Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Siva ekonomija guta 12 posto mogućih prihoda


Kroz sivu ekonomiju budžeti u BiH gube oko milijardu i tristo miliona konvertibilnih maraka, ili oko 12 posto ostvarenih javnih prihoda.

Posljednja studija o stepenu sive ekonomije u Bosni i Hercegovini pokazala je da Bosna i Hercegovina u ovom sektoru ima oko 6,5 milijardi konvertibilnih maraka.

Kada bi se sva siva prevela u legalnu ekonomiju, bruto društveni proizvod BiH ne bi bio 24 nego 30 milijardi konvertibilnih maraka, ističe autor studije, profesor Rajko Tomaš:

„Ako to prevedemo na učešće sive ekonomije u društvenom proizvodu, to je stopa od 26,52 posto.“


S ozbirom na ranija istraživanja u BiH, koja su rađena od 2000. godine, gdje je stepen učešća sive ekonomije u bruto društvenom proizvodu bio i preko 50 posto, ovo je dobar znak.

Međutim, prema riječima Tomaša, ovo je još uvijek daleko od nekih evropskih standarda gdje se siva ekonomija kreće do 10 posto:

„Realno se može pretpostaviti da bi BiH efikasnijim djelovanjem vlasti mogla 60 posto sive ekonomije prevesti u legalnu ekonomiju.“

Osamdeset posto nezaposlenih rade na crno


Na osnovu procjena autor je došao do podataka da je u sektoru sive ekonomije prošle godine u BiH radilo oko 290.000 ljudi.

Prema zvaničnim statističkim podacimama, prošle godine u Bosni i Hercegovini bilo je zaposleno oko 700.000 ljudi, dok je 480.000 bilo nezaposlenih na biroima za zapošljavanje:

„Oko 80 posto zaposlenih u sektoru sive ekonomijie su oni koji su službeno nezaposleni.“


Može se pretpostaviti da je kroz neto plate u sektoru sive ekonomije u BiH isplaćeno oko 2, 6 milijardi maraka, kaže Tomaš:

„To bi, ako bi bilo u sektoru legalne ekonomije, iznosilo 1, 3 miljarde maraka. Otprilike toliko u domenu doprinosa i poreza u BiH godišnje se izgubi zbog postojanja sive ekonomije. A otprilike nešto malo više u ovoj godini BiH se zadužila kod MMF-a.“


Prema mišljenju Tomaša, jedan od glavnih razloga što je siva ekonomija još uvijek prisutna u velikoj mjeri u BiH je činjenica da se kroz sivu ekonomiju u BiH obezbjeđuje socijalni mir, ali i održava visok stepen korupcije vlasti:

„Dakle, veliki dio sive ekonomije u ovakvoj zemlji kao što je BiH jeste izvor egzistencije najsiromašnijih. Dakle, ako država želi da rješava sivu ekonomiju, ona mora imati spreman socijalni program, ona mora imati prije svega dobar razvojni program koji će kroz kreiranje radnih mjesta faktički trajno riješiti problem onih koji su zbog prinude morali otići u sektor sive ekonomije.“

Damir Miljević
, predsjednik Udruženja samostalnih poslodavaca RS, smatra da siromašni ne mogu biti izgovor vlastima da ne rade ništa na suzbijanju sive ekonomije:

„Ogromne rezerve stoje u sivoj ekonomiji. Ja veći problem vidim - nema uopšte spremnosti da se mi uhvatimo u koštac sa rješavanjem sive ekonomije, jer to podrazumijeva borbu protiv korupcije i nelegalno stečenu imovinu. I čim pomenete da bi to nešto moglo da ima veze sa korupcijom i nelegalno stečenom imovinom, onda vlasti nisu spremne da se s tim uhvate u koštac.“
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    Novinarstvom se bavi od 1996. godine, kada radi u magazinu "Novi prelom" u Banjaluci koji je u to vrijeme bio jedna od rijetkih opozicionih novina u Republici Srpskoj. Od 2000. dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Banjaluke. Obrađuje političke i društvene teme.

XS
SM
MD
LG