH i među partizanima kriva politika, prekrajanje istorije ili nešto treće?
„Hajde, komesaru, mi moramo proći!“
Ovako je u filmu „Sutjeska“ posljednji put govorio Sava Kovačević, legendarni komandant koji je poginuo u proboju partizanskih snaga u bici na Sutjesci. Krv sa Kovačevićevog lica posljednja je obrisala tada 12-godišnja Milena Vujović:
„Maramicom, nemam drugo ništa: maramicom kupim mu krv. A on dođe, pa ovako me za ruku. A ja, kao dijete - ’Šta je’, rekoh, ’šta se trzaš?’ Kaže: ’Umire čovjek!’“
Insert iz filma Bitka na Sutjesci
Od 15. maja do 15. juna 1943. godine trajala je Peta neprijateljska ofanziva i odnijela više od 7.000 partizanskih života. U ovoj bici ranjen je i Josip Broz Tito. Šest puta slabije partizanske snage, uz veliku cijenu, izvojevale su bitku. Bila je to poruka svim jugoslovenskim narodima da se u borbi protiv fašizma vrijedi žrtvovati, kaže direktor sarajevskog Instituta za istoriju Husnija Kamberović:
„U toj bici u kojoj su pratizani izgubili gotovo polovinu svojih snaga, bilo je partizana iz svih dijelova tadašnje Jugoslavije - iz Hrvatske, BiH, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Slovenije. Bilo je čak iz inostranstva itd. I, naravno, u nacionalnom pogledu jako mješoviti. U tom smislu ja bih htio reći da su partizani svojom žrtvom u toj bici pokazali da vrijednosti antifašizma za koje su se oni borili su snažne i da u toj bici za pobjedu antifašizma vrijedi puno toga žrtvovati.“
Uvod u tužnu sadašnjost
Ovaj kratki čas istorije zapravo je uvod u tužnu sadašnjost. Šezedest sedam godina kasnije preživjeli partizani ovu bitku obilježavaju odvojeno. Razlozi zbog kojih su i partizani podijeljeni u podijeljenoj BiH nisu najjasniji, tim prije što se svi slažu u tome da je na Sutjesci pružen herojski otpor fašizmu. Najprije će biti da su u pitanju nedostatak komunikacije s jedne i autonomije u djelovanju s druge strane.
Predsjednik Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata RS Blagoje Gajić kaže kako su zvali kolege iz FBiH na centralno obilježavanje, ali do dogovora nisu došli:
„Savez udruženja boraca RS učinio je sve što je moguće bilo da ove godine zajedno obilježimo ovaj veliki istorijski događaj.“
Predsjednik SUBNOR-a BiH Jure Galić kaže kako je za sve kriva politika, koja je pod svoje okrilje stavila i obilježavanje bitke na Sutjesci. Od organizacije iz RS su tražili da zajedničkim programom obilježe bitku, ali to je bilo nemoguće:
„Međutim, oni ne sastavljaju taj program. Program sastavlja Vlada RS, jer oni imaju tamo nekakvu komisiju koja se stara o proslavi borbe srpskog naroda kroz istoriju - od Kosova pa do današnjih dana. Oni u tom sklopu obilježavaju i Sutjesku i Kozaru. Oni su stvaili ovo što se događalo u ovome našem ratu u sasma drugi kontekst, ne u onaj u koji mi to stavljamo. Bitka na Sutjesci je bitka i srpskog naroda, ali je i hrvatskog, bošnjačkog, crnogorskog, slovenačkog. Uopšte nije ta bitka vođena u tome kontekstu u kojemu to oni danas hoće i kako oni to danas prekrajaju. Oni sve prekrajaju. Kod njih je sad i Draža Mihajlović antifašista.“
Gojko Vukadinović, jedan od najmlađih učesnika NOR-a i nekadašnji generalni sekretar SUBNOR-a BiH, kaže kako je ovakav odnos prema jednoj od najvećih bitaka u Drugom svjetskom ratu žalostan i mladim generacijama šalje lošu poruku:
„Nacionalisti su uticali na jedan dio tih boraca da se oni odvojeno sad sastaju. To je neobjašnjivo. Najžalosnije je što se i mlada generacija pogrešno indoktrinira na takvu jednu podjelu u jednoj zemlji.“
Mišljenje dijeli i Kamberović, uz napomenu da iza svega leži pokušaj revizije istorije:
„Ta revizija pogotovu je tragična s obzirom da se upravo pokušava realizirati kroz reviziju Neretve i Sutjeske - i da je to u pravom smislu tragično. To pokazuje da suvremeni politički odnosi imaju jako velikoga utjecaja čak i na kreiranje prošlosti, iako mi znamo da prošlost se ne može promijeniti, ali ta percepcija koja se nudi kroz novu reviziju je, zapravo, po mom mišljenju tragična i žalosna.“
Šta onda danas reći djeci ko je bio Sava Kovačević? Jure Galić:
„Sava Kovačević je bio Crnogorac. Sava Kovačević je bio revolucionar, borac protiv okupatora crnogorskog naroda i hrvatskog naroda i srpskog naroda - jer ta borba koju je vodio Sava Kovačević je donijela kao rezultat AVNOJ, to je posljedica pobjede na Sutjesci. Imao si i ZAVNOBIH. Tu, na tim mjestima je svaki narod ozakonio da svaki narod ima svoju slobodu, pravo na državu, pravo na nezavisnost. Tu je vođena borba za slobodu svakog naroda. Ja nisam nikad kao Hrvat razmišljao o tome da li ja sad vodim borbu samo za hrvatski narod, a za ostale šta me briga. Ovaj pristup kojega danas imamo meni nije padao na pamet - jer se podrazumijevalo da svi mi budemo slobodni.“
„Hajde, komesaru, mi moramo proći!“
Ovako je u filmu „Sutjeska“ posljednji put govorio Sava Kovačević, legendarni komandant koji je poginuo u proboju partizanskih snaga u bici na Sutjesci. Krv sa Kovačevićevog lica posljednja je obrisala tada 12-godišnja Milena Vujović:
„Maramicom, nemam drugo ništa: maramicom kupim mu krv. A on dođe, pa ovako me za ruku. A ja, kao dijete - ’Šta je’, rekoh, ’šta se trzaš?’ Kaže: ’Umire čovjek!’“
Insert iz filma Bitka na Sutjesci
Od 15. maja do 15. juna 1943. godine trajala je Peta neprijateljska ofanziva i odnijela više od 7.000 partizanskih života. U ovoj bici ranjen je i Josip Broz Tito. Šest puta slabije partizanske snage, uz veliku cijenu, izvojevale su bitku. Bila je to poruka svim jugoslovenskim narodima da se u borbi protiv fašizma vrijedi žrtvovati, kaže direktor sarajevskog Instituta za istoriju Husnija Kamberović:
„U toj bici u kojoj su pratizani izgubili gotovo polovinu svojih snaga, bilo je partizana iz svih dijelova tadašnje Jugoslavije - iz Hrvatske, BiH, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Slovenije. Bilo je čak iz inostranstva itd. I, naravno, u nacionalnom pogledu jako mješoviti. U tom smislu ja bih htio reći da su partizani svojom žrtvom u toj bici pokazali da vrijednosti antifašizma za koje su se oni borili su snažne i da u toj bici za pobjedu antifašizma vrijedi puno toga žrtvovati.“
Uvod u tužnu sadašnjost
Ovaj kratki čas istorije zapravo je uvod u tužnu sadašnjost. Šezedest sedam godina kasnije preživjeli partizani ovu bitku obilježavaju odvojeno. Razlozi zbog kojih su i partizani podijeljeni u podijeljenoj BiH nisu najjasniji, tim prije što se svi slažu u tome da je na Sutjesci pružen herojski otpor fašizmu. Najprije će biti da su u pitanju nedostatak komunikacije s jedne i autonomije u djelovanju s druge strane.
Predsjednik Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata RS Blagoje Gajić kaže kako su zvali kolege iz FBiH na centralno obilježavanje, ali do dogovora nisu došli:
„Savez udruženja boraca RS učinio je sve što je moguće bilo da ove godine zajedno obilježimo ovaj veliki istorijski događaj.“
Predsjednik SUBNOR-a BiH Jure Galić kaže kako je za sve kriva politika, koja je pod svoje okrilje stavila i obilježavanje bitke na Sutjesci. Od organizacije iz RS su tražili da zajedničkim programom obilježe bitku, ali to je bilo nemoguće:
„Međutim, oni ne sastavljaju taj program. Program sastavlja Vlada RS, jer oni imaju tamo nekakvu komisiju koja se stara o proslavi borbe srpskog naroda kroz istoriju - od Kosova pa do današnjih dana. Oni u tom sklopu obilježavaju i Sutjesku i Kozaru. Oni su stvaili ovo što se događalo u ovome našem ratu u sasma drugi kontekst, ne u onaj u koji mi to stavljamo. Bitka na Sutjesci je bitka i srpskog naroda, ali je i hrvatskog, bošnjačkog, crnogorskog, slovenačkog. Uopšte nije ta bitka vođena u tome kontekstu u kojemu to oni danas hoće i kako oni to danas prekrajaju. Oni sve prekrajaju. Kod njih je sad i Draža Mihajlović antifašista.“
Gojko Vukadinović, jedan od najmlađih učesnika NOR-a i nekadašnji generalni sekretar SUBNOR-a BiH, kaže kako je ovakav odnos prema jednoj od najvećih bitaka u Drugom svjetskom ratu žalostan i mladim generacijama šalje lošu poruku:
„Nacionalisti su uticali na jedan dio tih boraca da se oni odvojeno sad sastaju. To je neobjašnjivo. Najžalosnije je što se i mlada generacija pogrešno indoktrinira na takvu jednu podjelu u jednoj zemlji.“
Suvremeni politički odnosi imaju jako velikoga utjecaja čak i na kreiranje prošlosti, iako mi znamo da prošlost se ne može promijeniti, ali ta percepcija koja se nudi kroz novu reviziju je, zapravo, po mom mišljenju tragična i žalosna.
„Ta revizija pogotovu je tragična s obzirom da se upravo pokušava realizirati kroz reviziju Neretve i Sutjeske - i da je to u pravom smislu tragično. To pokazuje da suvremeni politički odnosi imaju jako velikoga utjecaja čak i na kreiranje prošlosti, iako mi znamo da prošlost se ne može promijeniti, ali ta percepcija koja se nudi kroz novu reviziju je, zapravo, po mom mišljenju tragična i žalosna.“
Šta onda danas reći djeci ko je bio Sava Kovačević? Jure Galić:
„Sava Kovačević je bio Crnogorac. Sava Kovačević je bio revolucionar, borac protiv okupatora crnogorskog naroda i hrvatskog naroda i srpskog naroda - jer ta borba koju je vodio Sava Kovačević je donijela kao rezultat AVNOJ, to je posljedica pobjede na Sutjesci. Imao si i ZAVNOBIH. Tu, na tim mjestima je svaki narod ozakonio da svaki narod ima svoju slobodu, pravo na državu, pravo na nezavisnost. Tu je vođena borba za slobodu svakog naroda. Ja nisam nikad kao Hrvat razmišljao o tome da li ja sad vodim borbu samo za hrvatski narod, a za ostale šta me briga. Ovaj pristup kojega danas imamo meni nije padao na pamet - jer se podrazumijevalo da svi mi budemo slobodni.“
