Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Steinberg ponovo u BiH


James Steinberg, Foto: Midhat Poturović
Zamjenik američkog državnog sekretara James Steinberg danas ponovo dolazi u BiH kako bi sa liderima vodećih političkih stranaka u BiH razgovarao o reformama Ustava BiH, odnosno američko-evropskom prijedlogu ustavnih promjena koji je većina političkih vođa u BiH odbila.

Odvojeni razgovori počinju u 15 sati, sastankom sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, a zatim i sa drugim liderima u rezidenciji američkog ambasadora u Sarajevu.

Uoči Steinbergove posjete Milorad Dodik izjavio je da će on ponovo odbiti prijedlog Zapada, ukoliko on bude ultimativan:

"Ako je ponuda tipa 'uzmi ili ostavi' - ja ostavljam", rekao je Dodik, poručivši da Republika Srpska nastavlja razgovore o ustavnim promjenama sa nepromijenjenim stavovima.

Republika Srpska ponudila je mogućnost minimalnih korekcija Ustava u osam tačaka koje, ukoliko se bh. lideri dogovore, moraju biti potvrđene u Narodnoj skupštini jer bez dogovora sa RS nema ustavnih promjena, istakao je Dodik.

„Mimo onih osam tačaka koje smo rekli veoma teško, odnosno nemoguće je očekivati s naše strane bilo kakve dalje proširenje tog.“

Promjene Ustava koje je predložio Dodik odnose se na povećanje broja poslanika u Predstavničkom i Domu naroda državnog Parlamenta, da se delegati u Domu naroda biraju s prostora cijele BiH, a u entitetskim parlamentima po utvrđenoj strukturi.

Nakon što je većina bh. političkih lidera na pregovorima u bazi Eufora u Butmiru kod Sarajeva odbila prvi prijedlog SAD-a i EU o promjenama Ustava BiH, krajem prošlog mjeseca ponovo su svi, osim lidera Stranke demokratske akcije BiH Sulejmana Tihića odbili i drugi, nešto promijenjeni prijedlog Vašingtona i Brisela. Kao razlog naveli su to što nije uvažen niti jedan njihov zahtjev.

HRVATI NAJVIŠE NEZADOVOLJNI

Među najnezadovoljnijima su dvije vodeće političke stranke Hrvata.

„Mi smo kroz čitav tijek pregovora tražili mogućnost da se ostvare ova dva cilja: funkcionalna struktura državna BiH i ravnopravnost naroda i građana u multietničko BiH“, kaže potpredsjednik HDZ 1990 Martin Raguž.

„HDZ BiH zagovara da se umjesto sadašnjih dva entiteta, BiH ustroji u četiri federalne jedinice“, navodi portparol HDZ BiH Mišo Relota.

Ništa manje nezadovoljni ponudjenim paketom su i u Stranci za BiH. Njihova instistiranja da se pitanje državne imovine riješi na način da njome upravlja država a ne entiteti, nisu dio prijedloga međunarodne zajednice. Prema ocjeni Damira Arnauta, pravnog savjetnika Harisa Silajdžića, novi paket predstavlja listu želja Milorada Dodika:

“Deset zahtjeva koje su predstavnici SNSD-a eksplicitno tražili tokom tri runde pregovora oko butmirskog paketa je uvršteno u ovaj novi, revidirani paket, dok nijedan prijedlog Stranke za BiH nije uvršten.“

Iz SDP-a su kazali kako je novi dokument ispod onoga što je ponuđeno na butmirskom sastanku. Portparol Damir Mašić kaže da ta politička partija nije na vlasti i ne može bitnije uticati da li će paket biti usvojen u Parlamentu:

„Vladajuća parlamentarna većina ima dvotrećinsku većinu, što znači sutra mogu promijeniti ustav kako god žele i u kojoj god mjeri žele. To što se oni ne mogu dogovoriti između sebe, ne može im biti SDP krivac za to.“

Predsjednik SDA Sulejman Tihić ističe, međutim, da u revidiranom dokumentu nema velikih promjena, ali da se zaustavljaju negativni trendovi i započinje put do konačne ustavne reforme. Na naše pitanje kako komentariše činjenicu da niti jedna stranka ne prihvata paket, Tihić odgovara:

„Pametnjakovići koji znaju samo šta neće, a ne znaju kako doći do boljih rješenja.“

SUŠTINA DRUGE PONUDE

Revidiranim dokumentom predviđeno je da se u Ustavu navedu one nadležnosti koje država već ima, poput odbrane i obavještajnih poslova. Država bi dijelila nadležnost s entitetima o pitanju unutrašnje sigurnosti, oporezivanja, izbornog procesa, pravosuđa, poljoprivrede, nauke, tehnologije, okoliša i lokalne samouprave.

Bio bi povećan i broj poslanika u Parlamentu BiH. Umjesto predsjedavajućeg, domovi bi dobili predsjednika i dva potpredsjednika, a ostalo bi i entitetsko glasanje. Parlament bi birao i tri člana Predsjedništva koji bi onda među sobom izabrali predsjednika.

Vijeće ministara u nadležnost bi dobilo vođenje vanjske politike i predlaganje državnog budžeta, a na njegovom čelu i dalje bi bio predsjedavajući, a ne premijer.

Prijedlog je da bi rotacija u Predsjedništvu BiH bila svakih 16, umjesto osam mjeseci. Predsjedništvo BiH više ne bi odlučivalo o budžetu i finansijskim ugovorima sa međunarodnim institucijama već bi to bilo bila nadležnost Savjeta ministara.

U Ustavu BiH trebalo bi da se ukine odrednica da u Ustavnom sudu BiH budu i strane sudije.
XS
SM
MD
LG