Narodna Skupština RS bi u oktobru trebala razmatrati dokument o tome šta rade i koliko RS koštaju institucije BiH. Najveći akcenat, prema najavama, neće biti stavljan na efikasnost i finansije, već na staru priču o zaustavljanju prenosa nadležnosti i udaru na pojedine institucije - ponajprije pravosudne.
Iako pojedine institucije BiH novac troše nenamjenski, čemu svjedoče i negativni revizorski izvještaji, iza namjere preispitivanja rada i trošenja novca u institucijama BiH od strane Narodne skupštine RS, po svemu sudeći, krije se ponovno pokretanje priče o obustavi prenosa nadležnosti na državni nivo.
Kako navode mediji iz ovog entiteta, u dokumentu koji je u pripremi finansije su tek na kraju, dok se u prvi plan stavlja koje su nadležnosti oduzete i koje se navodno pokušavaju oduzeti, kao i to na kojim nivoima građani RS imaju problem kada je riječ o državnim institucijama.
„Konstantna politika iz Sarajeva je narastanje novih institucija, formiranje novih ministarstava, novih uprava, novih agencija, s jedne strane da bi preuzimali nadležnosti, i ta praksa se mora makar analizirati, a svakako prekinuti“, poručuje predsjednik NSRS Igor Radojičić.
Analizom rada ponovo su na tapeti pravosudne institucije koje iz budžeta BiH troše 40 miliona KM, pri čemu je najveći akcenat stavljen na Sud BiH i Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV). Ovakav stav mogao bi se posmatrati i kao novi način da se ostvari stari pokušaj ukidanja najavljen kroz referendum, a koji zbog intervencije visokog predstavnika nije mogao biti proveden. Nakon što je počet dijalog o poboljšanju rada ovih institucija, što je i traženo, novi način podrivanja već se našao.
Inače, državni pravosudni organi godinama se bore za novac koji im je potreban, od upošljavanja novih sudija i tužilaca na entitetskom nivou, do obezbjeđivanja sredstava za potrebne projekte. Da se radi o političkim pritiscima nagovijestio je to i visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, te najavio da će, bude li potrebe, opet reagovati.
„Postoje neke snage u politici koje bi željele da smanje budžet VSTV i pravosuđa uopšte, i to bi jako loš signal. Ja mislim da sudije nikada ne mogu dosta zaraditi. To je jako važno za njihovu neovisnost, jako važno za njihov rad – i sigurno će moj ured biti u kontaktu sa vladama oko budžeta za iduću godinu ako bi tamo zapelo“, kazao je Incko.
Pokušaj devatiranja institucija
Tako bi se uskoro moglo dogoditi da visoki predstavnik u BiH ponovno iskoristi bonske ovlasti jer je predsjednik RS Milorad Dodik najavio redukciju budžeta institucija BiH, što se neminovno mora odraziti i na neki od segmenata pravosuđa.
„Budžet BiH ne može biti povećan, on mora da bude smanjen u rasponu od 15 do 18 posto, da se zaustavi zapošljavanje ogromne administracije i da se smanje primanja“, kazao je Dodik.
Milorad Dodik u Banjaluci, 15 jun 2011.
Sve što ne ulazi u okvir 10 ustavnih nadležnosti BiH ukoliko nije dogovororeno na nivou oba entiteta, više neće imati podršku, u šta ulaze i zakoni za koje se procijeni da nisu isključivo državne nadležnosti, što bi moglo ugroziti evropski put BiH.
Naime, u sklopu evropskih integracija neophodno je finansiranje postojećih, ali i osnivanje mnogih državnih agencija i tijela, što će u slučaju ovakve prakse i smanjenja budžeta biti nemoguće.
Najavljene mjere iz RS su politički pokušaj da se u BiH uruši sve ono zajedničko što je napravljeno, smatra zastupnik SDA u Parlamentu BiH Šefik Džaferović, te navodi primjer.
„Mi smo jedanputa riješili pitanje izgleda lične karte, prije 10 godina, i to ne treba uopće da bude sporno pitanje, naravno na zadovoljstvo svih. I sada kada hoćemo da unaprijedimo ličnu kartu, uvedemo elektronski potpis, biometrijske podatke, pokušava se napraviti korak nazad. Mislim da to nije borba za prava entiteta, nije borba za jezik, nego je to pokušaj da se napravi korak nazad u reformama u BiH. O tom budžetu mogu raspravljati koliko želi bilo ko, međutim, odluke po tom pitanju mogu donijeti samo Predsjedništvo BiH kao oficijelni predlagač, Vijeće ministara kao obrađivač i Parlamentarna skupština kao institucija koja usvaja budžet. Budžet se zato usvaja da se vidi kakvi su troškovi, da li su opravdani, nisu li opravdani. Međutim, ja mislim da je posrijedi pokušaj da se devastiraju institucije BiH, da se obezvrijede, učine što manje važnim, što manje značajnim - i mislim da to zbog toga niti može proći, niti će proći“, ocjenjuje Džaferović.
Podrivanje bh. institucija s ciljem navodne zaštite RS ogleda se i u lobiranju da se ukinu Ministarstvo odbrane BiH i Oružane snage, a da se taj novac, upotrijebi za razvoj, iako su upravo ovi primjeri pokazali kako se u BiH mogu provesti uspješne reforme.
Iako pojedine institucije BiH novac troše nenamjenski, čemu svjedoče i negativni revizorski izvještaji, iza namjere preispitivanja rada i trošenja novca u institucijama BiH od strane Narodne skupštine RS, po svemu sudeći, krije se ponovno pokretanje priče o obustavi prenosa nadležnosti na državni nivo.
Kako navode mediji iz ovog entiteta, u dokumentu koji je u pripremi finansije su tek na kraju, dok se u prvi plan stavlja koje su nadležnosti oduzete i koje se navodno pokušavaju oduzeti, kao i to na kojim nivoima građani RS imaju problem kada je riječ o državnim institucijama.
„Konstantna politika iz Sarajeva je narastanje novih institucija, formiranje novih ministarstava, novih uprava, novih agencija, s jedne strane da bi preuzimali nadležnosti, i ta praksa se mora makar analizirati, a svakako prekinuti“, poručuje predsjednik NSRS Igor Radojičić.
Analizom rada ponovo su na tapeti pravosudne institucije koje iz budžeta BiH troše 40 miliona KM, pri čemu je najveći akcenat stavljen na Sud BiH i Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV). Ovakav stav mogao bi se posmatrati i kao novi način da se ostvari stari pokušaj ukidanja najavljen kroz referendum, a koji zbog intervencije visokog predstavnika nije mogao biti proveden. Nakon što je počet dijalog o poboljšanju rada ovih institucija, što je i traženo, novi način podrivanja već se našao.
Inače, državni pravosudni organi godinama se bore za novac koji im je potreban, od upošljavanja novih sudija i tužilaca na entitetskom nivou, do obezbjeđivanja sredstava za potrebne projekte. Da se radi o političkim pritiscima nagovijestio je to i visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, te najavio da će, bude li potrebe, opet reagovati.
„Postoje neke snage u politici koje bi željele da smanje budžet VSTV i pravosuđa uopšte, i to bi jako loš signal. Ja mislim da sudije nikada ne mogu dosta zaraditi. To je jako važno za njihovu neovisnost, jako važno za njihov rad – i sigurno će moj ured biti u kontaktu sa vladama oko budžeta za iduću godinu ako bi tamo zapelo“, kazao je Incko.
Pokušaj devatiranja institucija
Tako bi se uskoro moglo dogoditi da visoki predstavnik u BiH ponovno iskoristi bonske ovlasti jer je predsjednik RS Milorad Dodik najavio redukciju budžeta institucija BiH, što se neminovno mora odraziti i na neki od segmenata pravosuđa.
„Budžet BiH ne može biti povećan, on mora da bude smanjen u rasponu od 15 do 18 posto, da se zaustavi zapošljavanje ogromne administracije i da se smanje primanja“, kazao je Dodik.
Sve što ne ulazi u okvir 10 ustavnih nadležnosti BiH ukoliko nije dogovororeno na nivou oba entiteta, više neće imati podršku, u šta ulaze i zakoni za koje se procijeni da nisu isključivo državne nadležnosti, što bi moglo ugroziti evropski put BiH.
Naime, u sklopu evropskih integracija neophodno je finansiranje postojećih, ali i osnivanje mnogih državnih agencija i tijela, što će u slučaju ovakve prakse i smanjenja budžeta biti nemoguće.
Najavljene mjere iz RS su politički pokušaj da se u BiH uruši sve ono zajedničko što je napravljeno, smatra zastupnik SDA u Parlamentu BiH Šefik Džaferović, te navodi primjer.
„Mi smo jedanputa riješili pitanje izgleda lične karte, prije 10 godina, i to ne treba uopće da bude sporno pitanje, naravno na zadovoljstvo svih. I sada kada hoćemo da unaprijedimo ličnu kartu, uvedemo elektronski potpis, biometrijske podatke, pokušava se napraviti korak nazad. Mislim da to nije borba za prava entiteta, nije borba za jezik, nego je to pokušaj da se napravi korak nazad u reformama u BiH. O tom budžetu mogu raspravljati koliko želi bilo ko, međutim, odluke po tom pitanju mogu donijeti samo Predsjedništvo BiH kao oficijelni predlagač, Vijeće ministara kao obrađivač i Parlamentarna skupština kao institucija koja usvaja budžet. Budžet se zato usvaja da se vidi kakvi su troškovi, da li su opravdani, nisu li opravdani. Međutim, ja mislim da je posrijedi pokušaj da se devastiraju institucije BiH, da se obezvrijede, učine što manje važnim, što manje značajnim - i mislim da to zbog toga niti može proći, niti će proći“, ocjenjuje Džaferović.
Podrivanje bh. institucija s ciljem navodne zaštite RS ogleda se i u lobiranju da se ukinu Ministarstvo odbrane BiH i Oružane snage, a da se taj novac, upotrijebi za razvoj, iako su upravo ovi primjeri pokazali kako se u BiH mogu provesti uspješne reforme.