Dostupni linkovi

Pola miliona eura od Europskog muslimanskog foruma za ulicu Kadirova u Bosni

Bivši prvi čovjek Čečenije Ahmad Kadirov ubijen je u eksploziji bombe 2004. godine tokom sastanka u Groznom (na fotografiji: Kadirov u posjeti čečenskom selu Centoroj, 5. oktobar 2003.)
Bivši prvi čovjek Čečenije Ahmad Kadirov ubijen je u eksploziji bombe 2004. godine tokom sastanka u Groznom (na fotografiji: Kadirov u posjeti čečenskom selu Centoroj, 5. oktobar 2003.)

Ulica u Zavidovićima, gradu u središnjoj Bosni i Hercegovini (BiH), mogla bi uskoro nositi ime prvog čečenskog predsjednika Ahmada Kadirova, nekadašnjeg pobunjenika protiv Rusije koji je prešao na stranu Moskve i koji je ubijen 2004. godine.

Europski muslimanski forum, organizacija sa sjedištem u Briselu, tražila je to nakon sastanka s načelnikom Općine Zavidovići Hašimom Mujanovićem, 9. jula. Zauzvrat iz Foruma su obećali pola miliona eura za obnovu ulice i dijela mosta u Zavidovićima.

Na čelu Europskog muslimanskog foruma je Abdul-Vahed Nijazov, koji je, također, na čelu moskovskog Islamskog kulturnog centra, javnog odjela ruskog službenog vijeća muftija, tijela povezanog s Kremljem.

Abdul-Vahed Nijazov (na fotografiji, 18. februar 2018.) je etnički Tatarin, usko povezan sa ruskim vlastima i predsjednikom Vladimirom Putinom.
Abdul-Vahed Nijazov (na fotografiji, 18. februar 2018.) je etnički Tatarin, usko povezan sa ruskim vlastima i predsjednikom Vladimirom Putinom.

"Ja sam rekao da neću poduzeti bilo kakvu aktivnost sve dok ne bude izvjesno da će to biti. Ovdje smo vezani za financijska sredstva koja bi oni trebali donirati općini da bih ja mogao provoditi postupke, a sve dotad ja sam ih protokolarno primio kao i svaku drugu delegaciju", kaže načelnik Zavidovića Hašim Mujanović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Mujanović dodaje da je bilo riječi o nazivu ulice, ali i da su ovi dogovori "samo pilot-projekat".

"Ako bi to prošlo, možemo nastaviti suradnju, ako ne – ništa. Imao sam i ranije takve situacije da nije došlo do realizacije", kaže Mujanović.

Na pitanje zna li ko je bio Ahmad Kadirov – načelnik odgovara da je čuo o tome.

"Prije svega, to je nadležnost Općinskog vijeća koje odlučuje o nazivima ulica, trgova, mostova. Ne želim da idem mimo Općinskog vijeća, ali ne želim ni da odbijem sastanak bilo s kim", kaže on i dodaje da želi da se sačuva zloupotreba.

Na Facebook stranici Europskog muslimanskog foruma objavljene su fotografije posjete delegacije Foruma Zavidovićima na kojima je, između ostalog, i tabla naziva ulice na kojoj piše Ulica Ahmad hadži Kadirov – Općina Zavidovići.

Agencija Grozni-Inform, registrirana kod čečenskog Ministarstva za informiranje i nacionalnu politiku, objavila je 11. jula da je u Sarajevu održana međunarodna konferencija u spomen na Ahmade Kadirova, te da je "uoči konferencije u centru grada Zavidovići, održana ceremonija imenovanja ulice po Ahmadu-Hadži Kadirovu".

Mujanović, koji je na lokalnim izborima 2020. godine bio kandidat Nezavisne bosanskohercegovačke liste, kaže kako je oprezan i ne želi načiniti nijedan potez koji bi doveo do toga, kako objašnjava, da zajednica u kojoj živi i radi bude predmet bilo kakve osude.

Nezavisna bosanskohercegovačka lista nastala je zajedničkim savezom općinskih načelnika, koji su izabrani na lokalnim izborima u BiH 2016. godine, sastavljena uglavnom od bivših članova Stranke demokratske akcije (SDA).

Hamdo Džinić, opozicioni zastupnik u Općinskom vijeću Zavidovića iz Socijaldemokratske partije (SDP), za RSE kaže da "lično ne bi podržao" prijedlog da ulica u bh. gradu nosi me po Kadirovu.

"Znam o kome je riječ. Iskren da budem, ja sam protiv toga. Ja to neću podržati, jedino ako bi bio stav kluba vijećnika iz SDP-a", kaže Džinić i dodaje da nije upoznat šta se Zavidovićima nudi tom suradnjom.

Hoće li ulica u Zavidovićima (na fotografiji, februar 2014.) uskoro nositi ime prvog čečenskog predsjednika Ahmada Kadirova?
Hoće li ulica u Zavidovićima (na fotografiji, februar 2014.) uskoro nositi ime prvog čečenskog predsjednika Ahmada Kadirova?

S druge strane, na Facebook profilu Europskog muslimanskog foruma navedeno je da je posjeta Zavidovićima način međusobnog priznavanja muslimana Balkana i Kavkaza.

"U tom smislu, prirodno je da su neki dan, uoči 70. godišnjice kavkaskog muftije Ahmada-Hadži Kadirova, naša bosanska braća časno otvorila u Zavidovićima ulicu koja nosi njegovo ime. To je postalo moguće zahvaljujući sporazumima koje je EMF (Europski muslimanski forum) sklopio sa gradonačelnikom grada Hašimom Mujanovićem, uz aktivnu pomoć uvaženog Seada Šehića", napisano je.

U zvaničnom saopćenju nakon sastanka iz Općine Zavidovići su naveli da "razgovarano i o aktivnostima dogradnje mosta i izgradnje kružnog toka koji bi nosio ime Ramzana Kadirova, aktualnog čečenskog predsjednika."

Sin Ahmada Kadirova je Ramzan Kadirov, današnji autokratski vladar Čečenije blizak Moskvi i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Kadirov prijeti aktivistima za ljudska prava
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:17 0:00

Ramzan Kadirov je vlast preuzeo 2007. godine, a optužen je za kršenje prava, mučenje, hapšenje LGBTIQ osoba, atentate na protivnike i kritičare i osvete nad članovima njihovih porodica.

Negira optužbe, iako često javno prijeti svojim neprijateljima.

'Nejasna ruska priča' ili 'kreiranje suživota u Europi'?

Posjeta Foruma Zavidovićima realizirana je na inicijativu Seada Šehića, koji za sebe kaže da je predstavnik Foruma za Zapadni Balkan.

U razgovoru za RSE Šehić kaže da se tokom posjete Balkanu delegacija Foruma srela sa zvaničnicima nekoliko gradova, ali da je Zavidoviće izabrao, jer je porijeklom odatle. Kaže da u Moskvi živi više od 20 godina.

Dodaje da su tokom posjete bili i u Sarajevu, gdje su očekivali i tražili sastanak s reisu-l-ulemom Islamske zajednice u BiH Huseinom Kavazovićem, koji ih nije primio.

"Imali smo sastanak s predstavnicima Islamske zajednice u BiH, ali oni su nam postavljali neka pitanja koja nisu baš kako treba", kaže Šehić, ne iznijevši više detalja.

Delegacija Foruma htjela se sastati i sa reisu-l-ulemom Huseinom efendijom Kavazovićem (na fotografiji, juli 2020.), ali do posjete nije došlo
Delegacija Foruma htjela se sastati i sa reisu-l-ulemom Huseinom efendijom Kavazovićem (na fotografiji, juli 2020.), ali do posjete nije došlo

Iz Islamske zajednice u BiH za RSE kažu da jesu pristali da se sretnu s delegacijom, ali ne i da se održi sastanak s reisom Huseinom ef. Kavazović.

"To je neka nejasna ruska priča koja nema veze s europskim muslimanima. Mi ne znamo šta su njihovi ciljevi. Nismo znali ko su. Pitao sam ih ko su i šta žele. Oni nisu imali jasan dogovor, imali su nekakve megalomanske ideje", kaže za RSE Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Islamske zajednice u BiH.

Čolić dodaje da su suradnju odbili i zbog toga što Forum djeluje tako što "odu u neku državu gdje muslimani rade stoljećima i onda to prikazuju kao svoje institucije".

"Nisam vidio ništa dobro u onome što su rekli", kaže Čolić.

Čolić je kazao i da se predsjednik Foruma Nijazov predstavio kao predsjednik i predstavnik svih muslimana u Europi, što, kaže, nije ideja koju Islamska zajednica može podržati.

Tokom posjete BiH, delegacija Foruma srela se s bivšim reisu-l-ulemom u BiH Mustafom Cerićem.

U razgovoru za RSE Cerić kaže da ne zna mnogo o Forumu.

"Nisam se upoznao mnogo s detaljima i kako je to sve nastalo. Shvatio sam da je ideja da razgovaraju muslimani autohtoni u Europi, to znači imate na Balkanu Albance i Bošnjake i imate u dolini Volge i na Kavkazu Tatare i ostale. Za usporedbu u odnosu na Arape. To ima smisla samo toliko koliko može poslužiti muslimanima da kreiraju suživot u Europi", rekao je Cerić.

Cerić (na fotografiji, maj 2014.): Shvatio sam da je ideja da razgovaraju muslimani autohtoni u Europi
Cerić (na fotografiji, maj 2014.): Shvatio sam da je ideja da razgovaraju muslimani autohtoni u Europi

Smatra da je cilj da se "uspostavi komunikacija s tim muslimanima koji imaju slično iskustvo u stoljeću, iskustvo Sovjetskog saveza i postkomunističkog doba".

"Tako sam ja to shvatio. I tu se operira sa oko 170 miliona muslimana uključujući i Tursku. Dakle imate Uzbekistan, Tadžikistan, Šišan, muslimane Rusije i tako dalje", kaže Cerić.

Aktivnosti Foruma u zemljama Zapadnog Balkana

Krajem juna, predstavnici Foruma posjetili su Novi Pazar, grad s većinski muslimanskim stanovništvom na jugu Srbije.

Posjetu je predvodio Abdul-Vahed Nijazov, predsjednik Foruma, koji se u Ruskoj Federaciji smatra bliskim suradnikom predsjednika Vladimir Putina i koji je bio zastupnik Putinove partije u ruskoj skupštini od 1999. do 2003. godine.

U Novom Pazaru je s Islamskom zajednicom u Srbiji (IZuS), dogovoreno da će Forum pomoći izgradnju vjerske škole koja će biti nazvana po prvom predsjedniku Čečenije Ahmadu Kadirovu.

Iz Informativne službe Mešihata, odnosno Islamske zajednice u Srbiji u pisanoj izjavi RSE, naveli su, da je inicijativa za podizanje škole nazvane po prvom lideru Čečenije, Ahmadu Kadirovu, potekla od gostiju iz Europskog foruma muslimana.

"Inicijativa za izgradnju Islamskog školskog centra za izučavanje Kur'ana Časnog potekla je od strane delegacije Evropskog muslimanskog foruma koja je nedavno posjetila Islamsku zajednicu, a ista je nakon toga potvrđena od strane aktualnog muftije Čečenije Salaha Mežieva koji je izrazio spremnost za podršku ove inicijative", naveli su za RSE iz kancelarije u Novom Pazaru.

Na zvaničnom Facebook profilu Foruma 14. jula je objavljeno da je delegacija na Balkanu boravila skoro 20 dana.

Napisali su da su posjetili Grčku, Rumuniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Hrvatsku.

"U svim zemljama koje smo posjetili susreli smo se ne samo s duhovnim vođama, već i sa društvenim i političkim vođama lokalnih muslimana", naveli su.

Objavili su da su se sreli s potpredsjednikom Skupštine Srbije Muamerom Zukorlićem, potpredsjednikom Vlade Crne Gore Dritanom Abazovićem, predsjednikom Parlamenta Sjeverne Makedonije Talatom Džaferijem (Xhaferi), predsjedavajućim Gradskog vijeća Sarajeva Jasminom Ademovićem i "liderima bosanskog naroda – Mustafom Cerićem i sinom velikog mudžahida i predsjednikom vladajuće stranke Bakirom Izetbegovićem".

'Europski muslimanski forum sada jača svoje pozicije na Balkanu.'
- saopćio je EMF

"Talat Džaferi i Bakir Izetbegović prethodno su se dogovorili da se pridruže našem Upravnom odboru, a šeik Mustafa Cerić već se pridružio Vijeću duhovnih vodiča Foruma. I dragi brat Muamer Zukorlić je član našeg Vijeća, kojeg planiramo uključiti u Odbor EMF-a na predstojećem sastanku u Litvaniji, in ša'allah! [ako Bog da]. Nesumnjivo, Europski muslimanski forum sada jača svoje pozicije na Balkanu", napisali su u objavi.

Iz Stranke demokratske akcije, na čijem čelu je Bakir Izetbegović, 9. jula je saopćeno da je Izetbegović primio delegaciju Europskog muslimanskog foruma, predvođenu predsjednikom Abdul-Vahidom Nijazovom, koja boravi u posjeti BiH povodom obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici.

"Nijazov je upoznao Izetbegovića s dosadašnjim i planiranim aktivnostima Europskog muslimanskog foruma, te s tendencijom jačanja utjecaja Foruma na cijelom europskom kontinentu kroz okupljanje najeminentnijih predstavnika muslimana iz svih sfera života", saopćeno je.

Naveli su i da je predsjednik Europskog muslimanskog foruma naglasio "značaj prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine i osnivača SDA Alije Izetbegovića u, kako je kazao, renesansi muslimana u Europi".

"Na sastanku je razgovarano o mogućnostima aktivnijeg učešća predstavnika iz Bosne i Hercegovine u radu Europskog muslimanskog foruma, te su utvrđeni dalji koraci na jačanju suradnje", saopćeno je.

Europski muslimanski forum izvijestio je o svojim aktivnostima i u Dubrovniku, gdje su, navode, imali sastanke s rukovodstvom lokalne muslimanske zajednice i lokalnim stanovništvom.

"Predsjednika Europskog muslimanskog foruma dubrovački džemat upoznao je s planom izgradnje nove džamije. Sa svoje strane, šef EMF-a izrazio je nadu da će i naš Forum doprinijeti provedbi tako važnog projekta za cijelu Dalmaciju i Jadran", napisano je na Facebooku.

Ranije je RSE pisao o tome kako je u Skoplju početkom jula Nijazov također, u sklopu obilježavanja 70. godišnjice prvog čečenskog lidera Ahmada Kadirova, dogovorio s vlastima u općini Tetovo podizanje spomenika prijateljstva naroda Balkana i Kavkaza.

Na čečenskoj radio-televiziji su naveli da će jedan od gradskih parkova u Skoplju nositi naziv "Park prijateljstva nazvan po Ahmadu Kadirovu".

Ahmad Kadirov, otac aktualnog lidera Ramzana Kadirova, bio je muftija otcjepljene Čečenske Republike Ikerije. Kadirov stariji se tokom prvog čečenskog rata borio protiv Rusije i za nezavisnost ove oblasti.

U drugom čečenskom ratu promijenio je stranu, i stao na stranu ruskih vlasti. U oktobru 2003. je proglašen za prvog predsjednika Republike Čečenije, u sklopu Ruske Federacije.

'Dobro došli u pakao, II dio: Drugi čečenski rat

Muškarac maše separatističkom čečenskom zastavom u Groznom, glavnom gradu regije, 1995. Mnoge zgrade uništene su od ruskih bombi i drugog oružja u ratu 1994. - 1996. između saveznih trupa i čečenskih pobunjenika, koji je, de facto, završio s proglašenjem neovisnosti Čečenije.
1/24 Muškarac maše separatističkom čečenskom zastavom u Groznom, glavnom gradu regije, 1995. Mnoge zgrade uništene su od ruskih bombi i drugog oružja u ratu 1994. - 1996. između saveznih trupa i čečenskih pobunjenika, koji je, de facto, završio s proglašenjem neovisnosti Čečenije.
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
Čečen, 1994. Kremlj ima stoljetnu povijest sukoba i gotovo genocidne represije nad Čečenima, koje mnogi Rusi smatraju prkosnim narodom. Aleksandar Solženjicin opisao je čečenske zatvorenike u sovjetskom gulagu kao jedinu etničku skupinu čiji su članovi "odbili prihvatiti psihologiju pokoravanja".
2/24 Čečen, 1994. Kremlj ima stoljetnu povijest sukoba i gotovo genocidne represije nad Čečenima, koje mnogi Rusi smatraju prkosnim narodom. Aleksandar Solženjicin opisao je čečenske zatvorenike u sovjetskom gulagu kao jedinu etničku skupinu čiji su članovi "odbili prihvatiti psihologiju pokoravanja".
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
Bičevanje na ulicama Groznog, 1996. Ratno razaranje i relativna izolacija učinili su Čečeniju plodim tlo za ekstremizam, a nasilje na ulicama postalo je glavni problem. Godine 1997. ova regija usvojila je šerijatski zakon i počela provoditi javna pogubljenja.
3/24 Bičevanje na ulicama Groznog, 1996. Ratno razaranje i relativna izolacija učinili su Čečeniju plodim tlo za ekstremizam, a nasilje na ulicama postalo je glavni problem. Godine 1997. ova regija usvojila je šerijatski zakon i počela provoditi javna pogubljenja.
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
Ruski vojnici u sukobu sa militanima nakon što su pobunjenici prešli u susjedni Dagestan i izveli napade, što je jedan od okidača drugog postsovjetskog rata u Čečeniji.
4/24 Ruski vojnici u sukobu sa militanima nakon što su pobunjenici prešli u susjedni Dagestan i izveli napade, što je jedan od okidača drugog postsovjetskog rata u Čečeniji.
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
Drugi okidač rata bilo je bombardiranje stambenih zgrada u kojem je poginulo više od 300 ljudi u Moskvi i dva druga grada. Putin je okrivio "čečenske teroriste" i naredio masovnu zračnu kampanju. Skrivene okolnosti potaknule su postojanje sumnje da je Kremlj bombaške napade planirao kako bi opravdao ono što će se tek desiti.
5/24 Drugi okidač rata bilo je bombardiranje stambenih zgrada u kojem je poginulo više od 300 ljudi u Moskvi i dva druga grada. Putin je okrivio "čečenske teroriste" i naredio masovnu zračnu kampanju. Skrivene okolnosti potaknule su postojanje sumnje da je Kremlj bombaške napade planirao kako bi opravdao ono što će se tek desiti.
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
Prvi listopada 1999. Putin je naredio kopnenu ofenzivu na Čečeniju. Fotografija je načinjena 2. listopada.
6/24 Prvi listopada 1999. Putin je naredio kopnenu ofenzivu na Čečeniju. Fotografija je načinjena 2. listopada.
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
Ruski savezni vojnici pucaju na položaje čečenskih pobunjenika. Napad na zemlju potkrijepljen je snažnom uporabom topništva i zračnih snaga.
7/24 Ruski savezni vojnici pucaju na položaje čečenskih pobunjenika. Napad na zemlju potkrijepljen je snažnom uporabom topništva i zračnih snaga.
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
Čečenski borci 17. listopada promatraju savezne trupe kroz svoje puške.
8/24 Čečenski borci 17. listopada promatraju savezne trupe kroz svoje puške.
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
Ruski napadi iz helikoptera na selo u Čečeniji. Uporaba oružja dugog dometa rezultirala je relativno lakim vojnim dobicima za rusku stranu, ali i veliki brojem civilnih žrtava.
9/24 Ruski napadi iz helikoptera na selo u Čečeniji. Uporaba oružja dugog dometa rezultirala je relativno lakim vojnim dobicima za rusku stranu, ali i veliki brojem civilnih žrtava.
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
Ruska raketa, koja može nositi pola tone eksploziva, lansirana je prema cesti koju su čečenski pobunjenici koristili u studenom 1999. Ruske snage ispalile su nekoliko taktičkih balističkih raketa koje su 21. listopada upale u središte Groznog, ubivši više od 100 ljudi i izazvavši bijes međunarodne zajednice.
10/24 Ruska raketa, koja može nositi pola tone eksploziva, lansirana je prema cesti koju su čečenski pobunjenici koristili u studenom 1999. Ruske snage ispalile su nekoliko taktičkih balističkih raketa koje su 21. listopada upale u središte Groznog, ubivši više od 100 ljudi i izazvavši bijes međunarodne zajednice.
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
Naftna polja u Čečeniji. Ova zemlja jedna je od nekoliko u regiji koja proizvodi naftu i preko čije teritorije prolazi plinovod. Navodno je ruska vojska sudjelovala u profitiranju čečenske nafte tijekom 1990-ih godina.
11/24 Naftna polja u Čečeniji. Ova zemlja jedna je od nekoliko u regiji koja proizvodi naftu i preko čije teritorije prolazi plinovod. Navodno je ruska vojska sudjelovala u profitiranju čečenske nafte tijekom 1990-ih godina.
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
Riječi "Dobro došli u pakao, II dio" obojene su crvenom bojom na zidu u predgrađu Groznog. Druga rečenica odnosi se na jedinicu saveznih snaga iz daleke sibirske regije Irkutsk i glasi: "Vratili smo se".
12/24 Riječi "Dobro došli u pakao, II dio" obojene su crvenom bojom na zidu u predgrađu Groznog. Druga rečenica odnosi se na jedinicu saveznih snaga iz daleke sibirske regije Irkutsk i glasi: "Vratili smo se".
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
Savezne trupe tijekom sukoba u Groznom, siječanj 2000.
13/24 Savezne trupe tijekom sukoba u Groznom, siječanj 2000.
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
Postrojbe podižu rusku zastavu u središtu Groznog, veljača 2000. Do trenutka kada su ga savezne snage ponovno osvojile, veći dio Groznog prerastao je u ruševinu.
14/24 Postrojbe podižu rusku zastavu u središtu Groznog, veljača 2000. Do trenutka kada su ga savezne snage ponovno osvojile, veći dio Groznog prerastao je u ruševinu.
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
Žena se probija kroz ruševine u Groznom. Glavni grad Čečenije, koji je dva puta pogođen bombama, pretrpio je najveće uništenje.
15/24 Žena se probija kroz ruševine u Groznom. Glavni grad Čečenije, koji je dva puta pogođen bombama, pretrpio je najveće uništenje.
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
Ruski marinci u patroli, veljača 2000. Nakon zauzimanja Groznog, militanti su u novoj fazi rata djelovali s planina i šuma.
16/24 Ruski marinci u patroli, veljača 2000. Nakon zauzimanja Groznog, militanti su u novoj fazi rata djelovali s planina i šuma.
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
Čečenski borci odmaraju se u šumi u blizini Groznog, prosinac 1999.
17/24 Čečenski borci odmaraju se u šumi u blizini Groznog, prosinac 1999.
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
Ruski vojni položaj u planinama Čečenije, travanj 2000.
18/24 Ruski vojni položaj u planinama Čečenije, travanj 2000.
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
Kako su se vojne aktivnosti saveznih trupa odvijale na planinama, rat je postao poznat po zasjedi i ubojstvima islamističkih militanata te masovnim ruskim napadima na civilne centre.
19/24 Kako su se vojne aktivnosti saveznih trupa odvijale na planinama, rat je postao poznat po zasjedi i ubojstvima islamističkih militanata te masovnim ruskim napadima na civilne centre.
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
Ruski vojnik tijekom bitke kod Komsomolskoje, sela u kojem je više od 700 ljudi, od kojih su mnogi bili civili, ubijeno u ožujku 2000. Kasnije tog proljeća, Putin, koji je izabran za predsjednika u ožujku i inauguriran u svibnju, nametnuo je izravnu vladavinu Kremlja nad Čečenijom.
20/24 Ruski vojnik tijekom bitke kod Komsomolskoje, sela u kojem je više od 700 ljudi, od kojih su mnogi bili civili, ubijeno u ožujku 2000. Kasnije tog proljeća, Putin, koji je izabran za predsjednika u ožujku i inauguriran u svibnju, nametnuo je izravnu vladavinu Kremlja nad Čečenijom.
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
U listopadu 2002. islamistički militanti provalili su u moskovsko kazalište i uzeli za taoce gotovo tisuću ljudi iz publike, glumce i druge osobe, zahtijevajući povlačenje saveznih trupa iz Čečenije. Vlasti su priopćile da su svi napadači ubijeni kad su snage sigurnosti tri dana kasnije provalile u kazalište, ali je 130 talaca umrlo od posljedica plina koji je bačen na zgradu.
21/24 U listopadu 2002. islamistički militanti provalili su u moskovsko kazalište i uzeli za taoce gotovo tisuću ljudi iz publike, glumce i druge osobe, zahtijevajući povlačenje saveznih trupa iz Čečenije. Vlasti su priopćile da su svi napadači ubijeni kad su snage sigurnosti tri dana kasnije provalile u kazalište, ali je 130 talaca umrlo od posljedica plina koji je bačen na zgradu.
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
Opsada kazališta 2002. godine uslijedila je nakon drugih napada militanata na civile izvan Čečenije. Napadači su 1. rujna 2004. <strong><a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/30144357.html" target="_blank">zauzeli školu u Sjevernoj Osetiji</a></strong>, koja graniči sa Čečenom, uzevši za taoce više od 1.100 učenika, roditelja i školskog osoblja. Zahtijevali su povlačenje iz Čečenije. Ruske specijalne snage pokrenule su akciju spašavanja. Trodnevno opsadno stanje škole u Beslanu okončano je smrću 334 osobe, uključujući 186 djece.
22/24 Opsada kazališta 2002. godine uslijedila je nakon drugih napada militanata na civile izvan Čečenije. Napadači su 1. rujna 2004. zauzeli školu u Sjevernoj Osetiji, koja graniči sa Čečenom, uzevši za taoce više od 1.100 učenika, roditelja i školskog osoblja. Zahtijevali su povlačenje iz Čečenije. Ruske specijalne snage pokrenule su akciju spašavanja. Trodnevno opsadno stanje škole u Beslanu okončano je smrću 334 osobe, uključujući 186 djece.
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
U ožujku 2000. Ahmad Kadirov (lijevo) imenovan je za vršioca dužnosti čečenske administracije. Pobornik separatizma, koji je kasnije dobio simpatije Kremlja, ubijen je 2004. Putin je njegovog sina Ramzana (desno) 2007. godine imenovao za predsjednika Čečenije. Ta zemlja je obnovljena značajnim financijama Moskve, ali skupine za ljudska prava navode kako je Kadirov provodio nasilje i zastrašivanja te da je odgovoran za slučajeve teških zlostavljanja, uključujući otmice, mučenja i ubojstva.
23/24 U ožujku 2000. Ahmad Kadirov (lijevo) imenovan je za vršioca dužnosti čečenske administracije. Pobornik separatizma, koji je kasnije dobio simpatije Kremlja, ubijen je 2004. Putin je njegovog sina Ramzana (desno) 2007. godine imenovao za predsjednika Čečenije. Ta zemlja je obnovljena značajnim financijama Moskve, ali skupine za ljudska prava navode kako je Kadirov provodio nasilje i zastrašivanja te da je odgovoran za slučajeve teških zlostavljanja, uključujući otmice, mučenja i ubojstva.
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
U travnju 2009., Moskva je proglasila da je &quot;protuteroristička operacija&quot; u Čečeniji okončana. Procjenjuje se da je poginulo između 50.000 i 80.000 ljudi, od kojih su većina bili civili.
24/24 U travnju 2009., Moskva je proglasila da je "protuteroristička operacija" u Čečeniji okončana. Procjenjuje se da je poginulo između 50.000 i 80.000 ljudi, od kojih su većina bili civili.
Prije dvadeset godina, Vladimir Putin, tadašnji ruski premijer, pokrenuo je vojnu operaciju u Čečeniji koja je trebala definirati njegovu vladavinu ali ga je počela progoniti.
Prethodni slajd
Naredni slajd

Ubijen je u napadu čečenskih islamista u Groznom, 2004. godine, a ukazom ruskog predsjednika Vladimira Putina je posthumno proglašen za Heroja Ruske Federacije, što je najviše priznanje Rusije.

Povezani sadržaji
XS
SM
MD
LG