Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Šansa da se BiH izbori sa fašističkim organizacijama


Sa jednog od protesta protiv antifašizma - ilustrativna fotografija, Autor: Vesna Anđić
Bosna i Hercegovina do sada nije imala snage da se izbori sa sve češćim fašističkim sadržajima i akcijama. Nedavno su u državnom Parlamentu usvojene izmjene Krivičnog zakona kojima se zabranjuje djelovanje fašističkih i neofašističkih organizacija i upotreba njihovih simbola.

Analitičari smatraju da je to bilo neophodno jer su do sada okupljanja i organizovanja ovih organizacija bila potpuno nesmetana. Postavlja se samo pitanje da li je zakon dovoljno precizan i može li doći do političkih zloupotreba.

Bosna i Hercegovina konačno je dobila zakonsku odbredbu kojom se zabranjuje djelovanje fašističkih i neofašističkih organizacija, kao i upotreba njihovih simbola. Učinjeno je to dopunama Krivičnog zakona u državnom Parlamentu. Analitičari smatraju da je ovo mali, ali značajan korak za BiH jer je zabrana ovih organizacija već odavno temelj svih modernih evropskih demokratija.

Ipak, i sama rasprava u Parlamentu o ovim izmjenama još jednom je pokazala jasnu podjelu u bh. društvu, ali i da može doći do političkih zloupotreba, jer zakon ne precizira koje su to, a koje ne fašističke organizacije. Vršilac dužnosti predsjednika Helsinškog komiteta BiH Sinan Alić:

„Treba vjerovati da će ta zakonska pretpostavka otrijezniti mnoge glave u BiH koji su taj otvoreni fašizam upotrebljavali u dnevno-političke svrhe. Nadam se da neće biti problema u tumačenju tog zakona, odnosno identificiranja onoga šta je fašizam, a šta je neki religijski ekstremizam - jer su se već u raspravi počeli miješati terorističke organizacije sa fašističkim organizacijama. Naravno, treba i terorističke organizacije onemogućavati, ali tamo gdje se religija dotiče sa terorizmom treba biti precizan i ne miješati, što kaže narod, babe i žabe. Mislim da će to relaksirati odnose u ovoj državi, naravno pod uslovom da to politika ne zloupotrijebi.“

Historija nije imala pravih đaka


Profesor sa Fakulteta kriminalističkih nauka u Sarajevu Hidajet Repovac:

„Ja mislim da bi to trebalo što prije da na neki način dobije svoje mjesto u ne posrednoj praksi i da se provodi jer ovaj prostor nikada nije bio imun na takve procese. Kod nas je na ovim prostorima historija bila učiteljica života, ali izgleda da nije nikada imala pravih đaka i nikada nas surovi primjeri historije poučili da promijenimo nešto u našem odnosu prema stvarnosti. Ja mislim da mlade generacije ne treba ni na koji način da zapamte tako nešto i da osjete - i upravo iz tih razloga moja puna podrška tom zakonu.“

Šefik Džaferović, Foto: Midhat Poturović
Država do sada nije imala snage da se izbori sa sve češćim fašističkim sadržajima i akcijama.

Nesmetano okupljanje pripadnika Ravnogorskog četničkog pokreta, osnivanje neofašističke organizacije Bosanski pokret nacionalnog ponosa, ili napada na aktiviste nevladinih organizacija u Mostaru koji su pokušali da ovaj grad očiste od fašističkih grafita jasno su pokazivali da ovakvi pokreti jačaju u BiH.

Poslanik u državnom Parlamentu Šefik Džaferović:

„Sam čin usvajanja zakona je jedna ogromna poruka za cijelu BiH, ogromna poruka za one koji misle da mogu organizirati fašističke i neofašističke organizacije, ili se ponašati fašistički ili neofašistički. U startu vi rješavate odmah 95 posto problema, pet posto problema eventualno je za krivično sankcioniranje.“


Da ne bude hajki

Drago Kalabić, Foto: Midhat Poturović
Nisu svi zadovoljni usvojenim izmjenama zakona. Poslanici SNSD-a tražili su da se tačno precizira koje su to fašističke organizacije. Poslanik Drago Kalabić:

„Jer ovdje neki žive ne stereotipima da se fašizam završava sa 1945. godinom, što apsolutno nije tačno, a oni koji su uz terorizam pribavili oblilježja fašizma, njih se želi na neki način skloniti ustranu - to je nešto što nije iz prošlog vijeka, iz '40-ih godina.“

Sociolog Ivan Šijaković smatra da do sada nije urađeno dovoljno na oslobađanju od takvih pokreta, već da su oni dobili još više prostora jer ih država nije mogla dovoljno kontrolisati:

„I ako je u zakonu ili zakonskom aktu jasno i precizno navedeno i nabrojano šta su manifestacije koje se smatraju fašističkog, profašističkog i neofašističkog karaktera, onda je to veoma dobro. I mislim da je to neophodno. I vrijeme je odavno bilo da se tako nešto uradi, da se stvori jedan okvir, jedan standard društveni i da se kažnjavaju sve te manifestacije - jer se pod vidom nevladinih organizacija i građanskog organizovanja i djelovanja mnogo toga pojavilo što je retrogradnog, naopakog karaktera i sadržaja. E sad, naravno, da se ne ode u drugu stranu, pa sve što se ne bude nekome sviđalo da pokrene hajku da je to fašističko.“

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG