Dostupni linkovi

Institucije BiH u blokadi i prije konstituisanja


Zgrada institucija BiH
Opstrukcije koje su već godinama prisutne u političkom životu Bosne i Hercegovine i srijedu su kulminirale. Zakazana sjednica državnog parlamenta nije održana jer su rad bojkotavale stranke iz Republike Srpske i oba HDZ-a.

I to sve zbog toga što je Dragan Čović, lider HDZ BiH, u Mostaru sazvao sastanak sa Miloradom Dodikom, Božom Ljubićem i Mladenom Bosićem.

Bio je to odgovor na platformu SDP-a, SDA, HSP-a i Stranke Radom za boljitak. Radi se o prvom dokumentu u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini u kojem se nudi program za naredni četverogodišnji mandat.

Njen idejni tvorac Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a, poziva i druge da ponude ukoliko imaju bilo kakav program.

„Kad je u pitanju HDZ 1990. tu praktično ne postoji ništa što su oni tražili kao ozbiljnu stvar, a da se nije našlo u ovoj platformi. To je jedini razlog zašto mi, prije svega, pozivamo HDZ 1990. jer iz razgovora koji smo mi imali sa njim savršeno jasno da je ovo nešto za što su se oni zalagali i u izborima i nakon izbora. Za neke druge stranke nisam siguran da se mogu naći na ovom programu iz jednostavnog razloga što bi to značilo odustajanje od njihovih principa. Ne znam šta je alternativa ovome“
, kaže Lagumdžija.

A da oni koji opstruiraju razgovor o platformi konkretnog programa nemaju, pokazuje sastanak Čovića, Dodika, Bosića i Ljubića u Mostaru.

Nisu donijeli niti jedan zaključak, izuzev što su pozvali, kako je istakao lider HDZ BiH, legitimne predstavnike bošnjačkog naroda da im se priključe u razgovorima 28. decembra u Sarajevu.

„Legitimni predstavnici trebaju napraviti vlast na svim razinama koje su obuhvatili opći izbori. To je jedini način da BiH počne normalno funkcionirati. Bilo kakvo izigravanje te volje na nekoj od razina značilo bi samo po sebi sukobe zbog nadležnosti koje su definirane i koje danas imamo“
, kaže Dragan Čović.

Etnički blokovi komplikuju situaciju


Milorad Dodik ponovio je više puta izrečeni stav da predsjedavajući Vijeća ministara BiH treba da bude Hrvat isključivo iz jednog od dva HDZ-a.

Zlatko Lagumdžija i Sulejman Tihić na ssastanku u Sarajevu 20. decembra 2010
„Mi nećemo dozvoliti da se izabere iz SDP-a, ni Bošnjak ni Hrvat na mjestu predsjedavajućeg ministarskog vijeća, već ćemo tražiti da to bude iz ovog bloka“, kaže Dodik.

Iako se mostarski poziv odnosi i na Sulejmana Tihića, lidera SDA, on kaže da nije dobro što su formirani etnički blokovi, što će, ocjenjuje, usložniti političku situaciju u zemlji i otežati dalje razgovore o implementaciji izbornih rezultata.

„Svo ovo vrijeme pokazuje stvarno da je početak i kraj problema jedan komplikovani, složeni i nefunkcionalni ustavni sistem oktroiran u Vašingtonu, Dejtonu ili, pak, u toku rata“
, navodi Tihić.

Ovih dana sve oči bile su uprte u Božu Ljubića, prvog čovjeka HDZ 1990, koji je uoči izbora vodio jednu, a nakon izbora drugu politiku. Zvonko Jurišić, Ljubićev koalicioni partner za vrijeme izbora, kaže da sve ono za šta su se zalagali u programu je sadržano u SDP-ovoj platformi:

„Politički program HDZ 1990. usuglašen s ovom platformom, on je stvarno unesen - ja neću reći 100 posto, ali više od 95 posto“
, tvrdi Jurišić.

Kako biti političar znači i svako malo mjenjati stavove, to pokazuje i primjer Bože Ljubića, što je potvrdio u Mostaru.

„Prva točka naših teza govori o federalnom ustroju BiH u kojem će biti federalna jednica sa hrvatskom većinom, i to nema u tom dokumentu“, rekao je Ljubić.

Hrvati već imaju federalne jedinice


„Niko još nije čuo gdje bi bile granice tog trećeg entiteta, i što je najbitnije, šta je sadržaj trećeg entiteta. Pa onda to čak relativiziramo do te mjere da bismo trebali imati nekoliko federalnih jedinica. Pa danas imamo federalnih jedinica u Federaciji 10, od kojih su četiri većinske

Profesor Asim Mujkić ocjenjuje kako je priča o predstavniku naroda 'iskonstruiran pojam stvoren samo zato da bi očuvao postojeće elemente poluga moći'.

hrvatske, koje imaju ne samo svoju zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast nego imaju i svoje ustave“
, tvrdi međutim Zvonko Jurišić.

Uprkos naporima koji se čine da bi nove vlasti u BiH trebale funkcionisati na način da imaju neki program, a ne samo da zauzmu fotelje, u opozicionoj Stranci za BiH tvrde da do toga neće doći.

„Od promjena koje su najavljivane pompezno i kojima su birači povjerovali neće biti ništa. Niti će biti programske koalicije, niti će se brzina i dinamika uspostave vlasti promijeniti u odnosu na dosadašnju praksu“
, kaže potpredsjednik Beriz Belkić.

Sve su prilike kako će konstituisanje nove vlasti u Bosni i Hercegovini biti na proljeće. Ali, pitanje je koje će stranke biti dio te koalicije i hoće li prevagnuti programska platforma nad onom koja je utemeljena na etnonacionalnom diskursu. O tome profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka Asim Mujkić kaže:

„Priča o predstavniku naroda je obična ubleha, odnosno jedan iskonstruiran pojam koji je stvoren samo zato da bi očuvao postojeće elemente poluga moći kojima raspolažu te stranke koje to zagovaraju. Potpuno antimodernistička priča. Ja sam politički građanin, ja imam svoje neotuđivo izborno pravo da biram koga hoću - i to je moje demokratsko pravo da mi se ne nameće nikakav predstavnik naroda ili bilo čega drugog.“

Pogledajte komentare (24)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG