Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ustavne reforme na odgovornosti političara


Nedostatak dogovora koči put BiH u Evropu
Monitoring komitet Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope sačinio je izvještaj o Bosni i Hercegovini u kome ističe potrebu za donošenjem ustavnih rješenja koja bi bila usklađena sa Konvencijom o ljudskim pravima.

I dok preporuke Vijeća Evrope idu ka donošenju novih rješenja tokom iduće godine, u BiH s rezervom gledaju na ovu mogućnost s obzirom da je riječ o izbornoj godini. Također, većina nije saglasna ni sa dijelom koji se odnosi na aktivnije učešće EU i susjednih zemalja u procesu promjena Ustava smatrajući da je to odgovornost i obaveza domaćih političara.

Na adresu Bosne i Hercegovine ponovno je upućena kritika od strane Monitoring komiteta Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope zbog neusklađivanja ustava zemlje s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Kritike su upućene na račun oba entiteta, koji su optuženi da suprotstavljanjem i opstrukcijom umanjuju napredak BiH ka euroatlantskim integracijama.
Ambasador BiH pri Vijeću Evrope Zdenko Martinović podsjeća kako na istu stvar ova institucija upozorava godinama.

„Evo sedam godina svaki monitoring izvještaj kako Parlamentarne skupštine tako i Komiteta ministara Vijeća Evrope potcrtava tu obavezu za BiH, pa je tako i ovoga puta snažno potcrtana u svjetlu neophodnih ustavnih promjena u tom domenu prije narednih izbora 2010. godine“, rekao je Martinović.

U izvještaju se navodi potreba za konkretnim prijedlozima izmjene Ustava, te da treba provesti široku raspravu među domaćim akterima, Evropskom unijom i susjednim zemljama. No, Ivo Miro Jović, zastupnik u Parlamentu BiH, smatra da o ovom pitanju moraju dogovoriti isključivo domaći političari.

„U završnim odredbama Ustava stoji kako se može mijenjati ovaj Aneks 4. samo dogovorom domaćih političara. I kad smo god imali približavanje domaćih političara da se dogovore, kao što je prudski proces, onda se pojavljuje međunarodni moćnik koji nudi nemoguća rješenje nefunkcionalne i nepravedne zemlje“, smatra Jović.
Dogovor na domaćim političarima - Ivo Miro Jović

Kako je sudbina ustavnih promjena krajnje neizvjesna, jedno od rješenja koje Jović zagovara moglo bi se naći u izmjeni Izbornog zakona.

„Ja osobno i hrvatski narod je osjetio šta znači sva nepravda ovakvog Izbornog zakona i Ustava u kojem smo dobili člana Predsjedništva kojeg nije birao hrvatski narod. I zato je dobro promijeniti barem Izborni zakon, ako ne može već Ustav.“

S obzirom da BiH ulazi u izbornu godinu, preporuke o izmjeni Ustava do održavanja izbora kose se s ustaljenom praksom zaoštravanja političke scene tokom kampanje. Stoga je upitna i realnost donošenja rješenja tokom naredne godine. Zastupnik u državnom Parlamentu Husein Nanić smatra kako vremena - ima ako bude političke volje.

„Mislim da su svi saglasni o tome da trebaju ustavne promjene kako bi deblokirali taj proces. Koliko su one realne, to ovisi od odgovornosti političara u BiH, prvenstveno lidera političkih stranaka, da naprave ambijent unutar političkih stranaka i u institucijama BiH da se taj otklon napravi i da se pokrenu ustavne promjene. Cijenim da ima još dovoljno vremena da lideri političkih stranaka uvide tu svoju odgovornost i da naprave ambijent kako bismo dobili ustavne promjene“, ocjenio je Nanić.

POJAČANA NACIONALISTIČKA RETORIKA

Ne komentirajući sadržaj izvještaja, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata i premijer RS Milorad Dodik kazao je kako će se ustavnim promjenama baviti nova politička većina nakon izbora.

„Mi smo se usaglasali da je defintivni rok za bilo kakav dalji nastavak ustavnih promjena izišao, da smo svi u stanju predizbornih aktivnosti, da bilo kakav razgovor o tome nema više nikakvog smisla i da to treba prepustiti generaciji eventualno političara, ako oni budu spremni upšte da nakon izbora to stave na dnevni red“, rekao je Dodik.

Član parlamentarne Komisije za vanjske poslove Denis Bećirović ističe kako je riječ o još jednom u nizu izvještaja međunarodnih institucija, te da treba procijeniti kolika je njegova korist po BiH. Od novog ustava, kaže, za sada nema ništa.

„Evidentno je da je nacionalistička retorika samo pojačana posljednjih godina. Došlo se čak i dotle da se osporava i Dejtonski sporazum, a samim time i ustavni poredak BiH. Posebno političari iz RS dovode u pitanje državne institucije, kao i državne nadležnosti i zakone BiH. Ukupna klima se jako pogoršala i potrebno je da i visoki predstavnik preuzme svoj dio obaveza i odgovornosti kako bi se BiH vratila na kolosijek evropskih integracija“, kaže Bećirović.

Izjave i akcije političara sa najvišeg nivoa iz Republike Srpske osudio je i Komitet navodeći kako podrivaju državne institucije i osporavaju autoritet visokog predstavnika.

Parlament Vijeća Evrope o izvještaju će raspravljati 26. januara, kada se očekuje i donošenje rezolucije u kojoj bi se precizno navele sve zamjerke Bosni i Hercegovini.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

XS
SM
MD
LG