Bosna i Hercegovina ne može se svrstati među poželjne zemlje za pokretanje biznisa jer su procedure dugotrajne i skupe, a i sami građani BiH ne upuštaju u samostalne poslovne pothvate ako nisu skloni izlaganju visokom riziku.
U istraživanju Svjetske banke koje se odnosilo na administrativne barijere i procedure, na potrebno vrijeme da se pokrene biznis, te ukupne troškove, BiH zauzela je nezavidno 160. mjesto.
„U BiH potrebno je 60 dana za registraciju. Taj proces zahtijeva 12 odvojenih procedura i troškovi su negdje oko 17 do 18 posto bruto nacionalnog dohotka po glavi stanovnika. Mislim da je to preračunato na oko 540 eura“, kaže Haris Mešinović iz Svjetske banke.
Najveći problem u registraciji preduzeća jeste složena administracija, ali i veliki nameti kada se tek otvori firma. Zbog toga je pod znakompitanja opstanak samih firmi, kaže direktor Udruženja malih i srednjih preduzeća BiH Zdenko Grbavac.
„Ljudi kada krenu u prikupljanje samih papira koji su potrebni kao osnovni preduvjet za registraciju biznisa, on da se sučeljavaju sa raznim problemima, od neažurnosti administracije, što je jedan od najgorih problema, do vrlo složene administrativne procedure da bi se izvršila registracija nekog biznisa. I nije samo problem doći do registracije. Problem je da su opterećenja na uposlene toliko velika da ti početni, prvi koraci u biznisu predstavljaju jako veliki problem da se taj biznis održi“, navodi Zdenko Grbavac.
Stalne promjene poreskih propisa
Ipak, uslovi za pokretanje biznisa povoljniji su nego nekoliko godina ranije, ali i to je nedovoljno jer tržište i strani investitor traže jednostavnije procedure registracije preduzeća, smatra Goran Račić iz Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT.
U BiH su česti protesti radnika čije su firme nazadovale zbog loše privatizacije, sa jednog od radničkih protesta 2009. godine„Investitori traže jednostavnu proceduru za registraciju preduzeća, jednostavnu proceduru za dobijanje građevinskih dozvola, jednostavnu proceduru i po pitanju zapošljavanja radnika i stalne poreske propise. Mi, nažalost, iz godine u godinu mijenjamo određene propise koji se tiču poreza, doprinosa na radnike. Znači nema nekog kontinuiteta, a neće neko doći u državu gdje za dvije, tri godine može doći do promjene propisa. To je ono što nemamo. I mi, nažalost, nismo svjesni da svaki ozbiljniji biznis koji dolazi na naše tržište, koji pretenduje, traži stalnost propisa, traži manji nivo korupcije. A s druge strane mi moramo mnogo više da ponudimo nego drugi da bi neko došao kod nas jer BiH je zemlja sa složenom političkom situacijom i relativno je malo tržište“, ocjenjuje Goran Račić.
Bosna i Hercegovina se nalazi na dnu ljestvice evropskih zemalja po razvijenosti malog biznisa. Razlog je, između ostalog, i komplikovana procedura za registraciju preduzeća.
Ni kritike svjetskih financijskih institucija nisu pomogle da se stanje promijeni.
„Zbog postojanja državnih, entitetskih i kantonalnih institucija i zbog nedovoljne suradnje između institucija na istoj razini vlasti - recimo, na državnoj, je jako teško organizirati jedan kompatibilan proces koji bi na cijelom prostoru BiH trebao učiniti da se taj proces otvaranja malih i srednjih poduzeća skrati“, kaže pomoćnik ministra za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose u BiH Dragan Milović.
U zemljama okruženja ta procedura je mnogo jednostavnija. Tako je Makedonija, prema istraživanju Svjetske banke, zauzela 5. mjesto u svijetu jer se registracija nove firme obavlja se na jednom mjestu, procedura traje tri dana, a ukupni troškovi iznose svega 78 eura.
Slično bi se moglo napraviti i u Bosni i Hercegovini, kaže Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
„Ono što bismo mogli, a što neke lokalne zajednice primjenjuju, jeste postojeću administraciju staviti u funkciju privrede, formirati posebne jedinice i odjeljenja upravo tza ove namjene u opštinama i lokalnim administarcijama, smanjiti broj dokumenata neophodnih za registraciju. Sve te recepte faktički imamo gotove u savjetodavnim projektima Svjetske banke, Evropske banke i drugih institucija, samo treba da ih primijenimo“, zaključuje Igor Gavran.
U istraživanju Svjetske banke koje se odnosilo na administrativne barijere i procedure, na potrebno vrijeme da se pokrene biznis, te ukupne troškove, BiH zauzela je nezavidno 160. mjesto.
„U BiH potrebno je 60 dana za registraciju. Taj proces zahtijeva 12 odvojenih procedura i troškovi su negdje oko 17 do 18 posto bruto nacionalnog dohotka po glavi stanovnika. Mislim da je to preračunato na oko 540 eura“, kaže Haris Mešinović iz Svjetske banke.
Najveći problem u registraciji preduzeća jeste složena administracija, ali i veliki nameti kada se tek otvori firma. Zbog toga je pod znakom
"Problem je i što su opterećenja na uposlene toliko velika da ti početni, prvi koraci u biznisu predstavljaju jako veliki problem da se taj biznis održi“, navodi Zdenko Grbavac.
„Ljudi kada krenu u prikupljanje samih papira koji su potrebni kao osnovni preduvjet za registraciju biznisa, on da se sučeljavaju sa raznim problemima, od neažurnosti administracije, što je jedan od najgorih problema, do vrlo složene administrativne procedure da bi se izvršila registracija nekog biznisa. I nije samo problem doći do registracije. Problem je da su opterećenja na uposlene toliko velika da ti početni, prvi koraci u biznisu predstavljaju jako veliki problem da se taj biznis održi“, navodi Zdenko Grbavac.
Stalne promjene poreskih propisa
Ipak, uslovi za pokretanje biznisa povoljniji su nego nekoliko godina ranije, ali i to je nedovoljno jer tržište i strani investitor traže jednostavnije procedure registracije preduzeća, smatra Goran Račić iz Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT.
Bosna i Hercegovina se nalazi na dnu ljestvice evropskih zemalja po razvijenosti malog biznisa. Razlog je, između ostalog, i komplikovana procedura za registraciju preduzeća.
Ni kritike svjetskih financijskih institucija nisu pomogle da se stanje promijeni.
„Zbog postojanja državnih, entitetskih i kantonalnih institucija i zbog nedovoljne suradnje između institucija na istoj razini vlasti - recimo, na državnoj, je jako teško organizirati jedan kompatibilan proces koji bi na cijelom prostoru BiH trebao učiniti da se taj proces otvaranja malih i srednjih poduzeća skrati“, kaže pomoćnik ministra za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose u BiH Dragan Milović.
U zemljama okruženja ta procedura je mnogo jednostavnija. Tako je Makedonija, prema istraživanju Svjetske banke, zauzela 5. mjesto u svijetu jer se registracija nove firme obavlja se na jednom mjestu, procedura traje tri dana, a ukupni troškovi iznose svega 78 eura.
Slično bi se moglo napraviti i u Bosni i Hercegovini, kaže Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
„Ono što bismo mogli, a što neke lokalne zajednice primjenjuju, jeste postojeću administraciju staviti u funkciju privrede, formirati posebne jedinice i odjeljenja upravo tza ove namjene u opštinama i lokalnim administarcijama, smanjiti broj dokumenata neophodnih za registraciju. Sve te recepte faktički imamo gotove u savjetodavnim projektima Svjetske banke, Evropske banke i drugih institucija, samo treba da ih primijenimo“, zaključuje Igor Gavran.
