Dostupni linkovi

Produbljuje se nacionalno sukobljavanje u BiH


Izvještaj Komisije „Justitia et pax“ Biskupske konferencije u BiH i Fondacije Fridrih Ebert, 19. april 2011
Izvještaj o ljudskim pravima u BiH za 2010. godinu koji je sačinila komisija „Justitia et pax“ Biskupske konferencije u BiH i Fondacije Fridrih Ebert, dijagnoza je bolesnog stanja bh. društva i države.

U izvještaju o ljudskim pravima vrlo je precizno dijagnosticirano stanje političkih odnosa u zemlji. Navedeno je da ''nakon što je 1995. godine zaustavljen brutalni ratni vihor, sukobljavanje je prebačeno na polje političkog nadmudrivanja političkih elita tri konstitutivna naroda“.

U izvještaju također stoji da sadašnje prilike, uzimajući u obzir ne
U izvještaju stoji da sadašnje prilike, uzimajući u obzir nemogućnost formiranja vlasti ni šest mjeseci nakon izbora, govore da do kompromisa etničkih skupina neće doći u skorije vrijeme.
mogućnost formiranja vlasti ni šest mjeseci nakon izbora, govore da do kompromisa etničkih skupina neće doći u skorije vrijeme.

„Imamo političke elite koje u procesima nadmudrivanja nemaju niti pokazuju kapacitet ni volju da izgrade bilo kakav demokratski kompromis za boljitak građana i naroda. Odlučujuću ulogu u tom bi, preporučuje Komisija, morala imati međunarodna zajednica, odnosno nemamo dovoljno kapaciteta u domaćim postojećim političkim elitama da bi se taj proces pomjerio sa mrtve tačke“
, kaže analitičarka Fondacije Fridrih Ebert Tanja Topić.

Jedan dio izvještaja govori i o sve prisutnijoj kvalifikaciji ''produbljivanja nacionalnog sukobljavanja političkih elita koje ima tendenciju da bi moglo prouzročiti ponovnu pojavu kolektivnog nasilja“. Tanja Topić smatra da je ova tvrdnja ipak prenaglašena.

„Lično, možda i naivno vjerujem da je ta vrsta kolektivnog nasilja nemoguća iz prostog razloga što mislim da tu vrstu nasilja ne bi ni dopustili oni koje smatramo ili apostrofiramo kao međunarodnu zajednicu“
, kaže Topić.

Siromaštvo i iseljavanje


Tanja Topić i biskup Franjo Komarica na predstavljanju izvještaja, 19. april 2011
Urađena je i analiza socijalnih prava. Opasnost na koju se ukazuje je konstantan porast siromaštva u zemlji, bez naznaka da bi se ta tendencija u skorije vrijeme mogla promijeniti. To je razlog i za novi talas iseljavanja ljudi iz BiH, upozorava banjalučki biskup Franjo Komarica i predsjednik komisije ''Justitia et pax'' i predsjednik Biskupske konferencije.

„Ima, nažalost, nemali broj, pogotovu među mladim ljudima takvih koji radije bi negdje drugdje nastavili svoj životni tijek nego u zavičaju, u vlastitoj domovini. To nije normalno za normalnu državu. Ovu državu ne vode samo političari, pogotovu ne bi smjeli voditi samo ekskluzivni, egoistički nastrojeni političari, nego smo svi mi suodgovorni kakva će nam izgledati domovina“
, ocjenjuje biskup Komarica.

Pored toga ustanovljeno je da vjerska prava u BiH nisu ugrožena, ali nema dovoljno senzibiliteta za drugog i drugačijeg. Tanja Topić navodi nekoliko primjera iz prakse:

„Na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu jedan profesor je zakazao ispit na Uskrs. Za katolike i pravoslavce je bio neradni dan. Lično m
Biskup Komarica kaže kako praksa slavljenja praznika u RS govori 'koliko se sraslo samo s jednom vjerom i sugeriše se da pripadnici drugih vjera su prisiljeni slaviti upravo praznike neke druge vjere'.
islim da je to prostor sužavanja poštovanja onog drugog i drugačijeg koji ima određene običaje i koji ih prakticira. Takođe ću ukazati na primjere zloupotrebe vjere u politici. Odnose se na opštine i na neke institucije u RS, gdje postoji dan opštine ili dan pojedinih institucija. Ovi dani u RS se slave kao krsne slave. Dan vojske, policije i RS su povezani isključivo sa pravoslavnim praznicima, tako da ova praksa zapravo govori koliko se sraslo samo s jednom vjerom i sugeriše se da pripadnici drugih vjera su prisiljeni slaviti upravo praznike neke druge vjere. Imamo bezbroj primjera gdje škole, školske institucije, takođe u RS, nose nazive sveca samo jedne vjere.“

Zaključak izvještaja je da bi se međunarodna zajednica morala odvažiti da otvori ustavne promjene koje će omogućiti stvaranje uvjeta za zaštitu ljudskih prava svakog građanina BiH, podcrtao je biskup Komarica.

„Osjetili smo da puno ima nejedinstvenosti, da puno ima neodlučnosti, pa bih rekao i nekorektnosti kad smo u pitanju mi u očima onih koji se svrstavaju u tu međunarodnu zajednicu. Mi više-manje znademo svi koji su glavni akteri međunarodne zajednice kad je u pitanju ovaj poligon koji se zove BiH, gdje se ukrštaju također i njihovi različiti interesi međusobno. Mi se trebamo truditi, maksimalno i objektivno dati im mjeru naše glave da skroje nam kapu prema toj mjeri. Na temelju maksimalno objektivne dijagnoze koju se trebamo truditi postaviti, trebamo zajednički tražiti i učinkovitu terapiju. To je cilj i ovakovoga našega izviješća“
, zaključio je biskup Komarica.
XS
SM
MD
LG