Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Radnici i dalje na ulicama zbog kriminalne privatizacije


Protesti radnika Sarabona, 20. januar 2011
Sindikalci kažu kako je samo 15 posto privatizacije u BiH uspjelo. Osamdeset i pet posto 85 posto fabrika u BiH je opljačkano i rasprodano, a radnici su postali socijalni slučajevi.

Mnogi od njih se i danas bore protestima i štrajkovima za isplatu svojih potraživanja, uvezivanje, staža, pokušavajući da se spasi što se spasiti može.

Radnici nekadašnjeg prehrambenog giganta Agrokomerca protestvovali su ispred Opštinskog suda u Bihaću zbog rasparčavanja i prodaje Agrokomercove imovine, dok traje sudski postupak pred Sudom za ljudska prava u Strazburu u kojem se utvrđuje vlasništvo kapitala.

Ročište za prodaju Agrokomercove Mesne industrije, čija je vrijednost 22 miliona KM (11 miliona eura), a kako bi se namirila potraživanja tri firme i 97 radnika, odloženo je jer nije bilo zainteresiranih kupaca.

Međutim, na drugom ročištu Agrokomercova benzinska pumpa prodata je za pet miliona KM ( 2,5 miliona eura).

„Odbor će u ponedjeljak nastaviti svoje aktivnosti i mi ćemo krenuti svim pravnim sredstvima prema institucijama ove države, da pravno zaustavimo ove radnje, ove izvršne postupke. Smatramo da je to naš prvi korak“, kaže Mirsad Beganović, predsjednik Odbora za spas Agrokomerca.

Po radniku 25.000 maraka


Asim Vlajičić
U Sarajevu su protestvovali bivši radnici fabrike čokolade Sarabon, jer ni nakon četiri godine od proglašenja stečaja nisu uspjeli naplatiti svoja potraživanja - osam neisplaćenih plata i dionice.

Svaki radnik, od njih ukupno 218, u prosjeku potražuje 25.000 KM. Sarabon je tipičan primjer kriminalne privatizacije u BiH.

Asim Vlajčić, predstavnik povjerenika radnika, objašnjava šta se desilo sa imovinom ove fabrike u protekle četiri godine:

„Pokretna imovina je prodata, da bi ulaskom stečajnog upravnika, znači drugog stečajnog upravnika, proglašena likvidacija, da je tehnologija zastarjela, da nije nizašta, međutim, on je svu tu tehnologiju prodao diljem Republike Srpske, Federacije, u Milanovcu, Kraljevu, čak ima indicija da su dvije naše dobre mašine već u Parizu završile.“


Pedeset i jedan posto dionica fabrike prodat je prije nekoliko godina, ali vlasnik nije ispoštovao dogovorene obaveze koje je preuzeo prilikom privatizacije. Tako je fabrika došla pod stečaj.

Prvi stečajni upravnik, objašnjava Vlajčić, napravio je program sanacije fabrike, ali je nakon toga bio smijenjen a njegovo mjesto je zauzeo drugi, koji je rasprodao imovinu.

Komarica Melić
„Salko Omerbašić je odmah, čim je ušao u aprilu, istjerao i zadnju grupu naših radnika odavde, koji su čuvali. Krajem aprila izgorio je jedan dobar dio fabrike. Malo je grešku u koracima tu napravio – ono što je zapaljeno, znači što je on prouzrokovao samim nečuvanjem fabrike, mi smo to iznijeli. Lijepu arhivu smo iznijeli i sačuvali je“, kaže Vlajčić.

Komarica Melić 40 godina je radila u Sarabonu. Dužni su joj više od 25.000 KM. Danas ona, muž i sin sa četveročlanom porodicom žive od njene minimalne penzije koja iznosi oko 290 KM (145 eura).

„Imam dionice svoje, jučer na sudu bili, nemamo nikakvo pravo riječi. Hamdo Duraković opljačkao je sve, stečajni sudije, zapalili da se pokrije kriminal. Šta da vam kažem!?“, kaže Melić.

Sunovrat privrede


Radnici kažu kako im ne preostaje ništa drugo nego da tuže Agenciju za privatizaciju KS i kantonalnu Vladu i tražiti da im namire štetu.

Oba ova primjera pokazuju kojim smjerom je išla privatizacija u BiH. Sindikalci kažu kako je privatizacija opustošila i radna mjesta i radnike.

Riječ je o sunovratu bh. privrede zbog pogrešne ekonomske politike, kaže ekonomistica Svetlana Cenić.

„Ono što je najpogubnije za čitavu državu – mi zaista nemamo
Provoditi privatizaciju i očekivati dobre socijalne efekte tamo gde je totalno ili bezvlašće ili prevlašće, sve zavisi o kom delu govorimo, stvarno je bilo iluzorno, ocjenjuje ekonom
pravnu državu. Nije privatizacija - privatizacija, nego je prvo pravna država - pa pravna država, pa privatizacija. Provoditi privatizaciju i očekivati dobre socijalne efekte tamo gde je totalno ili bezvlašće ili prevlašće, sve zavisi o kom delu govorimo, stvarno je bilo iluzorno“
, ocjenjuje Cenić.

U Savezu samostalnih sindikata podsjećaju kako je čak 85 posto privatiziranih preduzeća opljačkano i rasprodano, a radnici su ostavljeni na ivici egzistencije.

Vlast do danas nije spremna usvojiti Zakon o reviziji privatizacije, ocjenjuje Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

„Šta se uradilo i koji su sve promašaji napravljeni kroz privatizaciju, pokazuju evo, i danas slučajevi i Agrokomerca i Sarabona, i mnogih drugih firmi koje su, nažalost, već davno nestale, a da ne govorimo brendovi koji su nekad nešto značili – Ćilimara, Alhos i ne znam više šta smo sve imali. Nažalost, evo i Borac Travnik pokazao se kao nakaradna privatizacija. Mi ćemo istrajati do kraja, da se konačno svemu stane ukraj – od donošenja zakona, revizije privatizacije, povezivanja staža, nadoknade, normalno, ljudima“
, navodi Bajramović.

Bajramović se nada da će nova vlast imati dovoljno sluha da usvoji Zakon i nađe rješenje za radnike koji ostali bez osnovnih radničkih prava, dok ekonomistica Cenić podsjeća na staru poslovicu:

„Ja se uvek držim one Ajnštajnove teorije ludila: ponavljati iste stvari, s istim ljudima i očekivati druge rezultate – to je stvarno ludilo.“
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

XS
SM
MD
LG