Zvaničnici Evropske unije su vjerovali da su zaključcima od 21. marta 2011. postavili temelje budućim odnosima sa Bosnom i Hercegovinom. Bilo bi tako da se u međuvremenu političke prilike u zemlji nisu zakomplikovale - od formiranja federalne vlade, preko najave referenduma u RS o Sudu i Tužilaštvu BiH, do održavanja Hrvatskog narodnog sabora.
Sve to je navelo visoku predstavnicu EU Catherine Ashton da ove sedmice u Bosnu i Hercegovinu pošalje direktora za Zapadni Balkan u Službi za spoljne poslove EU, Miroslava Lajčaka, koji pred ovo putovanje komentariše situaciju u Bosni i Hercegovini. Na početku razgovora, Lajčak iznosi stav EU o održavanju Hrvatskog narodnog Sabora.
Lajčak: Ako Hrvati imaju taj utisak da im nisu dovoljno zaštićena njihova prava u institucijama BiH, onda treba te institucije time da se ozbiljno bave. Bitno je i to da je taj sabor poslao jasnu poruku da će djelovati u okviru institucija i zakona Bosne i Hercegovine, što je jako važno. Naravno, ja bih želio da vidim da se svi politički procesi održavaju u institucijama Bosne i Hercegovine. Ne bih potcjenjivao održavanje tog sabora, a ne bi bilo dobro da se sad od tog sabora pravi nešto što on nije. To je bio glas koji kaže da veliki dio hrvatskog naroda u BiH se ne osjeća dobro u sadašnjoj situaciji. Mislim da taj signal mi treba da analiziramo.
Lajčak: To nije ništa novo. To smo čuli više puta od nekih predstavnika političkih stranaka s hrvatskim predznakom. Tu je naš odgovor jednostavan: sve promjene u Ustavu, u teritorijalnoj organizaciji BiH su moguće, pod uslovom da su rezultat dogovora predstavnika i Bošnjaka, i Hrvata i Srba.
Lajčak: Ja se ne sjećam slučaja da bi neka teritorijalna čistoća vodila većoj demokratizaciji ili poboljšanju životnog standarda. Još jednom želim da kažem da su to stvari o kojima trebaju odlučivati građani i političari u Bosni i Hercegovini. Nikakva rješenja koja dolaze samo s jedne strane i koja ne odgovaraju interesima ostalih zainteresovanih strana, nisu očigledno dobra, niti su dobra ikakva rješenja koja dolaze od strane međunarodne zajednice. Stvarno je potrebno da Bosna i Hercegovina ide naprijed putem dogovora, i u pravcu koji odgovara svim narodima koji žive u BiH.
Miroslav Lajčak dok je bio visoki predstavnik za BiH na jednom od sastanaka sa predstavnicima bh. političkih stranaka, novembar 2007Lajčak: Rekao bih da sam u permanentnom kontaktu sa političarima iz Bosne i Hercegovine. Moja poruka je uvijek ista: Evropska unija je poslala jasnu poruku da ima svoju viziju i svoju strategiju za Bosnu i Hercegovinu i da tačno znamo šta očekujemo od Bosne i Hercegovine kako bi mogla da podnese aplikaciju za članstvo u EU, i da to nije ništa novo niti išta teško. Šta mi sada očekujemo od političara Bosne i Hercegovine? Da formiraju institucije vlasti, vladu – na način da ta vlada ima snagu, ima podršku u Parlamentu koji će omogućiti da uspješno provede reforme. Nažalost, dosadašnji proces formiranja, ili neformiranja organa vlasti i vlade - i na nivou Federacije i na nivou države – pokazuje da se političari vode ne znam kojim pitanjima, ali sigurno im nije ključno pitanje uspjeha evropskih integracija.
Lajčak: Taj naš razgovor je održan nakon odluke Narodne skupštine RS. Naravno, stav Evropske unije je jasno izražen u izjavi gospođe Ashton. To je jedna loša odluka i loša poruka, korak u lošem pravcu, korak koji otvara probleme umjesto da ih rješava. To je odluka koja prekoračuje puno crvenih linija – i za međunarodnu zajednicu i za narod u Bosni i Hercegovini. Ako želimo da vodimo razgovor o radu institucija, onda se to ne radi preko referenduma. Nažalost, to je odluka koja Bosnu i Hercegovinu vodi unazad od cilja, odnosno pridruživanja porodici evropskih država.
Očekujemo dogovor političkih lidera
Lajčak: Evropska unija osjeća svoju odgovornost prema Bosni i Hercegovini. Naravno, ne možemo samo da sjedimo i gledamo kako se mukotrpno ne uspjeva zaključiti proces formiranja državne vlade. Zato me visoka predstavnica, gospođa Ashton, zamolila da idem u Bosnu i Hercegovinu i da razgovaram s političkim liderima upravo o političkoj situaciji i o tome šta treba da se uradi da se ipak ne upropasti ovo vrijeme i da zemlju pokrenemo brže prema evropskim integracijama. To je glavni cilj moje misije, a o rezultatima ću, naravno, informisati države članice. Na osnovu toga ćemo odlučiti o našoj politici.
Lajčak: Ne sjećam se da sam upravo to rekao. Što se tiče federalne vlade, ona je formirana i treba da se dokaže. Svakako, naša očekivanja su da su organi vlasti dovoljno snažni i da vlada ima snažnu podršku u Parlamentu. Evropska unija se uopšte ne bavi time ko je, a ko nije u vladi. To nije naša stvar. Ali, ako završimo s formiranjem vlade koja će biti slaba, koja će imati minimalnu većinu, koja će biti objekt nekih opstrukcija, blokada – onda je jasno da takva vlada teško može provesti tu ambicioznu reformsku politiku koja je Bosni i Hercegovini potrebna. To je naš stav – očekujemo od političkih lidera da postignu dogovor koji će omogućiti - ne da se podijele fotelje, već da se Bosna i Hercegovina ozbiljno počne baviti evropskom integracijom, da ispuni ono što je bilo jasno rečeno i prije nekoliko dana od strane predsjednika Evropske komisije, gospodina Barosa, što nije ništa novo niti veliko – ali se ne radi na tome. Zato je nama potrebno da imamo vladu koja može to da ispuni.
Lajčak: Da, proces je u toku. To je jedan dio te strategije koju smo pokazali u Bosni i Hercegovini. Mi mislimo da u Evropskoj uniji imamo plan, viziju, strategiju, ljude, instrumente. Taj naš evropski predstavnik će biti jači po svim kompetencijama u odnosu na svoje prethodnike. Međutim, isto tako je potrebno da svi shvatimo da to će biti instrument provođenja evropske politike, da to neće biti neko ko može odjednom da riješi sve probleme Bosne i Hercegovine. Ja bih preporučio svima da ne očekuju previše i da ne misle da će to biti neko ko će riješiti njihove probleme. To će biti predstavnik Evropske unije u BiH koji će da pomogne Bosni i Hercegovini da riješi svoje probleme. U tom smislu treba da budemo realni u tim našim očekivanjima.
Lajčak: Ja ne sumnjam da Bosna i Hercegovina ima evropsku budućnost. Ja ne sumnjam niti u to da će se ovo dobro riješiti. U nekoj mjeri smatram da su ove lokalne krize i svađe odraz upravo toga što međunarodna zajednica postaje sve jasnija u odgovoru na pitanje šta će biti dalje s našim prisustvom u Bosni i Hercegovini. To ne odgovara svima, pa pokušavaju napraviti situaciju koja bi zahtijevala mnogo snažniji angažman, i vojni i drugi. Međutim, oslanjajući se na realnu istoriju, na primjere realnih zemalja Evrope, jedino što može Bosnu i Hercegovinu da vodi naprijed jeste put evropskih integracija. Mi trebamo svi, i u Bosni i Hercegovini i u međunarodnoj zajednici, da uradimo sve da se omogući da Bosna i Hercegovina krene tim putem.
Sve to je navelo visoku predstavnicu EU Catherine Ashton da ove sedmice u Bosnu i Hercegovinu pošalje direktora za Zapadni Balkan u Službi za spoljne poslove EU, Miroslava Lajčaka, koji pred ovo putovanje komentariše situaciju u Bosni i Hercegovini. Na početku razgovora, Lajčak iznosi stav EU o održavanju Hrvatskog narodnog Sabora.
Lajčak: Ako Hrvati imaju taj utisak da im nisu dovoljno zaštićena njihova prava u institucijama BiH, onda treba te institucije time da se ozbiljno bave. Bitno je i to da je taj sabor poslao jasnu poruku da će djelovati u okviru institucija i zakona Bosne i Hercegovine, što je jako važno. Naravno, ja bih želio da vidim da se svi politički procesi održavaju u institucijama Bosne i Hercegovine. Ne bih potcjenjivao održavanje tog sabora, a ne bi bilo dobro da se sad od tog sabora pravi nešto što on nije. To je bio glas koji kaže da veliki dio hrvatskog naroda u BiH se ne osjeća dobro u sadašnjoj situaciji. Mislim da taj signal mi treba da analiziramo.
RSE: Jedan od zahtjeva Hrvatskog sabora bio je za formiranje federalne jedinice sa hrvatskom većinom.
Lajčak: To nije ništa novo. To smo čuli više puta od nekih predstav
Ssve promjene u Ustavu, u teritorijalnoj organizaciji BiH su moguće, pod uslovom da su rezultat dogovora predstavnika i Bošnjaka, i Hrvata i Srba.
RSE: Da li u tom pravcu onda treba tražiti rješenje o toj nekakvoj teritorijalnoj čistoći?
Lajčak: Ja se ne sjećam slučaja da bi neka teritorijalna čistoća vodila većoj demokratizaciji ili poboljšanju životnog standarda. Još jednom želim da kažem da su to stvari o kojima trebaju odlučivati građani i političari u Bosni i Hercegovini. Nikakva rješenja koja dolaze samo s jedne strane i koja ne odgovaraju interesima ostalih zainteresovanih strana, nisu očigledno dobra, niti su dobra ikakva rješenja koja dolaze od strane međunarodne zajednice. Stvarno je potrebno da Bosna i Hercegovina ide naprijed putem dogovora, i u pravcu koji odgovara svim narodima koji žive u BiH.
RSE: Prošle sedmice ste ovdje, u Briselu, imali razgovore s nekim od bh. prvaka, jednim od lidera iz Republike Srpske, i jednim iz hrvatskih stranaka. Koliko možete da nam kažete o tim razgovorima i koliko mislite da ti razgovori mogu doprinijeti poboljšavanju situacije?
RSE: Pitanje referenduma u Republici Srpskoj – referendum je bio najavljivan, a najavljuje se i nakon razgovora gospodina Dodika s vama, ovdje u Briselu. Mislite li da niste bili dovoljno uvjerljivi da se referendum ne organizuje? Kakav je uopšte stav Brisela prema toj najavi?
Lajčak: Taj naš razgovor je održan nakon odluke Narodne skupštine RS. Naravno, stav Evropske unije je jasno izražen u izjavi gospođe Ashton. To je jedna loša odluka i loša poruka, korak u lošem pravcu, korak koji otvara probleme umjesto da ih rješava. To je odluka koja prekoračuje puno crvenih linija – i za međunarodnu zajednicu i za narod u Bosni i Hercegovini. Ako želimo da vodimo razgovor o radu institucija, onda se to ne radi preko referenduma. Nažalost, to je odluka koja Bosnu i Hercegovinu vodi unazad od cilja, odnosno pridruživanja porodici evropskih država.
Očekujemo dogovor političkih lidera
RSE: Da li je to na neki način doprinijelo vašoj odluci da ove sedmice posjetite Bosnu i Hercegovinu?
Lajčak: Evropska unija osjeća svoju odgovornost prema Bosni i Hercegovini. Naravno, ne možemo samo da sjedimo i gledamo kako se mukotrpno ne uspjeva zaključiti proces formiranja državne vlade. Zato me visoka predstavnica, gospođa Ashton, zamolila da idem u Bosnu i Hercegovinu i da razgovaram s političkim liderima upravo o političkoj situaciji i o tome šta treba da se uradi da se ipak ne upropasti ovo vrijeme i da zemlju pokrenemo brže prema evropskim integracijama. To je glavni cilj moje misije, a o rezultatima ću, naravno, informisati države članice. Na osnovu toga ćemo odlučiti o našoj politici.
RSE: Prije par dana ste s evropskim parlamentarcima, s njihovim Vanjsko-političkim odborom razgovarali upravo o Bosni i Hercegovini. Čuo sam rečenicu gdje ste rekli da će, za razliku od federalne vlasti, kojoj zamjerate podosta, vlast na nivou države biti drugačije organizovana jer – rekli ste – vodi se dosta razgovora 'iza zavjese'. Jesu li to ovi razgovori od prošle sedmice, ili će oni tek uslijediti?
Lajčak: Ne sjećam se da sam upravo to rekao. Što se tiče federalne vlade, ona je formirana i treba da se dokaže. Svakako, naša očekivanja su da su organi vlasti dovoljno snažni i da vlada ima snažnu podršku u Parlamentu. Evropska unija se uopšte ne bavi time ko je, a ko nije u vladi. To nije naša stvar. Ali, ako završimo s formiranjem vlade koja će biti slaba, koja će imati minimalnu većinu, koja će
Mi mislimo da u Evropskoj uniji imamo plan, viziju, strategiju, ljude, instrumente. Taj naš evropski predstavnik će biti jači po svim kompetencijama u odnosu na svoje prethodnike.
RSE: Najavili ste između ostalog da će uskoro EU da izabere svoga šefa Delegacije u BiH. Reklo bi se, a i vi to dobro znate, da se u Bosni i Hercegovini puno očekuje od tog novog čovjeka Evropske unije. Da li su ta očekivanja opravdana?
Lajčak: Da, proces je u toku. To je jedan dio te strategije koju smo pokazali u Bosni i Hercegovini. Mi mislimo da u Evropskoj uniji imamo plan, viziju, strategiju, ljude, instrumente. Taj naš evropski predstavnik će biti jači po svim kompetencijama u odnosu na svoje prethodnike. Međutim, isto tako je potrebno da svi shvatimo da to će biti instrument provođenja evropske politike, da to neće biti neko ko može odjednom da riješi sve probleme Bosne i Hercegovine. Ja bih preporučio svima da ne očekuju previše i da ne misle da će to biti neko ko će riješiti njihove probleme. To će biti predstavnik Evropske unije u BiH koji će da pomogne Bosni i Hercegovini da riješi svoje probleme. U tom smislu treba da budemo realni u tim našim očekivanjima.
RSE: I na kraju - da li još vjerujete da se taj bh. državni projekat može spasiti iz tog političkog 'živog blata'?
Lajčak: Ja ne sumnjam da Bosna i Hercegovina ima evropsku budućnost. Ja ne sumnjam niti u to da će se ovo dobro riješiti. U nekoj mjeri smatram da su ove lokalne krize i svađe odraz upravo toga što međunarodna zajednica postaje sve jasnija u odgovoru na pitanje šta će biti dalje s našim prisustvom u Bosni i Hercegovini. To ne odgovara svima, pa pokušavaju napraviti situaciju koja bi zahtijevala mnogo snažniji angažman, i vojni i drugi. Međutim, oslanjajući se na realnu istoriju, na primjere realnih zemalja Evrope, jedino što može Bosnu i Hercegovinu da vodi naprijed jeste put evropskih integracija. Mi trebamo svi, i u Bosni i Hercegovini i u međunarodnoj zajednici, da uradimo sve da se omogući da Bosna i Hercegovina krene tim putem.
