Dostupni linkovi

SABNOR BiH osudio postavljanje biste Draži Mihailoviću u Bijeljini


Spomenik u Bijeljini nije prvi takav, spomenik Draži Mihailoviću u blizini Višegrada postavljen je 2017. godine (na fotografiji)
Spomenik u Bijeljini nije prvi takav, spomenik Draži Mihailoviću u blizini Višegrada postavljen je 2017. godine (na fotografiji)

Članovi Saveza antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) Bosne i Hercegovine (BiH), u ponedjeljak 9. avgusta, najoštrije su osudili postavljanje spomen-biste četničkom vođi četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata Dragoljubu Draži Mihailoviću u Bijeljini na sjeveroistoku BiH.

Kako se navodi u saopštenju SABNOR-a osuđuje se svaka revizija istorije i istorijskih činjenica i veličanje ratnih zločinaca kakav je bio Draža Mihailović.

Bista Draži Mihailoviću u Bijeljini otkrivena je u nedjelju 8. avgusta, na trgu u tom gradu koji također nosi njegovo ime. Na tom trgu i ranije je postojala bista koju je prije nekoliko godina neko ukrao.

“Vijest da je u Bijeljini otkrivena bista osvjedočenog zločinca iz Drugog svjetskog rata Draže Mihailovića, na istoimenom trgu još jednom nas je uvjerila da neofašizam na našim prostorima postaje ideologija brojnih izabranih dužnosnika na raznim nivoima vlasti”, navode iz SABNOAR-a.

Od Tužilaštva BiH i drugih pravosudnih organa zahtijevaju da odmah reaguju i sankcionišu odgovorne za postavljanje biste.

Skupština Grada Bijeljine 3. marta donijela je odluku o izgradnji biste Mihailoviću na osnovu inicijative Udruženja četnika veterana „Semberija“.

Spomen-bistu je, kako je prenijela Radio televizija Republike Srpske, svečano otkrio unuk Draže Mihailovića, a djelo je akademskog vajara iz Bijeljine Zorana Jezdimirovića.

Na njoj je ćirilicom ispisano "Ministar vojni, vođa pokreta otpora, do groba", dok je ispod iscrtan zlatni krst.

SABNOR BiH traži od novog visokog predstavnika Christiana Schmidta da upotrijebi svoje ovlasti i ovu i ovakve pojave i aktivnosti sankcioniše i u budućnosti spriječi.

“U prilog tome pitamo ga javno da li je moguće u današnjoj Njemačkoj da neka lokalna zajednica svoj trg nazove po Adolfu Hitleru i na njemu otkrije njegovu bistu. Za nas, antifašiste Bosne i Hercegovine, između njih nema razlike, jer su u toku četverogodišnjeg rata na prostoru Jugoslavije bili saborci i na najsvirepiji način ubijali nedužni narod”, dodaje se u saopštenju.

Da je veličanje Dražinog lika i djela prisutno 76 godina nakon Drugog svjetskog rata i 26 godina nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini prisutno u gradovima širom BiH, svjedoče imena ulica koje nose njegovo ime ili imena pripadnika četničkog pokreta.

Mihailoviću u čast postavljen je spomenik u Bileći na jugoistoku BiH, ima ulicu u Istočnom Sarajevu, a oslikani su murali sa njegovim likom u Gacku, na jugoistoku BiH, te u Foči, na istoku BiH.

Prvo suđenje pripadnicima udruženja koja baštine tradiciju zloglasnih četničkih postrojbi iz Drugog svjetskog rata počelo je 6. jula pred Sudom Bosne i Hercegovine (BiH).

Dušan Sladojević, Risto Lečić i Slavko Aleksić, optuženi su za izazivanja rasne, nacionalne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti u Višegradu, gradu na istoku BiH, tokom okupljanja Ravnogorskog četničkog pokreta u martu 2019. godine.

U BiH je registrirano 16 četničkih udruženja. Svake godine se okupljaju uz ikonografiju i pjesme u kojima prijete klanjem i progonima, obučeni u crne uniforme, šajkače i kokarde sa znakom dvoglavog orla.

XS
SM
MD
LG