Organizacija Transparency International objavila je nedavno indeks percepcije korupcije za 2011. godinu, prema kojem je Bosna i Hercegovina u samom vrhu korupcije u regionu.
S indeksom 3,2, na skali do 10, gdje nula predstavlja apsolutnu korupciju, a 10 državu bez korupcije, BiH je na istom nivou kao prošle godine – bez pomaka u suzbijanju te pojave. Nezavisni analitičari i nevladin sektor slažu se u ocjeni da je uzrok tome korupciona sprega politike i nadležnih institucija.
U egzotičnom društvu Liberije, Trinidad i Tobaga i Zambije, Bosna i Hercegovina
našla se zahvaljujući visokom indeksu korupcije od 3,2, podijelivši tako rejting od 91. do 94. mjesta u percepciji korupcije, koju je istraživao Transparency International.
Posmatrano u regionalnim okvirima, Bosna i Hercegovina je korumpiranija od Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije i Srbije. Veći stepen korupcije zabilježen je samo na Kosovu. Analiza stanja pokazuje da, za razliku od većine drugih država, BiH nije zabilježila nikakav napredak u suzbijanju korupcije u posljednjih pet godina.
„Razlog tome je što su nam izuzetno korumpirani izborni sistem, izborni proces i političke stranke, što su nam određene institucije vlasti isto korumpirane, mislim prvenstveno na institucije vlasti koje bi se trebale boriti protiv korupcije. Prema našoj procjeni, čak 90 posto tužilaca u BiH je korumpirano ili nestručno radi svoj posao, a oko 50 posto sudija je korumpirano, nesposobno“, navodi Momir Dejanović iz dobojskog Centra za humanu politiku.
Akcenat je stavljen na neefikasnost pravosuđa i veliki broj neriješenih predmeta, ali i na neprocesuiranje velikih slučajeva korupcije pred sudovima i tužilaštvima. Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, u ukupno 1.458 suđenja za korupciju u Bosni i Hercegovini, u posljednjih pet godina izrečeno je tek 211 zatvorskih kazni, a trećina osumnjičenih je oslobođena.
„Najopasniji dio korupcije leži na najvišim političkim institucijama, na mjestima gdje se donose najkrupnije političke odluke, gdje se donose odluke o imenovanjima, gdje se upravlja javnim novcem, javnim nabavkama itd.“, navodi menadžer u Centrima civilnih inicijativa Adis Arapović.
Borba od "vrha piramide"
U Udruženju građana Tender već godinama napominju na izuzetno visok stepen korupcije u javnim nabavkama. Podsjećaju da od oko tri milijarde maraka koliko se godišnje realizuje kroz javne nabavke u BiH, oko 700 miliona završi u privatnim džepovima.
„Slabosti u radu, ili bolje reći nezakonitosti u radu ključnih institucija kao što su Agencija za javne nabavke, Ured ili Kancelarija za žalbe i Sud BiH“,
Adis Arapović
definiše uzroke predsjednik UO Tendera Rajko Kecman.
Ipak, posmatrajući medijske napise o korupciji u Bosni i Hercegovini, stiče se utisak da se o ovom problemu često govori u javnosti. Novinar portala Buka Elvir Padalović, međutim, kaže da su u podijeljenoj BiH, podijeljena i selektivna i izvještavanja o korupciji.
Režimski mediji iz Republike Srpske ukazuju na korupciju u Federaciji ili u državnim institucijama, dok se federalni bave Republikom Srpskom - objašnjava Padalović i dodaje:
„Što se tiče nezavisnih medija i internetskih portala, ja mislim da oni poprilično dobro izvještavaju o problemima korupcije, samo što je pitanje kakve konkretne konsekvence će institucije iz toga izvući pošto su i same duboko korumpirane.“
Adis Arapović iz Centara civilnih inicijativa zbog toga ističe da "ako želimo imati objektivan, sistemski pristup borbi protiv korupcije, ona se mora pokrenuti sa vrha piramide, a ne sa dna piramide.“
Dio javnosti smatra da će Bosna i Hercegovina krenuti putem Hrvatske u suzbijanju korupcije jer je to jedan od uslova za ulazak u Evropsku uniju. Neki ekonomski analitičari, međutim, vrlo su skeptični.
„Očito je da političkim strukturama u BiH nije stalo da se takva situacija raščisti zato što su oni najviše upetljani u korupciju. A s druge strane, ne očekujem da će se nešto ozbiljno desiti ni pod pritiskom EU jer očito je da BiH, osim što deklarativno govori da je zainteresovana da ide u EU, nema namjeru da napravi bilo kakav ozbiljan iskorak u tom pravcu, a pogotovo ne onu vrstu iskoraka koju je napravila Hrvatska“, kaže ekonomista Damir Miljević.
