Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Razvojne banke: Novac dijeljen po političko-privatnim vezama


Razvojna banka Federacije BiH, foto:Midhat Poturović
Brojne afere sa razvojnim bankama u BiH proizvode crnu rupu u ionako teškoj ekonomskoj situaciji u zemlji. Neadekvatan način upravljanja, nedostatak mjerljivosti rezultata i politički kriteriji - samo su neki od razloga neefikasnosti banaka.

Bosni i Hercegovini su potrebni novi mehanizmi koji će jasno definisati mandate, upravljačku strukturu i način upravljanja u razvojnim bankama. Bez toga će, prema riječima Lejle Draginić iz Centra za politike i upravljanje, i dalje postojati prostor za afere i političke kriterije.

Iako se banke finansiraju sredstvima poreznih obveznika, upravljanje bankama je prepušteno nadzornim odborima, bez utjecaja zakonodavne i izvršne vlasti, pojašnjava Draginić:

„Ja se sjećam velikih diskusija u momentu kad je donošen zakon – i tad se već znalo da će zakon onakav kakav je donesen omogućiti afere i političke kriterije zbog toga što su postojali interesi da se donesi zakon koji je omogućio da se uskom krugu donose odluke i da se podržavaju politički ciljevi.“

Prema dostupnim podacima, broj preduzeća u BiH kreće se od 26 do
Iako su razvojne banke trebale biti nosioci privrednog razvoja, tek nešto više od 23 miliona KM plasirano je u Federaciji u 2009. i 2010. godini za mala i srednja preduzeća.
29 hiljada. Od tog broja, procjenjuje se da preko 97 posto preduzeća spada u mikro, mala i srednja preduzeća, koja ostvaraju preko 60 posto bruto društvenog proizvoda i glavninu novih radnih mjesta.

Iako su razvojne banke trebale biti nosioci privrednog razvoja, tek nešto više od 23 miliona KM plasirano je u Federaciji u 2009. i 2010. godini za mala i srednja preduzeća. Gotovo 48 posto kredita namijenjenih za poljoprivredu dobile su svega dvije firme.

„Definitivno je jasno u dosadašanjem radu da su se usmjerili samo na nekoliko jakih kompanija, prijateljskih političkim strukturama koje su vladale Federacijom i da su ti ljudi imali tu Razvojnu banku Federacije kao svoju privatnu čekmedžu da posegnu kad im trebaju pare po jefitnim kamatama i ostalo. Od dosadašanjih para ja ne znam da je neko od malih i srednjih poduzetnika iz Federacije koji regularno rade uopće dobio neki kreditić od njih:. To su možda neki sitni, pojedinačni primjeri“, kaže Tomo Majić, predsjednik Udruženja Link koje okuplja mala i srednja preduzeća.

Nema podataka o plasmanu sredstava

U analizi rada razvojnih banaka u BiH, koju je za Centar za politiku i upravljanje uradio Amil Kamenica, navodi se kako je Investiciono-razvojna banka RS do sada plasirala oko 630 miliona KM, Razvojna Banka Federacije svega 180 miliona.

Ako se pogleda plasman po broju zaposlenih, Razvojna banka u RS četiri puta je produktivnija, odnosno, prema riječima Kamenice, transparentnija, jer objave zvaničnih podataka o plasmanu kredita u Federaciji nema:

„Indikativno je da Svjetska banka nije izabrala Razvojnu banku kao partnera za plasman sredstava, nego radi sa fondacijom. Dakle, to vam govori o stepenu povjerenja koji uživa Razvojan banka Federacije.“

Iako su kritike mnogo izraženije za Razvojnu banku FBiH nego za Investiciono-razvojnu banku RS, treba podsjetiti na milione konvertibilnih maraka kreditnog programa Republike Srpske koje su, prema analizi različitih nevladinih organizacija, završile kod stranih kompanija čija imovina postoji samo na papiru, odnosno domaćih kompanija bliskih vladajućem SNSD-u.

„Razvojna banka u RS formirana je 2007. godine. U tom vremenu izmijenjen je Zakon o privatizaciji i banka je raspolagala sredstvima po svim prihodima od oko milijardu i 900 miliona u periodu od 2007. do danas. Kakvo je stanje tog novca na računu najbolje vam govori podatak iz izvještaja za prvih šest mjeseci u okviru koga je stanje računa, svega četiri godine poslije, 57 miliona. Dakle, milijardu i 850 miliona je potrošeno. Taj novac je najčešće plasiran isključivo po političko-privatnim vezama. Tu nema nikakve dileme“, navodi predsjednik Demokratske partije Republike Srpske Dragan Čavić.

Razvojne banke moraju, prije svega,pomoći projekte od interesa za širu društevnu zajednicu jer u konačnici, zaključuje ekonomski ekspert Vjekoslav Domljan, riječ je o javnim sredstavima i instituciji javnog sektora:

„Najbolja stvar za bh. društvo bi bilo ako bi se ove dvije razvojne banke parcijalno privatizirale. Znači, ako bi se dozvolilo nekim inozemnim, renomiranim razvojnim financijskim institucijama, kao što su, recimo, Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investiciona banka itd., da sa 10, 15 posto kapitala uđu u ovu banku. Tako bi se omogućilo da kroz ove dvije banke se osiguraju veće kreditne linije za bh. privredu. Ali uključenje ovih institucija bi značilo da banka počinje raditi profesionalno, po kriterijima razvojnog bankarstva, i potpuno transparentno. I sad dolazimo do ključnog pitanja – zašto se to nije uradilo dosad i zašto se to uopće ne spominje da treba uraditi? Od odgovora na ovo pitanje zavisi odgovor i na sva druga pitanja koja ste pokrenuli.“
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG