Dostupni linkovi

Nelegalno naoružano oko pola miliona građana


Prema istraživanju UNDP-a, oko pola miliona građana u Bosni i Hercegovini je nelegalno naoružano, a od završetka rata do 2003. godine od tog oružja stradalo je 8.000 osoba.

Posljedica je to nepostojanja odgovarajuće zakonske regulative, ali i nedostatka kaznenih ustanova zbog čega se dešava da stotine osuđenih za kazneno djelo posjedovanja oružja slobodno šetaju bosanskohercegovačkim gradovima.

Danas je u centru Sarajeva NN lice opljačkalo Vakufsku banku i uz prijetnju pištoljem, otuđilo određenu količinu novca. Prema podacima policije, zabilježena je i krađa novca u jednoj prodavnici, također uz prijetnju pištoljem. Prošle sedmice ubijen je Amar Mistrić, u koga su pucala dvojica naouružanih mladića.

Ovakvi policijski izvještaji postali su svakodnevnica u Bosni i Hercegovini. To ne treba da čudi ako se zna da zemlja nema zakon o oružju, pa samim tim ni zvaničnih podataka o broju nelegalno naoružanih osoba.

Menadžerka kontrole lakog oružja i municije UNDP-a Amna Berbić kaže da je to posljedica nepostojanja okvirnog i harmonizacije zakona na nivou entiteta i kantona:

„Ne postoji nijedan zakon na nivou Federacije nego postoje zakoni na nivou kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova, a oni su prilično zastarjeli jer je većina njih prepisana iz starog sistema. To znači da je neophodna jedna detaljna revizija tih zakona i izmjene i dopune.“


Osim pištolja, koje policija najčešće plijeni u akcijama prikupljanja nelegalnog oružja, nije rijedak slučaj da građani posjeduju razne vrste eksplozivnih naprava, municije, pa čak i ručne bacače raketa. Jedan od problema je što osobe nelegalno oružje koriste na javnim mjestima, ali i loša kaznena politika.

Loša kaznena politika


Tako se dešava da policija uhapsi osobu koja nelegalno posjeduje pištolj, a zbog nedostatka kaznenih ustanova na stotine osuđenih slobodno šetaju bosanskohercegovačkim gradovima. Šef Ureda za odnose sa javnošću MUP-a Kantona Sarajevo Irfan Nefić:

„Mislim da bi trebalo pojačati kaznene sankcije, dakle ona mogućnost od šest mjeseci do dvije godine, da se koriste maksimalno visoke kazne za takve osobe, ne samo da bi se oni kaznili nego da bi se obeshrabrili i eventualno neki drugi ljudi koji bi nabavili nelegalno oružje i nosili ga na javnim mjestima.“


Loša kaznena politika problem je i u Republici Srpskoj, kaže načelnik Krim policije MUP-a tog bh. entiteta Gojko Vasić:
Gojko Vasić

„Oružje kada se i pronađe i oduzme, mislim da vrlo, vrlo rijetko se mogu stvoriti uslovi da se odredi takvim licima pritvor, a zna se čim se brani sa slobode da će to biti blage kazne. Inače su te kazne su od tri mjeseca do tri godine i vrlo, vrlo rijetko, samo kad se zaplijeni veća količina eksplozivnih materija ili dugih cijevi, onda postoje uslovi da se odmah odredi pritvor i da se ide odmah u proceduru, odnosno vođenje krivičnog postupka.“

Nevladina organizacija «Centar za sigurnosne studije» već godinama ukazuje na problem velikog broja nelegalnog naoružanja. Direktor Centra Denis Hadžović vjeruje da bi harmonizacija zakonskih propisa na nivou države riješila to pitanje, ali i da bi više trebalo raditi na saradnji policije, tužilaštava i sudova:

„Vidimo da policija uredno pronalazi nelegalno naoružanje, ali zakonska regulativa ne prati toliko njihov rad i tako se dešava da je po nekoliko puta ista osoba uhapšena, za te prekršaje nije predviđena zatvorska kazna, nažalost. Mora se poraditi da bolje profukcioniše taj lanac.“

Umjesto čakije vatreno oružje


Pored velike količine nelegalnog naouružanja, zabrinjavajući je podatak da su osobe koje su vlasnici nelegalnog oružja najčešće mlađe dobi. Psiholog Ibrahim Prohić ističe da je to posljedica poremećnog sistema društvenih vrijednosti u kojem su mladi prepušteni sami sebi i na taj način pronalaze one modele ponašanja za koje misle da su za njih dobri. Na naše pitanje koliko je rat u BiH uticao na sve veću pojavu nelegalno stečenog oružja, Prohić odgovara:

„Ono što je tradicionalno za Bosnu i za Bosanca bila čakija, odnosno nož, dakle hladno oružje, danas je to vatreno oružje. Upravo je do te transformacije na kulturološkom planu došlo tokom rata i poslije rata.“

Cijene oružja na crnom tržištu u Bosni i Hercegovini su neuporedivo manje nego u Evropskoj uniji. Tako se, primjerice, puška može naći po cijeni od 300 do 400 maraka, dok u Austriji ili Njemačkoj dostiže cijenu i do 4.000 maraka.


Nemoć na gotovs
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:03:47 0:00

Pogledajte komentare (2)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG