Iako su stranke pred izbore obećavale da će socijalne i ekonomske probleme riješiti odmah po dobijanju glasova, BiH je ušla u četvrti mjesec bez formirane vlasti i sa zastojem u svim reformama, a ponajviše socijalnim.
Ove posljednje su im do oktobra prošle godine bile prioritet, no danas najviše brinu o raspodjeli fotelja. Za vrijeme dok u državi sve drugo stoji, plaće državne administracije i poslanika, koje idu preko 2.500 eura, uredno liježu na račune.
A za to vrijeme povećava se broj korisnika narodnih kuhinja, cijene se vrtoglavo povećavaju, a ionako loša kupovna moć bh. građana slabi. Prema procjenama, još dugo neće biti bolje.
“Primio sam prvu plaću za protekli mjesec”, pohvalio se nakon neuspješnog pokušaja formiranja parlamentarne većine državni zastupnik Mladen Ivanković Lijanović. U prosjeku 80 eura dnevno, a vlasti još nema.
Istovremeno, prema podacima državne Agencije za statistiku, više od pola miliona ljudi plaću uopšte ne primaju jer su nezaposleni.
A oni koji rade, jedva da mogu preživjeti jer od 400 eura, koliko je prosječna plata, za hranu treba odvojiti skoro350, a ostatak na režijske troškove, troškove školovanja djece, prevoza, higijene i svega što jednom domaćinstvu treba.
Preko milion ljudi je ugroženo, ukoliko se na umu ima najnoviji podatak da je za potrebe četveročlane porodice potrebno oko 850 eura. Dragovan Petrović, generalni sekretar Pokreta potrošača RS, kaže kako će poskupljenja, često i vještačka, ugroziti ionako loš standard svih građana BiH, tim prije što zarada to ne prati.
„Tako da bi se namirili četvoročalnoj porodici trebalo bi preko tri prosječne plate, prosjek je negdje 2,16 plata da bi se namirio onaj budžet za četveročlanu porodicu“, kaže Petrović.
Trećina primanja za dugove
Još uvijek je 45.000 osoba raseljeno, a 10.000 ih živi bez struje. U javnim se kuhinjama hrani oko 20.000 ljudi, a broj se povećava svakodnevno. Prema podacima UN-a, oko 170.000 djece u BiH živi u siromaštvu.
Narodna kuhinja u Sarajevu„Obrok sa mesom može priuštiti samo 31 posto građana, novu odjeću 38,4 posto, zagrijavanje doma može priuštiti 13,6 posto stanovništva, dok kulturne aktivnosti može priuštiti samo 21,9 posto“, navodi Asja Čengić, šef Ureda za odnose s javnošću UNDP-a.
Istovremeno, naknade za socijalne kategorije i više su no mizerne, pa kad se sve sračuna petočlana porodica u RS preživljava sa tek nešto više od jednog eura dnevno socijalne pomoći, ili 2,5 eura u FBiH pod uslovom da prima maksimalni iznos.
Ni penzioneri nisu u boljem položaju jer u oba bh. entiteta prosječna penzija ne prelazi 170 eura. Da se sastavi kraj s krajem građani se uglavnom zadužuju, pa ih je oko 60 posto prinuđeno da trećinu primanja izdvaja za plaćanje dugova.
Anketa o potrošnji domaćinstava posljednji je put rađena u 2007. godini, a nova počinje uskoro. Prema ranijim podacima, preko 90 posto domaćinstava imalo je struju i vodu, a svako drugo domaćinstvo nije imalo kanalizaciju.
Ono što šokira jeste procenat siromašnih, koji će se, prema predviđanjima, povećati ponajprije zahvaljujući rastu cijena osnovnih životnih namirnica, kaže Edin Šabanović, pomoćnik dirtektora u Agenciji za statistiku BiH:
„Ne zaboravimo da skoro trećina naše potrošnje odlazi na hranu i piće. Prema tome, ukoliko bude rast cijena koji mi očekujemo, onda možemo izvesti zaključak da će najviše biti pogođeni najsiromašniji slojevi, tako da kad budemo analizirali siromaštvo za 2011. godinu, nažalost, očekujemo povećanje ove stope“, kaže Šabanović.
Nema ni ulagača
BiH je u četiri godine uspjela pasti sa 87. mjesta na 116. po lakoći obavljanja poslovanja, što su podaci Svjetske banke. Dok pravna država čeka pogodan ponedjeljak da profunkcioniše, strana ulaganja za to nemaju vremena.
U zemlju u kojoj se i na sudske institucije vrši presija, u kojoj treba dati mito da bi se počeo ili nastavio biznis, niko ne želi ulagati.
Gary D Robbins, decembar 2010„Mislim da je važno da građani ove zemlje shvate da je pitanje vladavine prava direktno povezano sa zaposlenjem. Ovo je zemlja bogata prirodnim resursima, ljepotom, pametnim i vrijednim ljudima. Zašto ovdje nema poslova? Kad razgovaram sa potencijalnim investitorima, oni kažu:’Ako uložimo novac u posao, kakvo osiguranje imamo? Kad iskrsnu ovi sporovi, nama treba mehanizam koji će donijeti pravično rješenje.’ Možda se nekome tako ne čini, ali ja vidim direktno vezu između stabilnog pravosudnog sistema i investicija izvana koja stvaraju radna mjesta ljudima ovdje“, kaže Gari Robins, ambasador Misije OSCE u BiH.
Jedna od bh. parlamentarnih stranaka u svom izbornom programu biračima je citirala mudar savjet svjetskih ekonomista - kolika će potražnja za hranom biti u budućnosti, biće korisno imati okućnicu.
U prevodu, ako mislite jesti - sami uzgojite. A za to vrijeme sa 80 eura dnevno, koliko ima zastupnik sa početka naše priče, kao i njegove kolege, uzgajaće kamate u bh. i inozemnim bankama. A vlasti i dalje nema.
Ove posljednje su im do oktobra prošle godine bile prioritet, no danas najviše brinu o raspodjeli fotelja. Za vrijeme dok u državi sve drugo stoji, plaće državne administracije i poslanika, koje idu preko 2.500 eura, uredno liježu na račune.
A za to vrijeme povećava se broj korisnika narodnih kuhinja, cijene se vrtoglavo povećavaju, a ionako loša kupovna moć bh. građana slabi. Prema procjenama, još dugo neće biti bolje.
“Primio sam prvu plaću za protekli mjesec”, pohvalio se nakon neuspješnog pokušaja formiranja parlamentarne većine državni zastupnik Mladen Ivanković Lijanović. U prosjeku 80 eura dnevno, a vlasti još nema.
Prema podacima državne Agencije za statistiku, više od pola miliona ljudi plaću uopšte ne primaju jer su nezaposleni.
Istovremeno, prema podacima državne Agencije za statistiku, više od pola miliona ljudi plaću uopšte ne primaju jer su nezaposleni.
A oni koji rade, jedva da mogu preživjeti jer od 400 eura, koliko je prosječna plata, za hranu treba odvojiti skoro350, a ostatak na režijske troškove, troškove školovanja djece, prevoza, higijene i svega što jednom domaćinstvu treba.
Preko milion ljudi je ugroženo, ukoliko se na umu ima najnoviji podatak da je za potrebe četveročlane porodice potrebno oko 850 eura. Dragovan Petrović, generalni sekretar Pokreta potrošača RS, kaže kako će poskupljenja, često i vještačka, ugroziti ionako loš standard svih građana BiH, tim prije što zarada to ne prati.
„Tako da bi se namirili četvoročalnoj porodici trebalo bi preko tri prosječne plate, prosjek je negdje 2,16 plata da bi se namirio onaj budžet za četveročlanu porodicu“, kaže Petrović.
Trećina primanja za dugove
Još uvijek je 45.000 osoba raseljeno, a 10.000 ih živi bez struje. U javnim se kuhinjama hrani oko 20.000 ljudi, a broj se povećava svakodnevno. Prema podacima UN-a, oko 170.000 djece u BiH živi u siromaštvu.
Istovremeno, naknade za socijalne kategorije i više su no mizerne, pa kad se sve sračuna petočlana porodica u RS preživljava sa tek nešto više od jednog eura dnevno socijalne pomoći, ili 2,5 eura u FBiH pod uslovom da prima maksimalni iznos.
Ni penzioneri nisu u boljem položaju jer u oba bh. entiteta prosječna penzija ne prelazi 170 eura. Da se sastavi kraj s krajem građani se uglavnom zadužuju, pa ih je oko 60 posto prinuđeno da trećinu primanja izdvaja za plaćanje dugova.
Anketa o potrošnji domaćinstava posljednji je put rađena u 2007. godini, a nova počinje uskoro. Prema ranijim podacima, preko 90 posto domaćinstava imalo je struju i vodu, a svako drugo domaćinstvo nije imalo kanalizaciju.
Ono što šokira jeste procenat siromašnih, koji će se, prema predviđanjima, povećati ponajprije zahvaljujući rastu cijena osnovnih životnih namirnica, kaže Edin Šabanović, pomoćnik dirtektora u Agenciji za statistiku BiH:
„Ne zaboravimo da skoro trećina naše potrošnje odlazi na hranu i piće. Prema tome, ukoliko bude rast cijena koji mi očekujemo, onda možemo izvesti zaključak da će najviše biti pogođeni najsiromašniji slojevi, tako da kad budemo analizirali siromaštvo za 2011. godinu, nažalost, očekujemo povećanje ove stope“, kaže Šabanović.
Nema ni ulagača
BiH je u četiri godine uspjela pasti sa 87. mjesta na 116. po lakoći obavljanja poslovanja, što su podaci Svjetske banke. Dok pravna država čeka pogodan ponedjeljak da profunkcioniše, strana ulaganja za to nemaju vremena.
U zemlju u kojoj se i na sudske institucije vrši presija, u kojoj treba dati mito da bi se počeo ili nastavio biznis, niko ne želi ulagati.
Jedna od bh. parlamentarnih stranaka u svom izbornom programu biračima je citirala mudar savjet svjetskih ekonomista - kolika će potražnja za hranom biti u budućnosti, biće korisno imati okućnicu.
U prevodu, ako mislite jesti - sami uzgojite. A za to vrijeme sa 80 eura dnevno, koliko ima zastupnik sa početka naše priče, kao i njegove kolege, uzgajaće kamate u bh. i inozemnim bankama. A vlasti i dalje nema.
