Pravo da vam kažem ja sam ovdje došao da se zabavim. Nemam pojma ko je Ramzan Kadirov, niti me interesuje, kaže Nikola Samardžić, jedan od nekoliko stotina posjetilaca sedmog „Čečenija Festa“ održanog 22. jula u Bileći, gradu na jugoistoku Bosne i Hercegovine (BiH).
Ramzan Kadirov, lider Čečenske Republike u sastavu Ruske Federacije, glavna je ličnost u promotivnom materijalu za muzički festival "Čečenija Fest" u Bileći.
Njegova slika u vojnoj uniformi nalazi se na plakatima i promotivnim materijalima ovog festivala, ali i na objavama na društvenim mrežama.
Nikola za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je na Fest došao i da podrži humanitarnu akciju koja je svake godine u fokusu ovog festivala, a kojim se prikuplja novac za građane Bileće kojima je pomoć potrebna.
„Ovo je jedna super manifestacija, prije svega za Bileću, i s druge strane je humanitarnog karaktera. Svake godine prihod ovog festivala ide u humanitarne svrhe i ove godine ide za dvojicu naših oboljelih sugrađana“, dodaje on.
Nikola ne vidi ništa sporno u činjenici da se festival zove „Čečenija Fest“, niti u tome što je na promotivnom materijalu fotografija Ramzana Kadirova, sina prvog čečenskog predsjednika Ahmada Kadirova, nekadašnjeg pobunjenika protiv Rusije koji je prešao na stranu Moskve i ubijen 2004. godine.
Ramzan Kadirov, današnji autokratski vladar Čečenije, blizak je Moskvi i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Vlast je preuzeo 2007. godine, a optužen je za kršenje prava, mučenje, hapšenje LGBTIQ osoba, atentate na protivnike i kritičare i osvete nad članovima njihovih porodica.
„Mislim da je ime festivala manje bitno u svemu ovome. Eto, da se zove Klinton fest možda bi bilo još bolje. Možda bi nam čak i pomogli u nekim stvarima? A što se tiče toga da li je Kadirov, Putin (op.a. Vladimir), Milošević (op.a Slobodan) to je manje bitno, bitna je namjera ovog festa“, smatra Nikola.
Predsjednik SO Bileća usluživao goste
Mato Vujović, predsjednik Skupštine opštine Bileća, nije bio obični posjetitelj na ovom festivalu. Pridružio se organizaciji i volonterski usluživao goste.
Za RSE kaže kako se „Čečenija Fest“ razlikuje od ostalih, jer je humanitarnog i volonterskog karaktera. Nije, kako objašnjava, nastao radi finansijske dobiti, već kako bi se novac usmjerio u društveno korisne projekte za lokalnu zajednicu. Na pitanje da li razmišlja da ispred opštine razgovara sa organizatorom festivala da se promijeni ime, Vujović kaže da misli da za to nema potrebe.
„Mislim da nema tu ništa sporno, ni što je ta slika tu, jer to su organizatori odlučili da im to bude marketing i što se mene tiče ja to ne bih mijenjao“, kaže Vujović, iako se slaže sa činjenicom da je ime po Ramzanu Kadirovu, kako kaže „nezgodno“.
Objašnjava kako se ništa što simbolizira Kadirov ne promoviše kroz Fest i da je ime Festa zapravo proizašlo iz lokalne šale.
Kako je muzički festival dobio ime?
„Čečenija Fest“ već sedmu godinu organizuje omladinska organizacija Jezerine iz Bileće. Ime je dobio, kako objašnjava Aleksandar Milidragović iz te organizacije, jer je većina mladića organizatora iz dijela grada koji je u lokalnoj zajednici bio označen kao „problematičan“.
„Nas su u gradu okarakterisali kao Čečene. Za vrijeme onog drugog čečenskog rata kada su bili oni nemiri. Mi smo malo odvojeni od samog centra Bileće i onda su nas najviše pežorativno okarakterisali kao takve i mi smo prihvatili taj naziv i dokazali im da nisu u pravu. Mislim da smo uspjeli, ako ste pratili naš rad i ako pratite naš rad znate šta smo uradili i koliko smo promijenili tu sliku“, kaže on.
Na pitanje RSE da li razmišljaju o tome da promijene ime festivalu, Aleksandar kaže da će to učiniti ukoliko se potvrdi i dokaže ono za šta se Ramzan Kadirov optužuje.
„A do tada – zar vam ovo ne izgleda kao dobar marketinški trik? Ogromna je pažnja, ogromno je interesovanje za festival. Ove godine smo povećali kapacitete i očekujemo veliki broj gostiju“, dodaje on.
Objašnjava kako je cjelokupan rad ove organizacije, pa i organizacija Festa, humanitaran i volonterski, i da organizatori nemaju nikakvu zaradu.
Novac u humanitarne svrhe
Sav novac koji su zaradili prethodnih šest godina, navodi Aleksandar, ali i onaj koji zarade od ovogodišnjeg festivala uložiće u korisne projekte.
„Tako da i od ovog festivala imamo dva slučaja u Bileći kojima je potrebna pomoć. Potrudićemo se da pomognemo koliko bude u našoj moći, a ostali novac ćemo uložiti u proširenje dječijeg igrališta i neke korisne projekte“, kaže on.
Gorica Hrnjez duže vrijeme živi u naselju Jezerine, u kojem se održava Fest. Za RSE kaže kako Fest predstavlja zaštitni znak njihovog naselja.
„Fest je humanitarnog karaktera. Imali ste priliku da vidite humanitarnu kutiju koja je postavljena na ulazu. Isto tako sav novac koji se zaradi na Festu ide ili u humanitarne svrhe ili se uloži u neke projekte koje momci iz organizacije osmisle tako da sve ono što urade u svakom slučaju bude dobro i pozitivno“, smatra Gorica.
Ona zna ko je Ramzan Kadirov i kaže kako se zbog toga ovih dana otvorila polemika, jer je njegovo lice stavljeno kao zaštitni znak festivala.
„Mislim da je to malo više preuveličano i nema potrebe za dizanjem nekih širih tenzija. Moguće da može biti sporno već su imali nekih problema momci zato što je to prethodnih dana pojavilo u medijima. Ali opet evo kažem da ne bi trebalo da bude ispolitizirana sva ova priča, jer stvarno mislim da su oni to počeli bez nekih političkih i dubljih ciljeva“, vjeruje Gorica.
I Anja, koja je posjetila festival zna ko je Kadirov, no kaže, kako je sve ono što se dešava i promoviše na ovom muzičkom festivalu potpuno suprotno od njega.
„Nema nikakvog terora. Ustvari 'Čečenija Fest' promoviše jedan oblik zabave i druženja mladih“, kaže Anja.
Ramzan Kadirov je lider Čečenske Republike, koja ima autonomiju u sastavu Ruske Federacije. Član je Biroa Vrhovnog savjeta Jedinstvene Rusije, partije na čijem je čelu ruski predsjednik Vladimir Putin.
Ko je Ramzan Kadirov?
Ramzan Kadirov je sin prvog predsjednika Čečenije u sastavu Rusije, Ahmada Kadirova. Tokom Prvog rata u Čečeniji 1994. učestvovao je u vojnim operacijama protiv snaga Ruske Federacije, dok je tokom Drugog rata u Čečeniji 2000. sa ocem prešao na stranu savezne vlade pod kontrolom Kremlja.
Bio je i šef službe bezbjednosti u Čečeniji, a od 2007. obavlja funkciju predsjednika ove republike, u sastavu Ruske Federacije. Na to mjesto imenovao ga je lično Vladimir Putin.
Od februara 2011, ukazom tadašnjeg predsjednika Rusije, Dmitrija Medvedeva, Kadirov je u čečenskom parlamentu ponovo izabran za predsjednika Čečenije, s tim da mu je titula promijenjena u čečenski lider.
Nakon preuzimanja funkcije Kadirov se upustio u eliminaciju terorističkih grupa u Čečeniji. Iako se nakon ovih akcija situacija u ovoj zemlji na sjeveru Kavkaza stabilizovala, mnoge grupe za zaštitu ljudskih prava počele su da ga optužuju za ozbiljna kršenja humanitarnih i ljudskih prava.
Podržao je rusku aneksiji ukrajinskog poluostrva Krim 2014.
U izvještaju Freedom Housa o stvarnim primjerima "transnacionalne represije" u svijetu, od 32 dokumentovana fizička slučaja sprovedena pod nalogom Kremlja, čak 20 ima čečensku poveznicu.
Moskovske novine Novaya gazeta objavile su 15. februara 2021. službene dokumente u kojima piše da u vansudskim pogubljenjima u Čečeniji 2017. godine stradalo oko 30 ljudi, a da je mnoga ubistva naručio lično Kadirov.
Dio vansudskih ubistava desio se i tokom "čistke" koju je 2017. sprovela čečenska policija protiv pripadnika LGBT populacije po nalogu Kadirova.
Facebook Forum