Dostupni linkovi

NVO i intelektualci pripremili prijedlog ustavnih amandmana


Član 5. Ustava BiH
Forum građana Tuzla i grupa nezavisnih bh. intelektualaca, angažovanih u nevladinom sektoru, pripremili su prijedlog amandmana na UstavBiH, prije svega u namjeri da se otklone diskriminatorne odredbe na koje je ukazano i u presudi Suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Sejdić - Finci.

Između ostalog, predlaže se uvođenje pojmova građani, nacionalno neopredijeljeni, predlaže se izbor jednog predsjednika BiH i tri potpredsjednika i uspostava vrhovnog suda na nivou države.

Kroz pripremljene amandmane napravljen je balans između građanskog i nacionalnog, te se utvrđuje da je BiH sekularna i socijalna država. Radna grupa za izradu amandmana prijedlog planira uputiti javnosti, medijima i političkim partijama kako bi vidjeli šta o tome misle ljudi koji donose odluke.

Iako prijedlog amandmana na Ustav BiH nudi kompromisno rješenje, a ne korjenite reforme, autori smatraju da bi se njima svakako otklonio diskriminatorski karakter dokumenta, koji bi po svojoj prirodi trebao štititi prava i slobode pojedinaca. Na koji način, govori dr. Nerzuk Ćurak:

Nerzuk Ćurak, januar 2010
„Prije svega radi se o tome da mi na jedan vrlo konstruktivan način afirmiramo građanskog subjekta, ali zaista na način koji nema nikakve veze s onim interpretacijama koje bi mogle dovesti u pitanje neku našu jednostranost, neku etničku favorizaciju i slično. Drugi važan element, za koji bih rekao da je možda i najvažniji, mi zahtijevamo ukidanje svakog oblika diskriminacije i involiranje protokola broj 12 Evropske konvencije o ljudskim pravima, o zabrani diskriminacije, i na taj način svojim prijedlogom afirmiramo nacionalne manjine i nacionalno neopredijeljene na način koji je veoma prihvatljiv.“

Jedan od članova grupe, dr. Goran Marković ističe da je u prvom planu izmjena odredbi na koje je ukazano u presudi Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić – Finci.

„Kada je u pitanju otklanjanje diskriminacije Srba u Federaciji BiH, te Bošnjaka i Hrvata u RS, kao i otklanjanje diskriminacije prema tzv. Kategoriji ostali, mi na prvom mjestu mislimo da sam termin ostali treba zamijeniti, kao sam
Termin ostali treba zamijeniti, kao sam po sebi neadekvatan i diskriminatorski, smatraju autori.
po sebi neadekvatan i diskriminatorski, terminom nacionalne manjine i nacionalno neopredijeljeni građani jer on na jedan tačniji način odslikava ko su, zapravo, ti ostali i samom svojom prirodom, odnosno sadržajem ne ukazuje da se tu radi o nekakvom manje važnom ostatku društva“
, kaže Marković.

Predsjednik i potpredsjednik


Dosljedno ovom stavu, predlažu se izmjene koje se odnose na sastav Doma naroda Parlamenta BiH, Vijeća ministara i Ustavnog suda, kaže Marković.

„Svugdje se predlaže da konstitutivni narodi budu na paritetnom principu zastupljeni ravnopravno, jednakobrojno, ali i da nacionalne manjine i nacionalno neopredijeljeni imaju određenu zastupljenost, pri čemu bi delegati, odnosno članovi ovih organa bili birani kako u jednom, tako i u drugom entitetu“
, navodi Marković.

Ali, najvažnija promjena bi se, ipak, odnosila na izbor Predsjedništva, kaže profesor Ćurak.

„Predlažemo uvođenje instituta predsjednika i potpredsjednika, sa
Predloženo je uvođenje instituta predsjednika i potpredsjednika, sa znatno suženim ovlastima u odnosu na Predsjedništvo, i da se predsjednik i potpredsjednici BiH biraju u Parlamentu BiH.
znatno suženim ovlastima u odnosu na današnje Predsjedništvo, i da se predsjednik i potpredsjednici BiH biraju u Parlamentu BiH, što je po nama jedan fini balans između ovog jednog napretka u smislu da država konačno ima predsjednika, ali s druge strane izbor predsjednika i potredsjednika u Parlamentu BiH i smanjenje njihovih ovlasti na neki način nam daje nadu da bi to moglo biti jako prihvatljivo, a to bi na jednoj simobličkoj razini snažno ojačalo identifikaciju svih građana BiH sa BiH“
, pojašnjava Ćurak.

Osim uvođenja amandmana da je BiH sekularna država, ona se određuje i kao socijalna država.

„Što ja mislim da je također jedan fini pomak ka izgradnji jedne poželjne, racionalnije i efikasnije zajednice, zajednice s kojom će se što veći broj građana ove zemlje moći identificirati“
, kaže Ćurak.

Prijedlog je, također, da se entitetsko glasanje izmjesti iz Predstavničkog doma u Dom naroda Parlamenta, tako da Predstavnički dom bude dom svih građana, dok bi se u Domu naroda mogao ostaviti institut entitetskog glasanja.

Možda će nova inicijativa za ustavne promjene dobiti političku podršku, koja je u cijelom procesu, ipak, odlučujuća, jer neće biti velikih potresa, što bh. nosici vlasti izbjegavaju.

Goran Marković smatra da bi bar neka od rješenja mogla biti prihvaćena.

„Iz prostog razloga što se njima ne predlaže ni ukidanje entiteta, ni pretjerano jačanje, ali ni pretjerano slabljenje države. Dakle, one su negdje na pola puta između onoga što političke elite trenutno ističu kao neke svoje glavne zahtjeve“
, kaže Marković.

Sličnog mišljenja je i Nerzuk Ćurak.

„Nismo htjeli da idemo sa stavom da pravimo jedan idealni ustav, koji bi, ustvari, išao mimo stvarnosti i predstavljao samo jedan utopijski dokument kojim bismo mi, možda, bili intimno zadovoljni, ali on ne bi mogao da ima prođu“
, zaključuje Ćurak.
XS
SM
MD
LG