Dostupni linkovi

Biskup Komarica: Nada ne smije nikada umrijeti


Uz malo dobre volje i više sloge, više odlučnosti pogotovo međunarodne zajednice ovdje bi se moglo uraditi puno više: banjalučki biskup Franjo Komarica

Banjalučki biskup Franjo Komarica u intervju za RSE izrazio zabrinutost kako političkom i ekonomskom situacijom u BiH u 2016. godini, tako i dalje lošim stanjem po pitanju povratka katolika u Republiku Srpsku.

Katolika u dijelu banjalučke biskupije koji se nalazi u RS je skoro duplo manje nego neposredno poslije rata. Za ovako stanje biskup Komarica smatra odgovornim ne samo domaće političare nego i one iz Evropske unije.

RSE: Poštovani biskupe, dočekujemo 21. poslijeratni Božić u Bosni i Hercegovini i ostavljamo godinu opterećenu brojnim problemima. Kako vi u ključnim crtama iz ugla položaja koji obnašate ocjenjujete 2016. godinu?

Komarica: Kao i vi i kao svi naši sugrađani tako sam i ja očekivao da će 2016 godina donijeti u mnogo čemu jedan pozitivan iskorak u Bosni i Hercegovini. Tu mislim i na političku stabilnost i na gospodarsku aktivnost, a pogotovo na ispravljanje velike nepravde desetinama tisuća naših sugrađana koji su tokom rata bili prisiljeni napustiti svoja rodna mjesta, svoje domove i otići u neizvjesnost više manje u tuđinu, ali nisu odustali od povratka nazad.

Nažalost, to se nije desilo. Taj krucijalni posao i najveći problem i za zemlju i za te ljude nije ove godine, prema mome saznanju ni izdaleka nije bio pozitivno riješen, kao što su to ljudi očekivali. Pogotovo oni koji su prije dvije godine i u Srajevo i u Banjaluku podnijeli zahtjeve za povratak.

Očito da ni ove godine nije bilo ni političke volje, ni regulative ni dovoljno finansijske pomoći. Žao mi je radi toga i ne mogu se s time pomiriti. Protestirao sam zbog toga na puno mjesta diljem Evrope od Brisela, preko Berlina do Rima.

Pitao sam ih; Zašto tako radite s nama? Šta želite sa Bosnom i Hercegovinom? Zašto i dalje ovdje podržavate agoniju ovog stanovništa. Evo i ove godine evidentiramo, nažalost, pojačani odlazak radne snage pogotovo mladih ljudi, koji ovdje razočarani u besperspektivnost zemlje pokušavaju na različite načine da nađu svoje mjesto u tuđini.

RSE: Šta su ključni, prema vašem mišljenju, razlozi opstrukcije povrataka?

Komarica: Nema političke volje. Niko se za njih praktično ne zanima. Nešto malo pomaže Republika Hrvatska. Od svih donatora izvan BiH najviše je do sada pomogla Hrvatska, ali sramotno je to da je prema službenim podacima tri posto međunarodne pomoći za povratak došlo katolicima od kojih je najviše Hrvata. Gdje su vam Hrvati u Banjaluci. Nema ni pet posto od predratnog broja katolika na ovom području širebanjalučke regije. Ko za to mora odgovarati? Naravski domaći političari.

RSE: Koliko na području banjalučke biskupije sada ima katolika?

Komarica: Banjalučka biskupija je kao i druge naše biskupije podijeljena na dva entiteta. Jedna trećina moje biskupije je u Federaciji BiH a dvije trećine se nalaze u Republici Srpskoj. Od 48 župa 32 se nalaze u RS i tu imamo samo oko 4.500 katolika. Prije rata na ovom području je bilo oko 80.000 katolika. Dakle imamo puno manje nego na kraju rata kada smo imali 7.500 katolika.

U međuvremenu su stari ljudi izumrli a mladi se nisu vratili. O čemu mi to govorimo. Da li je to Dejtonski mirovni sporazum? Na koji se naši političari stalno pozivaju. Gdje je Aneks VII koji je obaveza političare da svako ko želi da se vrati može da se vrati nazad. Zašto to domaći političari ni srpski, ni hrvatski, ni bošnjački, a ni međunarodni nisu uradili?

RSE: Svakodnevno svjedočimo apelima za pomoć, siromašnim, bolesnim. Caritas je radio neka istraživanja. Da li prema podacima Caritasa raste broj socijalno ugroženih građana?

Komarica: To je za mene problem. Zašto se ovdje ljude prisiljava da ne mogu živjeti život dostojan čovjeka. Sve više imamo potreba za pučkim kuhinjama, jer ljudi ne mogu raditi, ne mogu naći radna mjesta tako da ne mogu živjeti od vlastitih ruku. Ta opservacija siromaštva koju smo mi provodili i provodimo pokazuje sve tjeskobniju i bolniju sliku naše prosječnog čovjeka.

Mi stalno upozoravamo na to. Svoje izvještaje šaljemo na meritorna mjesta kako u zemlji tako i inozemstvu domaćim tako i međunarodnim organizacijama, ali oni izgleda samo završavaju u ladicama. Znaju oni koji bi trebali znati, ili koji su naručili takve ankete, ali se nažalost premalo preduzima da se stanje poboljša. To je pitanje koje se mora postaviti.

Zašto se premalo preduzima? Nije ovo nerješiva situacija. Uz malo dobre volje i više sloge, više odlučnosti pogotovo međunarodne zajednice ovdje bi se moglo uraditi puno više. Bojim se da nam je Evropska unija dobrano okrenula leđa da ovdje sada imaju neki drugi interesi koji se sukobljavaju ovdje preko naših leđa i da će to izazvati još veću pomutnju, veću nesigurnost među domaće ljude. A to neće biti dobro nikako.

RSE: Koje su to ključne poruke koje bi ste uz ovaj Božić uputili katolicima, ali i svojim ostalim sugrađanima?

Komarica: Slaviti Božić znači slaviti ljubav, utjelovljenu ljubav na zemlji. Želim od sveg srca svima koji slave Božić po novom ili po starom kalendaru da to sebi podsvjeste. A svima onima koji nisu kršćani da znaju da kršćani trebaju zastupati djelotvornu ljubav ovdje na zemlji i to provoditi. I zato svi koji nisu kršćani koji ne slave Božić imaju pravo očekivati od kršćana da im pokažu na dijelu da su vjerodostojan vjernik.

Svima koji slave Božić od svega srca želim mir u srcu i duši i utemeljenu nadu za bolje sutra. Nada ne smije nikada umrijeti. I iz te nade da se uvijek trudite da ostvarite ono što se Bogu sviđa. Da bude više istine, da bude više pravde, više mira, više sloge i ljubavi među ljudima i više solidarnosti.

  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG