Iako je za cjelovite ocjene prerano jer je od ukidanaja viza prošlo tek nešto više od dva mjeseca, prema do sada poznatim informacijama građani BiH poštuju uslove vizne liberalizacije.
Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović kaže kako do sada nije zaprimljena nijedna kritika o poteškoćama na granicama Šengena.
„Evo najsvježiji je jučerašnji moj susret sa ministricom unutrašnjih poslova Austrije, gospođom Fekter, koja je na sastanku rekla da su oni aposolutno zadovoljni kada je u pitanju BiH i provedba ove odluke, jer je vrlo mali broj, sedam ili osam, zahtjeva za azil u Republici Austriji“, kaže Ahmetović.
Izvjestilac Evropkog paralmenta za vizni režim Tanja Fajon dodaje kako će Evropka komisija prvi izvještaj o situaciji nakon ukidanja viza za BiH objaviti polovinom godine. Naglašava i kako su dodašnji pokazatelji zadovoljavajući.
„Jer je BiH tek ušla u bezvizni režim i ja se nadam da nećemo imati nekog crnog scenarija i da BiH neće nikada više ući u taj režim zatvaranja granica. Dakle, do sada ja nemam nekih negativnih informacija koliko građani BiH krše mjerila koja su bila uvedena u ulasku u bezvizni režim“, navodi Fajon.
Prema riječima Bakira Dautbašića, predsjedavajućeg monitoring tima Vijeća ministara, broj bh. državljana koji su do sada tražili azil je zanemarljiv.
„U ovom momentu je 80, zaključno sa prošlom sedmicom, lica tražilo azil u zemljama EU i Švicarskoj. To je potpuno zanemarljiva cifra u ovom momentu. Naravno, nismo sretni što ih ima i 80“, kaže Dautbašić.
Članice šengenskog slobodnog prostora, podsjetimo, zatražile su pravo da u situacijama koje ocjene kriznim i hitnim suspendiraju bezvizni režim, za što postoji određena procedura.
BiH kao primjer
Mediji su izvijestili o pismu koje su polovinom decembara poslale Francuska i Holandija drugim članicama u kojima traže mogućnost brže procedure da se u hitnim i kriznim situacijama privremeno može suspendirati bezvizni režim.
Osman Topčagić„Ovaj mehanizam o kojem sada govorimo je mehanizam praćenja provođenja bezviznog režima za države zapadnog Balkana koje su tu odluku dobile prošle ili pretprošle godine. Među njima je i BiH. Vezan jeste za nas. I sigurno jedan dobar signal svima nama da dosljedno provodimo sve ono što je dogovoreno“, navodi Osman Topčagić, ambasador BiH pri EU.
BiH, koja je nakon rata bila veliki migracioni problem za Evropu, danas može biti primjerom ostalim zemljama regiona, što jeste razultat ispunajavanja tehničkih uslova iz Mape puta.
Dragan Mektić, direktor Službe za poslove sa strancima pri Ministarstvu sigurnosti, podsjeća da je u postupku readmisije, primjerice, BiH prošle godine prihvatila 53 stranca, dok se ta cifra do prije nekoliko godina kretala i do 1.000 osoba mjesečno:
„Htio sam da kažem samo da smo u toku 2010. godine po tom osnovu u imigracioni centar smjestili 312 stranaca i da smo od tog ukupnog iznosa 298 stranaca udaljili iz BiH“, kaže Dragan Mektić.
Poštivanje uslova bezviznog režima posebno je važno u kontekstu nove inicijative o tzv. mini šengenu unutar zemalja Balkana, što će biti i jedna od tema regionalnog godišnjeg sastanka ministara sigurnosti u Ljubljani.
„Svako ima bilateralne ugovore sa zemljama o prelasku granice sa ličnom kartom. Mišljenja smo da to treba objediniti. Kada ćemo to finalizirati? Jedna od mojih tema, s obzirom da ću imati nekoliko susreta sa ministrima iz regiona, će biti, između ostalog, i ovo. Ja se nadam da ćemo doći do nekog rješenja“, kaže ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović.
Iako se predviđalo da će broj odlazaka u zemlje Šengena nakon uvođenja bezviznog režima povećati, to se nije desilo. Na izdavanje biometrijskih pasoša i dalje se čeka mjesec dana, iako mnogi građani Sarajeva priznaju da zbog finansijskih razaloga putovanje ostavljaju za neko bolje sutra:
„Mislim da su više ovi stariji koji se težili, jer možda imaju neku rodinu vani, pa su onda iskoristili tu priliku. A mladi? Od čitavog mog društva ne znam nikog da je sad nešto više ili manje putovao.“
„Ja uopće ne razmišljam o tome. Isto mi je kao što je bilo prije. Nit putujem, nit idem gdje, a nit je u mogućnosti čovjek pravo da vam kažem.“
Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović kaže kako do sada nije zaprimljena nijedna kritika o poteškoćama na granicama Šengena.
„Evo najsvježiji je jučerašnji moj susret sa ministricom unutrašnjih poslova Austrije, gospođom Fekter, koja je na sastanku rekla da su oni aposolutno zadovoljni kada je u pitanju BiH i provedba ove odluke, jer je vrlo mali broj, sedam ili osam, zahtjeva za azil u Republici Austriji“, kaže Ahmetović.
Izvjestilac Evropkog paralmenta za vizni režim Tanja Fajon dodaje kako će Evropka komisija prvi izvještaj o situaciji nakon ukidanja viza za BiH objaviti polovinom godine. Naglašava i kako su dodašnji pokazatelji zadovoljavajući.
„Jer je BiH tek ušla u bezvizni režim i ja se nadam da nećemo im
"Do sada nemam nekih negativnih informacija koliko građani BiH krše mjerila koja su bila uvedena u ulasku u bezvizni režim“, navodi Tanja Fajon.
Prema riječima Bakira Dautbašića, predsjedavajućeg monitoring tima Vijeća ministara, broj bh. državljana koji su do sada tražili azil je zanemarljiv.
„U ovom momentu je 80, zaključno sa prošlom sedmicom, lica tražilo azil u zemljama EU i Švicarskoj. To je potpuno zanemarljiva cifra u ovom momentu. Naravno, nismo sretni što ih ima i 80“, kaže Dautbašić.
Članice šengenskog slobodnog prostora, podsjetimo, zatražile su pravo da u situacijama koje ocjene kriznim i hitnim suspendiraju bezvizni režim, za što postoji određena procedura.
BiH kao primjer
Mediji su izvijestili o pismu koje su polovinom decembara poslale Francuska i Holandija drugim članicama u kojima traže mogućnost brže procedure da se u hitnim i kriznim situacijama privremeno može suspendirati bezvizni režim.
BiH, koja je nakon rata bila veliki migracioni problem za Evropu, danas može biti primjerom ostalim zemljama regiona, što jeste razultat ispunajavanja tehničkih uslova iz Mape puta.
Dragan Mektić, direktor Službe za poslove sa strancima pri Ministarstvu sigurnosti, podsjeća da je u postupku readmisije, primjerice, BiH prošle godine prihvatila 53 stranca, dok se ta cifra do prije nekoliko godina kretala i do 1.000 osoba mjesečno:
„Htio sam da kažem samo da smo u toku 2010. godine po tom osnovu u imigracioni centar smjestili 312 stranaca i da smo od tog ukupnog iznosa 298 stranaca udaljili iz BiH“, kaže Dragan Mektić.
Poštivanje uslova bezviznog režima posebno je važno u kontekstu nove inicijative o tzv. mini šengenu unutar zemalja Balkana, što će biti i jedna od tema regionalnog godišnjeg sastanka ministara sigurnosti u Ljubljani.
„Svako ima bilateralne ugovore sa zemljama o prelasku granice sa ličnom kartom. Mišljenja smo da to treba objediniti. Kada ćemo to finalizirati? Jedna od mojih tema, s obzirom da ću imati nekoliko susreta sa ministrima iz regiona, će biti, između ostalog, i ovo. Ja se nadam da ćemo doći do nekog rješenja“, kaže ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović.
Iako se predviđalo da će broj odlazaka u zemlje Šengena nakon uvođenja bezviznog režima povećati, to se nije desilo. Na izdavanje biometrijskih pasoša i dalje se čeka mjesec dana, iako mnogi građani Sarajeva priznaju da zbog finansijskih razaloga putovanje ostavljaju za neko bolje sutra:
„Mislim da su više ovi stariji koji se težili, jer možda imaju neku rodinu vani, pa su onda iskoristili tu priliku. A mladi? Od čitavog mog društva ne znam nikog da je sad nešto više ili manje putovao.“
„Ja uopće ne razmišljam o tome. Isto mi je kao što je bilo prije. Nit putujem, nit idem gdje, a nit je u mogućnosti čovjek pravo da vam kažem.“
