Dostupni linkovi

Vijeće za provedbu mira u petak o referendumu u RS


Sa jedne od prethodnih sjednica Vijeća za implementaciju mira u BiH, foto: Midhat Poturović
EU je zabrinuta odlukama Narodne skupštine RS, naročito onim koje se odnose na raspisivanje referenduma na kojem bi se građani ovog entiteta trebali izjasniti da li ili ne podržavaju odluke visokog predstavnika, posebno one o radu Sudu i Tužilaštvu BiH, izjavio je zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Renco Davidi.

Izražavanje volje građana RS se ne može spriječiti, ali ukoliko ovakva odluka entitetske Skupštine bude direktno uticala na funkcionisanje državnih institucija BiH, EU će reagovati, najavljuje Davidi:

„Ukoliko naša procjena rezultira time da ovaj referendum ili ova odluka bude obavezujuća i bude imala pravne posljedice koje će se odnositi na državne institucije ili nadležnosti države, onda moramo vidjeti šta je činiti i moramo intervenisati. Ali mi evo pokušavamo razumjeti koje su to pravne posljedice ove odluke da se raspiše referendum.“

Davidi je podsjetio da je predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso, prilikom nedavne posjete Sarajevu, izrazio podršku Sudu i Tužilaštvu BiH, te da postojanje ovih institucija ni na koji način ne može biti dovedeno u pitanje.

Zabrinutost posljednjim odlukama Narodne skupštine RS izrazio je i visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, navodeći da se zakoni koje je donijela njegova kancelarija i koji su jednoglasno usvojeni u državnom parlamentu mogu mijenjati, jedino u tom parlamentu.

„Referendum, kako je donesena odluka, treba da se vrši za nekih dva meseca i već sutra Veće za implementaciju mira će se tim pitanjem baviti u Sarajevu. Ja sam siguran da će se međunarodna zajednica izjasniti protiv referenduma. Mi ćemo sutra ispitati sve mjere i sve su mogućnosti otvorene. Vidjećemo i o kakvim pitanjima će biti referendum, ali sigurno je pravo mjesto da se bavi neko sa pitanjem državnog suda i tužilaštva državni parlament, tamo gde su ti zakoni usvojeni“
, konstatovao je Incko.

Pitanje za parlament


Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović smatra da probleme u BiH ne bi trebalo rješavati referendumima jer to dodatno destabilizuje stanje u državi, dovodi zemlju u nove konflikte sa međunarodnom zajednicom i obeshrabruje investitore. On je naglasio da je pitanje referenduma zapravo pitanje za državni parlament.

Bakir Izetbegović
„Ljudi iz ovoga entiteta, političari, su učestvovali u tome svemu i to je naprosto pitanje koje se ne može rješavati na nivou entiteta, naročito ne bi trebalo biti rješavano referendumima. Inače u BiH i u ovom regionu mislim da ne bi trebalo ništa rješavati referendumom, da je to jedna stvar koja dalje destabilizira stanje u državi, dovodi nas u zavadu novu sa međunarodnom zajednicom. Mislim da nismo krenuli u dobrom smjeru i nadam se da će se odustati od ovoga“, navodi Izetbegović.

Slobodan Popović
, poslanik SDP-a BiH u NS RS, jedan je od poslanika koji je bio protiv usvajanja odluke o raspisivanju referenduma. Uvjeren je da su mnoge stvari oko njega upitne, od toga da Zakonom o referendumu i građanskim inicijativama RS može raspisati referendum samo iz onih oblasti u kojima je ona nadležna, pa do toga da su iste stranke koje sada traže referendum usvojile Zakon o Sudu i Tužilaštvu, i pet puta ga mijenjale u Parlamentarnoj skupštini BiH.

„Prema tome, ovo nije doneseno referendumom da bi se moglo mijenjati referendumom“, kaže Popović.

Anketa a ne referendum


Predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić kaže da ovaj referendum neće značiti ništa, jer stav naroda oko odluka visokog predstavnika zna se i bez referenduma.

„Najobičnija anketa da su svi protiv njihovih nametnutih odluka. I tu nema nikakve dileme. I kad to saznamo, šta ćemo onda? Ja smatram refe
"Da li ćemo mi odlukom Narodne skupštine, a to nema čak ni u prijedlogu ovog dokumenta i zaključaka, eliminisati i zatvoriti Sud i Tužilaštvo BiH? Ja koliko znam - nećemo“, konstatuje Dragan Čavić.
rendum, i Demokrtska partija ga smatra najvećim dostignućem demokratije. I onog trenutka kad se održi referendum, onda se mora donijeti odluka. Ja postavljam pitanje predlagaču: a kakva odluka? Koja će to odluka proizvesti pravno dejstvo? Da li ćemo mi odlukom Narodne skupštine, a to nema čak ni u prijedlogu ovog dokumenta i zaključaka, eliminisati i zatvoriti Sud i Tužilaštvo BiH? Ja koliko znam - nećemo. Oni će i dalje da djeluju“
, navodi Dragan Čavić.

Šef poslaničkog kluba PDP-a u Narodnoj skupštini Zoran Đerić smatra da se političari ne trebaju kriti iza leđa naroda.

„Postavljamo pitanje predsjedniku i onome ko je predložio to: šta poslije? Ima li RS adekvatnu izlaznu strategiju poslije toga? Pošto je međunarodna zajednica faktor ovdje, ne možemo kazati da ona nije faktor u BiH, i te kakav faktor, ima li sa tog aspekta Vlada RS za ovakve poteze obezbjeđene i bokove i obezbjeđena leđa kako ne bismo došli u jedan vakum prostor“
, pita Đerić.

Predsjednik Advokatske komore RS Jovan Čizmović smatra da referendum o ovim pitanjima Republici Srpskoj nije potreban.

„Jer to bi bio nekakav savjetodavni referendum. Drugu ulogu ne bi on mogao ni imati. A ako bi bio savjetodavni, onda mi se čini da je višak učiniti velike troškkove s obzirom da je javno mnijenje veoma dobro poznato i stav prema tim institucijama, bez obzira koliko je taj stav osnovan ili ne“, ocjenjuje Čizmović.

Analitičar Međunarodne krizne grupa za BiH Srećko Latal mišljenja je da će se raspisivanjem referendum kriza iz Federacije BiH prenijeti u RS, te da će se politički odnosi sa međunarodnom zajendicom dodatno zakomplikovati.

„U proteklih nekoliko godina se jasno pokazalo da jake izjave i verbalne kritike od strane OHR-a i ostatka međunarodne zajednice ne donose apsolutno nikakve rezultate. Prema tome, mislim da sada već ulazimo u jednu jako ozbiljnu situaciju gdje međunarodna zajednica treba ozbiljno da preispita svoj stav prema BiH i da preispita tumačenje i Dejtonskog sporazuma i uloge OHR-a i Ustava i ostalih akata vezanih za Dejtonski sporazum i da shodno tome odluči da li je i kada vrijeme da reaguje i na koji način“
, zaključuje Latal.

Countryman: Napad na državu BiH

Countryman: Napad na državu BiH

"Odluka o raspisivanju referenduma u Republici Srpskoj za izjašnjavanje građana ovog entiteta da li podržavaju nametnute zakone visokog predstavnika u BiH, posebno o Sudu i Tužilaštvu BiH, predstavlja napad na centralnu formulu Dejtonskog sporazuma, te direktan napad ne samo na pravosudne organe, već i državu BiH", ocijenio je u četvrtak zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Thomas Countryman.

"SAD ne želi napasti Republiku Srpsku niti interese građana RS, već ima obavezu da jasno iskaže svoj stav kada vidi negativnu retoriku u BiH. Ne znam tačno šta je namjera referenduma, ali kao proces on ne može dovesti do reforme pravosudnih ustanova", kazao je Countryman u intervjuu koji je dao putem telefonske veze u Američkoj ambasadi u Sarajevu novinskim agencijama Feni, ONASI i Srni.

Podvukao je da SAD ostaje dosljedan podršci centralnoj formuli Dejtonskog sporazuma - jedna država, dva jaka entiteta i tri konstitutivna naroda.

Countryman ističe da predstavnici SAD-a, zajedno s drugim članovima PIK-a, razmatraju dalje korake međunarodne zajednice kada je u pitanju najavljeni referendum u RS.

"O tome ćemo odlučiti i reagirati po svom kalendaru, ali nemam ništa da danas objavim. Ko god napada legitimnost entiteta u BiH mi ćemo mu se suprotstaviti, a istovremeno ko god napada državu BiH i njene nadležnosti, te pokuša da blokira rad pravosudnih organa i njemu ćemo se suprotstaviti", kazao je on.

Countryman je prokomentirao i političku situaciju uopće u BiH, naglasivši da je trenutni najhitniji zadatak za lidere svih strana formiranje vlade na nivou države, što međunarodna zajednica i SAD žele vidjeti što prije.

"Sada nije najbolje vrijeme za raspravu koja je održana jučer u Narodnoj skupštini RS, jer je to odmicanje od glavnog zadatka, posebno kada vidimo retoriku usmjerenu protiv drugih naroda u BiH", smatra on.

Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Countryman u konačnici je prokomentirao najave o mogućnosti formiranja "Dejtona 2", naglasivši da SAD i međunarodna zajednica nemaju namjere za organiziranje takve konferencije, već da bi volili vidjeti veće poštivanje postojećeg Dejtona.

Istraživanje o sankcijama



Istraživanje o sankcijama


U istraživanju koje je po narudžbi portala Frontal sprovela agencija Prime Communications iz Banje Luke, na anketno pitanje "EU treba uvede sankcije domaćim političarima, ako koče BiH na putu ka EU?" 31,9 posto ispitanika odgovorilo je sa 'U potpunosti se slažem'.

Ukupno je ispitano 1.200 ljudi (po 600 iz RS i Federacije BiH), tehnikom usmenog intervjua i na osnovu unaprijed pripremljenog upitnika.

Populacija prezentovana istraživanjem je definisana kao opšta populacija BiH, starija od 18 godina.

Primjenjen je višeetapni stratifikovani slučajni uzorak (moguća greška ± 3%).

Istraživanje je realizovano od 25. marta do 3. aprila 2010.

Kompletne rezultate ankete možete pronaći na stranici Frontala.

Pogledajte komentare (25)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG