Dostupni linkovi

Za i protiv predmeta kultura religija


Foto: Midhat Poturović
Ova školska godina u BiH ipak počinje bez predmeta kultura religija. O potrebi dodatnog religijskog obrazovanja različito mišljenje imaju nastavnici, vjerski velikodostojnici, roditelji i učenici.

Ideja oko uvođenja predmeta kultura religija u sve škole u BiH datira od 2000. godine kada je na konferenciji resornih ministarstava donesena odluka o reformi obrazovanja radi eliminisanja segregacije u bosanskohercegovačkim školama. Nastavni plan i program finaliziran je 2003. godine ali još uvijek kultura religija se ne izučava u svim školama u BiH.

Ovaj predmet samo održava fragmentiranost obrazovanja u BiH, posebno u Federaciji BiH, kaže šef OSCE -ovog odjela za obrazovanje Klod Kifer:

„U zemlji u kojoj postoji 13 ministara obrazovanja nije začuđujuće da imate odstupanja u provedbi. U svakom slučaju važno je napomenuti da se ovaj predmet kao samostalan izučava u svim kantonima sa bošnjačkom većinom osim u Unsko-sanskom kantonu. Jednim dijelom je uveden i u nastavni program u Distriktu Brčko, a prošle školske godine eksperimentalno se izučavao u srednjim školama u RS.“


Cilj uvođenja predmeta kultura religija bilo je jačanje povjerenja i učenje djece toleranciji i razumijevanju drugog i drugačjeg. Njegovom uvođenju najviše su se usprotivile sve tri najveće vjerske zajednice u BiH - pravoslavna, katolička i islamska.

Materijalne greške u udžbeniku


Savjetnik za vjeronauku u Republičkom pedagoškom zavodu RS Krstan Dobravac ističe da je udžbenik koji je bio u upotrebi imao puno materijalnih grešaka jer se pri njegovoj izradi nisu kosultovali predstavnici vjerskih zajednica:

„Našli smo materijalne greške i rekli smo da bi posljedice primjene tog užbenika u školama i učenje učenika iz tog udžbenika imalo veće štete nego koristi. I imalo bi sigurno vrlo loših posljedica zato što su sve tri religije, za jevrejsku neću govoriti ništa, krivo predstavljene i nije dobro da učenici - da li je to namjerno ili je neznanje, to ne znamo - steknu krive predožbe i kriva saznanja, pa da kasnije to u životu primijene, praktikuju ili upotrebljavaju, da ne kažem - zloupotrebljavaju.“


Direktor Pedagoškog zavoda RS Mirko Banjac kaže da je program za predmet kultura religija dobar, ali da je udžbenik katastrofalan i da predavači koji su uglavnom profesori filozofije i istorije nisu odgovarajući:

”Nije primjereno i ne može se tako raditi. Taj program ne mogu da izvode ljudi koji nemaju teološki fakultet.”


Zbog primjedbi vjerskih zajednica pa i Međureligijskog vijeća BiH naredne školske godine Ministarstvo prosvjete i kulture RS odlučilo je da se učenici o religijama upoznaju kroz predmet demokratija i ljudska prava. Ministar prosvjete i kulture RS Anton Kasipović:

„Zbog toga smo odlučili da uvdemo modul kao dio predmeta demokratija i ljudska prava u trećem ili četvrtim razredima, zavisno od profila, u svim našim školama. Obratili smo se svim vjerskim poglavarima, u pismu zamolili da nam delegiraju stručnjake svaka vjerska zajednica iz ove četiri velike religije koji bi nam pomogli na otklanjanju uočenih nedostataka u udžbeniku i u dodatnoj edukaciji nastavnika koji će predavati ovaj predmet.“


Učenici žele predmet kultura religija


Većina učenika koja je prošle godine izučavala predmet kultura religija, čija ocjena nije ulazila u opšti uspjeh, o njemu se izrazla pozitivno:

“Predmet kultura religija mislim da je dobro što su uveli zato što više znamo o drugim ljudima, kakvi su njihovi običaji i navike.“

„Mislim da su predmet kultura religija trebali uvesti ranije zato što su se zbog vjera i mnogih religija vodili mnogi ratovi. Mislim da ne bi bilo dobro da odrastamo, a da ne znamo običaje drugih vjera.“

Ovo je potvrdila i anonimna anketa koja je urađena među učenicima u srednjim školama RS, kaže ministar Kasipović:

„Značajan broj djece, negdje 41,8 posto, se izjasnio da bi želio učiti taj predmet, oko 33 posto je onih koji ne bi, ostali se nisu izjašnjavali. Međutim, to nije bilo dovoljno da bi se Ministarstvo prosvjete i kulture odlučilo za uvođenje predmeta.“

Profesorica Slobodanka Stjepanović koja je kulturu religija predavala u banjalučkoj Ekonomskoj školi smatra da je dobro da se djeca upoznaju sa osnovnim religijskim pojmovima:

„Mi, recimo, učimo prvo o religijama, pa onda pojam kulturne dimenzije religija, moral i religija, porodica i religija, religija, država i društvo - to su neke osnovne teme.“


Razbijanje predrasuda o drugom i drugačijem ipak neće biti tako lako dobiti samo preko jednog predmeta, smatra psiholog Srđan Dušanić:

„Jedna od karakteristika predrasuda, stereotipa, netolerancije je da se one teško mijenjaju zato što su emocionalno zasićene, dakle nije ih lako mijenjati, tako da definitivno sam taj predmet neće riješiti problem. On može doprinijeti eventualno da se stvori jedan povoljniji ambijent.“


Da li će model koji je predložila RS možda biti prihvatljiviji za sve religijske zajednice u BiH, pa se on primijeni i u ostalim školama u Bosni i Hercegovini, vidjeće se u narednom periodu.
XS
SM
MD
LG