Dostupni linkovi

Bh. tužioci: Nema spremnosti za suđenje 'svojima'


Konferencija tužilaca, 19. april 2011
U Sarajevu je u utorak završena dvodnevna konferencija glavnih tužilaca Bosne i Hercegovine. U organizaciji Visokog sudskog i tužilačkog vijeća tužioci tužilaštava na svim nivoima razgovarali su, između ostalog, o problemima procesuiranja ratnih zločina.

Procesuiranje ratnih zločina jedan je od najvažnijih zadataka koji obavljaju bosnskohercegovački tužioci. Pored brojnih teškoća sa kojima na koje nailaze u ovom procesu, suočeni su i sa različitim oblicima političkih pritisaka.

Tužioci kažu da najveći problem u njihovom radu predstavlja činjenica da su sukobljeni sa različitim pristupom u osudi ratnih zločina.

„Dok god u BiH postoji raspoloženje u političkom ili javnom mnijenju da su moji ratni zločinci heroji, a ratni zločinci iz onog drugog naroda su samo ratni zločinci, tužilaštvo će biti sukobljeno sa takvim jednim gledanjem i pritiskom koji se stvara na tužilaštvo. Takva percepcija javnosti
„Dok god u BiH postoji raspoloženje u političkom ili javnom mnijenju da su moji ratni zločinci heroji, a ratni zločinci iz onog drugog naroda su samo ratni zločinci, tužilaštvo će biti sukobljeno sa takvim gledanjem i pritiskom", kaže tužilac Zdravko Knežević.
unutar nacionalnih korpusa nije stimulativnog karaktera i otežava tužilaštvima rad, posebno kada se radi o pronalaženju adekvatnih svjedoka jer dolazi do opstrukcija u svjedočenjima ili nespremnosti za svjedočenja zbog bojazni kako će to u mom narodu odjeknuti ako ja svjedočim protiv nekog ko je osumnjičen za ratni zločin, a on slovi kao narodni heroj“
, kaže glavni tužilac Tužilaštva Federacije BiH Zdravko Knežević.

U Tužilaštvu Republike Srpske navode da nisu bili suočeni sa direktnim političkim uticajima. Veći je problem, smatra glavni tužilac ovog tužilaštva Amor Bukić, što u BiH ne postoji spremnost da svi sude svoje.

„Ali nama se to ne dešava. Svi svoje brane. I to je problem u ovoj zemlji. I to je teret ogroman za nas tužioce - svi brane svoje, i u BiH i u regiji“
, navodi Bukić.

Direktnih političkih pritisaka nema, ali postoje događaji koji se itetako mogu prtumačiti kao pritisci na rad tužilaštava, kaže i glavni tužilac Okružnog tužilaštva Bjeljina Novak Kovačević.

„Zar nije pritisak ako dođe jedna presuda, a onda se digne na noge čitava vlada, pa digne se narod, demonstrira, pa evo sad lišen slobode po potjernici jedan čovjek koji je osumnjičen za ratne zločine, pa je doneseno 15.000 peticija“
, navodi Kovačević.

Potrebna podrška države


Glavni tužilac Tužilaštva Tuzlanskog kantona Šesenam Ćosić navodi da na rad tužilaca ne može i ne smije biti pritisaka.

Milorad Barašin na konfrerenciji tužilaca, 19. april 2011
"Tužilac ako hoće raditi ovaj posao mora biti samostalan. I sigurno je da nijedan tužilac, to mogu sigurno tvrditi za Tuzlanski kanton, nije ni u kontaktu sa političarima, a kamoli da ima bilo kakav pritisak“
, smatra Ćosić.

Glavni tužilac državnog tužilaštva Milorad Barašin kaže da je političkih pritisaka uvijek bilo, ali vjeruje da da mladi i hrabri kadrovi, kojih, kako kaže, u BiH ima, mogu nositi sa svim teškoćama koje tužiteljski posao nosi. Barašin podsjeća da su glavne prepreke u procesuiranju ratnih zločina u BiH veliki broj komplikovanih i složenih predmeta.

„Država mora da stane iza tužilačke organizacije, da formira u svakom tužilaštvu - kantonalnom i okružnom i na entitetskom nivou odjeljenja za rad na predmetima ratnih zločina i da za to sve postoji prateća služba. Gledajte kakvo je stanje u državi - da vlast trenutno nije formirana, mi nemamo usvojene budžete, radimo na osnovu privremenih odluka po tri mjeseca da se isfinansiramo i da funkcionišemo“
, naglašava Barašin.
I glavni entitetski tužioci podjsećuju da je procesuiranje predmeta ratnih zločina komplikovana, teška i dugotrajna procedura.


I glavni entitetski tužioci podjsećuju da je procesuiranje predmeta ratnih zločina komplikovana, teška i dugotrajna procedura. Zbog toga često i moraju da odgovaraju na pitanja da li je u BiH ovaj proces prespor.

„Imamo poprilično u pronalaženju određenih osumnjičenih osoba, kao što imamo problema i u pronalaženju svjedoka koji mogu potvrditi te tragične događaje koji su se desili na određenim, nažalost mnogim lokalitetima u BiH. Sve je to, naravno, skopčano sa faktorom vremena i kad tužilac krene u istraživanje takvih okolnosti, one prije svega zavise od sposobnosti da pronađemo te ljude, što je ponekad jako teško. Poseban je problem kada se rade o onim osumnjičenim i onim svjedocima koji žive van granica BiH, jer se taj problem multiplicira na način da je odmah povezan i sa znatno većim materijalnim troškovima kod pronalaženja i dovođenja tih ljudi u BiH“
, kaže glavni tužilac Tužilaštva FBiH Zdravko Knežević.

„Nije jednostavno doći do dokaza. Nije jednostavno doći do svjedoka koji su spremni da svjedoče pred sudovima, prije svega tužilaštvima. Imamo, bez dileme, ne samo u BiH već i u svim zemljama okruženja, i u Srbiji i u Hrvatskoj, jedan nekritički odnos javnosti prema pripadnicima svog naroda koji su činili ratne zločine. Znači, imamo na jednoj strani negiranje ratnih zločina - i to se neminovno održava na rad i tužilaca. Jer i tužioci su ljudi, pripadnici naroda. I u čitavom tom okruženju, sasvim sigurno da nije jednostavno i tužiocima. Ali nije jednostavno ni svjedocima i žrtvama ratnih zločina dolaziti i svjedočiti - i zbog toga imamo institut zaštićenog svjedoka“
, zaključuje glavni tužilac Tužilaštva RS Amor Bukić.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG