Dostupni linkovi

BiH pogodila nezapamćena suša


Rijeka Bosna je presušila, 20. septembar 2011.
Rijeka Bosna presušila je u svom gornjem toku kao i nekoliko izvora rijeke Neretve. To ne pamte ni najstariji žitelji BiH. Zbog dugog sušnog perioda sa problemom snabdijevanja vodom posebno se suočavaju brojna sela.

Stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene traže daleko veću brigu o vodi, posebno o čistoći riječnih korita. Naime, kako su rijeke presušile uginule ribe i ogromne količine smeća prijete brojnim zarazama. Apeli ekologa još nemaju nikakve reakcije ni kod vlasti, a ni kod udruženja građana.

Rijeka Bosna proteklih je dana presušila, a ni kiša od utorka nije znatno popravila stanje izazvano sušom. Posljedice po ekosistem su velike. Ribe su uginule, a povlačenje rijeke Bosne otkrilo je gomile smeća što zagađuje rijeku nedaleko od njenog izvora. Ni najstariji mještani ne pamte ovakve suše.

"Nekada je ovdje ribe bilo toliko da si je nogama mog’o gazit, međutim sad ribe s glave nema čovječe. Ja nisam ribu vidio ima tri-četiri godine. Bosna je bila čista besprijekorno. Ja nikad nisam išao kući da se napijem vode, u Bosnu, u ruke i napiješ se vode, nikakvih problema nema, a sad je to katastrofa".
"Znate što je zagađeno, eno na Bjelašnici je napravljeno malo naselje. Gore nema ni kanalizacije, nema ništa i odozgo. Sve to ljudska ruka, ljudski faktor zagadi."


Ljudski nemar

I vodostaj rijeke Neretve znatno je niži nego inače. Nekoliko izvorišta potpuno su presušila, kaže Asad Herić iz udruženja ‘Zeleni Neretva’.
Smeće koje je ostalo nakon presušivanja rijeke Bosna

"Evidentno je da taj fenomen klimatskih promjena, kojeg mi na žalost još uvijek nismo dovoljno svjesni, uzima danak i na ovom području što je rezultiralo i djelimičnim smanjenjem vode rijeke Neretve na području uzvodno od grada", kaže Herić.

Vodu iz rijeke Bosne mnogi više ne piju. Prije dvije godine na samom izvorištu stajala je tabla koja je upozoravala da voda nije za piće. To se u istoriji Sarajeva nikada nije dogodilo. Ljudski nemar bio je uzrok zagađenja.

Ekologinja iz nevladine organizacije Ecofutura Sanja Burazerović kaže da je neophodno promijeniti svijest ljudi, kako bi počeli brinuti o okolini.

"BiH kao država može se zaista pohvaliti bogatstvom voda i jako je žalosno da jedno od najvećih blaga koje imamo sa toliko malo svjesnosti se brinemo o njemu i na tako lagan način ga uništavamo i smanjujemo njegovu vrijednost na taj način. Mislim da je najbitnija stvar da krenemo javnosti i stanovništvu naše zemlje objašnjavati i uticati na njihovu svijest o bitnosti tog problema", napominje ona.

Prema mišljenju ekologa i profesora Šumarskog fakuteta u Sarajevu Faruka Mekića efekti zatopljavanja mogu se jedino ublažiti stalnim pošumljavanjem, što je nadležnima u BiH itekako poznato.

"Smatram da je među svim problemima koji se jedan na drugog naslanjaju i problem obešumljavanja naših prostora. Smatram da je veliki razlog nedostatak vode obešumljenost terena koji ne akumulira dovoljno vlage u samom tlu, koja bi se trebala emitirati u nebo stvarajući oblake i stvarajući kišu. Stoga apeliram da BiH treba što prije pristupiti programima sa kojima je upoznata i što prije pošumljavati ogoljele površine i pretvarati ih u šumske komplekse", poruka je prof. Mekića.
XS
SM
MD
LG