Dostupni linkovi

Stari zanati očuvani kroz vijekove


Nermin Mujezinović rezbari bakrenu džezvu, Fotografije uz tekst: Aida Đugum
Nermin Mujezinović rezbari bakrenu džezvu, Fotografije uz tekst: Aida Đugum
„Stari zanati očuvani kroz vijekove” naziv je tradicionalne izložbe koja je već šesti put otvorena u Brusa-bezistanu u Sarajevu. Mnogi od starih zanata već su izumrli, a drugi polagano nestaju. Stari zanati su duša Baščaršije, stoga se oni moraju očuvati.

Stotinama godina iz sarajevske ulice Kazandžiluk dopiru jedni te istu zvuci. To kazandžije izrađuju džezve, ibrike, đugume i druge predmete za kućne potrebe.

Već 15 godina to isto radi i Nermin Mujezinović, kojeg smo našli da rezbari bakrenu džezvu:

„Treba mi otprilike jedan dan da uradim oko dvije džezve i ta džezva košta 50 maraka. Mogu danas uraditi dvije džezve kad radim. Nekad se proda odmah, nekad ne. Ljeti se više proda i više posla ima, više stranaca, dijaspore, ali zimi malo teže.“


Nermin kaže da od zanata može živjeti, te da mu je žao što se više mladih ne bavi nekim od starih zanata:

„Ja sam naslijedio ovaj zanat od svog daidže. I imam jednog sina i trudiću se da i on naslijedi ovaj zanat od mene. Daidža se bavio 40 godina ovim zanatom, naslijedila su i njegova djeca, tako da sam i ja zavolio ovaj zanat sa njima kao mali.“

Duh Baščaršije

Mušterije su najčešće stranci, ali i Sarajlije koji još uvijek koriste te bakrene predmetu u svom domaćinstvu. Kad upitate za cijenu, kazandžija Admir Ćato u šali odgovara:

„Ne znam za koga – za stranca ili za domaće?“

Savremeni način života i tehnološki razvoj doveo je stare zanate do odumiranja jer potrebe za zanatskim proizvodima gotovo da i nema. Ali, ako i ovo malo sarajevskih zanatlija prestane raditi, duh Baščaršije i Sarajeva će nestati, kaže dirktorica Muzeja Sarajeva Amra Madžarević:

„Oni na izvjestan način predstavljaju osnovicu ovog grada, nastanak ovog grada - i poslije se i čaršija razvijala upravo po zanatima. Svaka ulica na Baščaršiji nosi naziv posebnog zanata. I upravo je to draž naše čaršije. Nažalost, mnogobrojni zanati su se izgubili, ostali su još samo nazivi ulica, ali ovima koji danas rade tradicionalnim metodama treba pomoći, treba ih sačuvati - jer još samo oni drže ovu čaršiju čaršijom.“


Turistički potencijal za Sarajevo

Stare zanatlije su turistički potencijal za Sarajevo. Toga su svjeni i predstvanici vlasti koji im daju poticaje. Adnan Jusić iz Udruženja zanatlija “Stari zanati” Kantona Sarajevo:

„Država nas pomaže. Dobivamo poticaj od strane Vlade Kantona i od strane federalnog Ministarstva razvoja obrta i poduzetništva, tako da zahvaljujući tim poticajima uspijevamo da preživimo, da se spssimo i da očuvamo ovo što imamo.“


Načelnik sarajevske općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić smatra da je potrebno putem određenih podsticajnih sredstava i fondova dodatno stimulisati razvoj zanatstva:

„Na drugim nivoima vlasti nemaju sluha za ovakve stvari. Svugdje u svijetu gradovi kao što su Beč, Pariz, London, njihovi starogradski dijelovi osim toga što pripadaju jednoj opštini, su pod direktnom ingerencijom države. Možda bi bilo malo previše očekivati da smo pod direktnom financijskom injekcijom države, ali mogli bismo biti pod financijskom injekcijom kantona.“


Već šesti put po redu u Sarajevu je otvrorena izložba “Stari zanati očuvani kroz vijekove”, gdje na desetine eksponata prezentiraju umijeće zanatlija i dragocjen ručni rad. Stari zanati izumiru, a većine ljudi ni ne zna čime su se sve stare Sarajlije bavile.

U Brusa-bezistanu su zbog toga izloženi proizvodi svih sarajevskih zanata, a to su, između ostalih, užarski, limarski, četkarski, tašnarski, kaparski, kazandžijski i ostali zanati.
XS
SM
MD
LG