Dostupni linkovi

BiH na dnu ljestvice globalne konkurentnosti


Ulaz u upravnu zgradu nekadašnjeg privrednog giganta Energoinvest, ilustracijam, arhiv
Loš poslovni ambijent, veliki broj složenih procedura potrebnih za pokretanje firme, samo su dio otežavajućih okolnosti za razvoj malih i srednjih preduzeća u BiH. Još jedan u nizu nedostataka svakako je i nepostojanje zakona o malim i srednjim preduzećima, što najbolje govori o odnosu BiH spram razvoja ovog dijela ekonomije. Načini razvoja malih i srednjih preduzeća postoje, ali čini se u BiH niko ih ne želi provoditi.

Bosna i Hercegovina je u protekle četiri godine ostvarila vrlo mali napredak u provođenju politika u oblasti razvoja malih i srednjih preduzeća. S jedne strane mreža podrške razvoju postoji, dok sa druge ona ne funkcioniše efikasno. Prema izvještaju o poslovanju za 2011. godinu, BiH je zauzela 110. mjesto od ukupno 183 svjetske ekonomije obuhvaćene izvještajem.

Šef Ureda Svjetske banke u BiH Marco Mantovanelli ističe kako nije došlo do bitnih promjena procedura, već da se one samo efikasnije provode:

„Najpozitivniji pomak je u registraciji imovine. Također je došlo do određenog pomaka u procedurama i vremenu potrebnom za plaćanje poreza. Kada je u pitanju pokretanje novih poslovnih djelatnosti, najviše vremena iziskuje dobijanje odobrenja od kantonalnog ministarstva industrije, te pribavljanje poreskog broja. Pad je zabilježen kada je riječ o prestanku poslovanja, dobivanju građevinskih dozvola, dobivanju kredita i trgovini s inostranstvom, ali ne zbog nekih loših reformi BiH, već zbog toga što su neke druge zemlje više napredovale“, kaže Mantovanelli.
Vjekoslav Domljan, profesor, Univerzitet u Sarajevu

Loš poslovni ambijent, veliki broj složenih procedura potrebnih za pokretanje firme, samo su dio otežavajućih okolnosti za razvoj malih i srednjih preduzeća u BiH. Prema Indeksu globalne konkurentnosti za 2010.godinu, BiH se nalazi među posljednjim zemljama i zauzima 102. mjesto.

Primjera radi, izvoz robe u BiH po glavi stanovnika dva puta je manji od prosjeka zemalja kandidatkinja za članstvo u EU, a to su Makedonija i Hrvatska. Ekonomski analitičar, prof. dr. Vjekoslav Domljan navodi nekoliko osnovnih uzroka slabe konkurentnosti bh. preduzeća:

„Loši su obrazovanje i trening, niske su i loša je struktura investicija, niska je rasprostranjenost informativno-komunikacionih tehnologija i nizak je kvalitet upravljanja ekonomijom i društvom“, kaže Domljan.

Preko 97 odsto preduzeća spada u mikro, mala i srednja preduzeća, a procjenjuje se da je ukupan broj preduzeća u BiH skoro 29.000. Mala i srednja preduzeća u BiH čine okosnicu ekonomije, stvarajući preko 60 odsto bruto društvenog proizvoda i glavninu novih radnih mjesta. Savjetnik ministra razvoja, poduzetništva i obrta FBiH Ante Mišković smatra da je slijedeći način dobar poticaj malim i srednjim preduzećima:

„Svoju konkurentnost prvo bi mogli da provjere zamjenom uvoznih proizvoda domaćim. I to bi najlakši put. Jednostavno nisu konkurentna sa evropskim jer je uvoz nekoliko puta veći od izvoza“
, kaže Mišković.

Najveći problem za mala i srednja preduzeća u RS predstavljaju resursi, kaže pomoćnik ministra industrije, energetike i rudarstva RS Milan Cvijić.

„Uglavnom mala i srednja preduzeća uvijek se susreću sa problemima resursa. Prije svega tu je novac, tu su ljudi, tu su ideje da uspostave rad, a onda kad uspostave rad susreću se sa problemom inovacija koje su direktno vezane za konkurentnost“, navodi Cvijić.

BiH još uvijek nema zakon o malim i srednjim preduzećima, pa zbog toga je ova oblast i dodatno neuređena. Šef odjela za ekonomske reforme i prirodne resurse Delegacije EU u BiH Johann Hesse tvrdi kako BiH mora ekonomski ojačati da bi bila konkurentna:

„Ukoliko želite biti konkurentna ekonomija u bilo kojem sektoru, u bilo kojoj privrednoj grani, potrebno je da imate ljude, radnu snagu koja je obrazovana, koja posjeduje potrebne vještine. Još jedna bitna komponenta jeste pristup tržištu, koji u BiH nije dovoljno razvijen“, smatra Hesse.

Vlade u BiH su nezainteresovane i nespremne da kreiraju pravne i administrativne uslove poticajne za razvoj malih i srednjih preduzeća. Kao ilustracija, u 2008. godini je iz budžeta FBiH izdvojen 101 milion maraka, a za transfere javnim preduzećima, a za podsticanje razvoja poduzetništva i obrta nešto manje od 10 miliona.

Savjetnik ministra razvoja, poduzetništva i obrta FBiH Ante Mišković smatra kako vlasti, kroz raspodjelu budžeta, ne daju veliku podršku za razvoj malih i srednjih preduzeća.

„Raspodjela budžeta trebala bi biti približno ono što zagovara EU ili neki prosjek EU. Neke bi strukture, administracija, državna uprava lošije prošle, dobivale puno manje sredstava nego što sada dobivaju, ali bi gospodarstvo, istraživanja, znanost i druge dobili znatno više“, kaže Mišković.

S druge strane, ukoliko bh vlasti ne shvate značaj razvoja malih i srednjih preduzeća, posljedice će biti pogubne, tvrdi profesor Domljan.
Prema Indeksu globalne konkurentnosti za 2010.godinu, BiH se nalazi među posljednjim zemljama i zauzima 102. mjesto

„Neodrživost radnih mjesta. A drugi problem je veliki vanjskotrgovinski deficit koji se povećava. To je veiliki problem. Postavlja se pitanje kako ga financirati u budućnosti“, smatra Domljan.

Poreska politika i administrativne procedure su jedan od najznačajnijih zapreka za poslovanje malih i srednjih preduzeća. Čini se da je domaćim poduzetnicima država, umjesto da olakša, otežala dobijanje potrebnih dozvola, jer kako drukčije opistati toliki broj procedura, njihovu dugotrajnost, te visoke troškove postupka, pita se i Lejla Dragnić iz Centra za politike i upravljanje.

„Dakle, svi oni uslovi koje bi država trebala da kreira, kao što su pravni i administrativni uslovi, su izuzetno loši za naša mala i srednja preduzeća. Na drugoj strani vrlo se često govori o tim finansijskim barijerama tako da firme sve teže dolaze do sredstava koja mogu koristiti za svoj razvoj“, navodi Lejla Dragnić.

Troškovi postupka koje plaćaju preduzeća iz BiH iznose 38 odsto od vrijednosti spora, a ti troškovi za preduzeća iz Makedonije iznose 14 odsto, a iz Srbije 29 odsto. Podaci iz Izvještaja o poslovanju za 2011. godinu jasno oslikavaju položaj poslovnog ambijenta BiH, koji i dalje zaostaje za susjednim zemljama. Od zemalja regiona jugoistočne Evrope, a u odnosu na BiH, lošiji poslovni ambijent je samo na Kosovu.

Pogledajte komentare (2)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG